Uređenje interijera
Izložbeni prostor trgovine elektroopremom osvojio BIG SEE
Detektirajući prednosti i mane prostora, arhitektice su svakom kutku interijera dale smisao
Kada showroom trgovine elektroopremom izgleda poput galerije suvremenog dizajna, jasno je da se radi o nečemu izvan uobičajenih standarda. I upravo takav pristup donio je arhitekticama Marji Miji Kolendić i Aniti Krmek prestižnu nagradu BIG SEE za projekt koji objedinjuje estetiku i funkcionalnost.
BIG SEE nagrada dodjeljuje se projektima iz jugoistočne Europe u području arhitekture, dizajna i kreativnih industrija. Osim prestiža, nosi i vidljivost – kako regionalnu, tako i međunarodnu.
Uređenje dječje poliklinike: Dizajn interijera koji je zasluženo osvojio Grand Prix nagradu
Više od trgovine: Dizajn interijera trgovine elektroopreme kao galerijski postav
Iako formalno služi kao prodajni prostor za elektroopremu, multimediju i uredski namještaj, ovaj showroom daleko je od klasične trgovine. Svaki izložak postavljen je kao da je umjetničko djelo – s pažljivo dizajniranim postamentima koji ističu funkciju, taktilnost i estetiku proizvoda.
“Htjeli smo svakom izlošku pristupiti kao galerijskom objektu. Tako se rodila ideja galerijskog postava – svaki komad na postamentu koji ga uzdiže i vizualno i funkcionalno,” pojašnjava Marja Mia Kolendić.

Dizajn koji izvlači maksimum iz prostora
Projektni zadatak zahtijevao je promišljanje o funkcionalnosti, fleksibilnosti i vizualnom dojmu. Arhitektice su osmislile modularna rješenja koja omogućuju prilagodbu postava, a sve potencijalne mane prostora pretvorene su u njegove prednosti.
“Sagledale smo što prostor traži i koje su njegove slabosti. Upravo iz njih je proizašla naša kreativna intervencija – da bude prilagodljivo, modularno, živo,” dodaje Anita Krmek.

Ulična umjetnost i kućno kino
Jedan od upečatljivijih elemenata interijera je šareni zid kreiran u suradnji s autorima ulične umjetnosti, zamišljen kao vizualna scenografija izložbenom prostoru. S druge strane, multifunkcionalni šank u industrijskom stilu objedinjuje kuhinjski prostor i zonu za opuštene sastanke.
Posebna atrakcija je kućno kino – prostor koji se koristi i kao dvorana za sastanke. S akustički optimiziranim zidovima i zvučnicima skrivenim u konstrukciju, posjetitelji mogu doživjeti pravu demonstraciju kvalitete zvuka i slike.


Nagrada kao potvrda kvalitete dizajna
Ovaj showroom primjer je kako dizajn interijera trgovine može nadmašiti očekivanja i ponuditi potpuno novo iskustvo kupcima i poslovnim partnerima. Kroz originalan koncept i visoku razinu izvedbe, arhitektice su postigle iznimnu prepoznatljivost među kolegama i klijentima.
“Najbolji i najuspješniji projekti su oni u kojima mi i investitor govorimo istim jezikom. Ova nagrada nam je pomogla da to prepoznaju i budući klijenti,” zaključuje Kolendić.

Dizajn interijera trgovine elektroopreme kao sredstvo komunikacije
Showroom koji nadilazi funkciju trgovine i postaje mjesto arhitektonske i dizajnerske vrijednosti pokazuje kako pažljivo osmišljen interijer može oblikovati doživljaj brenda. Dizajn interijera trgovine u ovom slučaju nije samo sredstvo prodaje, već i komunikacije s publikom i tržištem.
Predstavljamo dom
Adaptacija derutnog stana u novi, funkcionalni obiteljski dom
Iako ovaj stan možda nema wow efekt trendovskih interijera, ima ono puno važnije – autentičnost, funkcionalnost i toplinu doma

Kad je prvi put kročila u stan, arhitekticu Gordanu Đerić dočekao je prostor solidne kvadrature, ali gotovo neupotrebljiv za suvremeni obiteljski život. Dugački hodnici, derutne kupaonice, uske i tamne prostorije – stan je vrištao za potpunom rekonstrukcijom.
Ako redovito pratite Dom na kvadrat, vjerujemo da ste već primijetili našu arhitekticu Gordanu Đerić. Prepoznatljiva po svojim fenomenalnim rješenjima, Gordana Đerić već godinama oblikuje prostore – i živote – na autentičan način. Pročitajte cijeli intervju s arhitekticom ovdje.
Kako je arhitektica pristupila adaptaciji derutnog stana
Vlasnici su imali jasne zahtjeve – povezati dnevne zone, stvoriti jednu spavaću i jednu radnu sobu te funkcionalnu kupaonicu. No najveći izazov bio je eliminirati dojam labirinta i pustiti svjetlost u prostor.
“Najviše me smetao taj dugi uski hodnik. Odluka je bila srušiti glavne pregradne zidove, otvoriti prostor prema dnevnoj zoni i skratiti hodnik stvaranjem prostranog ulaza u kuhinju, blagovaonicu i boravak”, kaže arhitektica.



Otvorenjem i povezivanjem zona postignut je osjećaj protočnosti i logične organizacije. Iako je stan imao samo jednu staru kupaonicu i zasebni WC, spojem s neiskorištenom ostavom nastala je nova.
“Tu smo imali puno tehničkih zahtjeva, jer koliko gotovo na prvi pogled izgleda jednostavno spojiti dvije prostorije, tehnički to je veoma zahtjevno.”, kaže arhitektica.

“Velika kupaonica je veoma zanimljivo rađena. Promjenom rasporeda sanitarnih elementa dobili smo veliki zid, slobodan zid. Na kraju smo se odlučili za mozaik. Stare pločice smo zamijenili mozaikom, slagali nijanse satima – bež, pa nijansu tamnije… Ta igra boja udahnula je život cijelom prostoru.”

Funkcionalnost koja prati životne faze
Jedna od najvećih vrijednosti ove adaptacije derutnog stana je stvaranje multifunkcionalnih prijelaznih zona. Iako planirani kamin i biblioteka nisu realizirani zbog budžeta, stvoren je prostor koji se može prilagođavati životnim promjenama.
“Povezali smo dnevni boravak, hodnik i radnu sobu. Tako smo dobili univerzalnu cjelinu koja će sutra, kad dođu djeca, omogućiti roditeljima nadzor i istovremeno zadržati osjećaj otvorenosti.”

Posebnu pažnju zahtijevala je kuhinja – ograničena veličinom, visinom prozora i visinom podova. Precizna suradnja s majstorima rezultirala je povezivanjem svih instalacija i prilagodbom svakog milimetra kako bi prostor postao funkcionalan i skladan.

Autentičnost prije trendova
Ovaj projekt nije rezultat potrage za “wow efektom”. To je primjer arhitekture koja poštuje potrebe stvarnih ljudi i prilagođava se njihovu životu.
Peterosobni stan u 60 kvadrata: Genijalno rješenje Gordane Đerić
“Koliko god na prvu izgleda jednostavno, zbog detalja poput krivih stupova, različitih visina poda i složenih instalacija, ovo je bio vrlo zahtjevan posao”, zaključuje Đerić.
Upravo zato adaptacija derutnog stana u funkcionalan dom ostaje odličan primjer kako pažljivom rekonstrukcijom, promišljenim dizajnom i iskrenim dijalogom s korisnicima, prostor ponovno može postati – mjesto za život.
Rasvjeta
Rasvjeta je alat u dizajnu prostora, evo kako ga koristiti
Slijedite ove jednostavne savjete i postavite rasvjetu kao profesionalac

Svjetlo u prostoru ima moćnu ulogu – može biti meko, oštro, nostalgično ili sjetno. No, kako bi rasvjeta doista naglasila ljepotu interijera i stvorila željenu atmosferu, potrebno ju je promišljeno planirati. O važnosti rasvjete i pravilnom postavljanju visilica razgovarali smo sa Rankom Skansijem koji ističe da rasvjeta nije samo estetski dodatak, već ključan faktor psihološkog doživljaja prostora.
Kako odabrati idealno svjetlo za svaku prostoriju
Tko je Ranko Skansi?
Ranko Skansi jedan je od najpoznatijih hrvatskih dizajnera svjetla. Stručno je oblikovao rasvjetna rješenja za muzeje, kulturne institucije, javne prostore i privatne interijere, uvijek naglašavajući da je rasvjeta alat koji mijenja percepciju prostora, oblikuje emociju i definira funkcionalnost.
Kako pravilno postaviti svjetlo
- Razumjeti funkciju svjetla – je li ambijentalno, radno ili dekorativno
- Birati boju i smjer svjetla – toplo svjetlo za opuštanje, hladno za radne prostore. Usmjerena svjetla naglašavaju detalje, raspršena stvaraju opći ugođaj
- Znati kako pravilno postaviti visilice – visina ovisi o prostoru i namještaju ispod
Kako odabrati idealno svjetlo za svaku prostoriju
Kako pravilno postaviti visilice
Skansi pojašnjava da visilice u dnevnoj sobi koje nisu iznad namještaja trebaju biti postavljene na minimalnu visinu od 2,10 metara, kako nitko ne bi zapinjao za njih. No, visina ovisi o funkciji prostora i namještaju ispod:
- Iznad blagovaonskog stola: idealna visina visilice je 60 do 80 cm iznad površine stola. Na taj način svjetlo osvjetljava hranu, a od refleksije se dobiva dovoljno svjetla i za sve sudionike za stolom.
- Iznad stolića za kavu u dnevnom boravku: visina visilice treba biti 80 cm do 1 m od stolića. Ovdje se često biraju skulpturalne visilice koje postaju dekorativan element prostora.
- Iznad kreveta umjesto noćne lampe: ako visilica daje svjetlo na sve strane, treba biti 30 cm iznad razine kreveta, a ako daje svjetlo samo prema dolje, tada 80 cm, kako bi omogućila čitanje, a da pritom ne smeta drugoj osobi u krevetu.

Što kada u prostoru postoji kamin, TV ili različite zone?
U velikim dnevnim boravcima često se kombiniraju različite visine visilica. Dio prostora s televizorom zahtijeva višu visinu postavljanja kako visilica ne bi smetala u vidnom polju. Suprotno tome, kod kamina visilica može biti spuštena vrlo nisko kako bi dominirala prostorom i stvorila intimnu atmosferu za opuštanje.
U manjim dnevnim boravcima Skansi preporučuje pažljivo biranje oblika i dimenzija visilica, te njihovo postavljanje na visine koje neće ometati kretanje ili zaklanjati pogled.



Estetika i usklađenost visilica
Ako se u prostoru koristi više visilica, one ne moraju biti identične, ali je poželjno da budu iz iste dizajnerske obitelji, sličnih materijala, boja ili oblika. Time se, kaže Skansi, stvara vizualna povezanost i dojam promišljenog dizajna interijera.



Zašto je rasvjeta važna za psihu?
„Ljudi često zaboravljaju da rasvjeta utječe na emocije više nego namještaj ili boja zidova,“ naglašava Skansi. Boja svjetla, smjer i distribucija definiraju atmosferu prostora. Svjetiljka koja svijetli u svim smjerovima ravnomjerno osvjetljava prostor, dok one usmjerene naglašavaju određene zone, poput muzejske rasvjete koja osvjetljava eksponate, a ne prolazni prostor. Upravo se taj princip može primijeniti i u vlastitom domu – stvaranjem svjetlosnih scena koje naglašavaju detalje, ali stvaraju i osjećaj balansa i mira.
Ovim jednostavnim trikom proširite ili suzite prostor u vašem domu
Rasvjeta – posljednja u budžetu, prva u dojmu
Smjer, boja i distribucija svjetla određuju atmosferu – usmjerena svjetla naglašavaju određene zone, dok raspršena stvaraju opći ugođaj. Refleksija svjetla također doprinosi vidljivosti prostora, poput muzejske rasvjete koja osvjetljava eksponate, a prostor za kretanje ostavlja diskretnim.
Na kraju, Skansi ističe da je rasvjeta alat koji oblikuje prostor i emociju, stoga bi svaka svjetiljka trebala biti odabrana i postavljena promišljeno, u funkciji prostora i života u nje