Arhitektura i dizajn

Mogu li se energetski obnoviti građevine pod zaštitom

Nepokretna kulturna baština s utvrđenim svojstvom kulturnog dobra čine pojedinačne građevine koje imaju izrazit povijesni, umjetnički, znanstveni, društveni ili tehnički značaj. Zašto su neke građevine pod konzervatorskom zaštitom i može li se provoditi energetska obnova, zna arhitekt Dražen Arbutina.

U očuvanju kulturnog i povijesnog naslijeđa jedan od ključnih elemenata je konzervacija građevina, a odluka o formalnoj zaštiti građevine donosi se na temelju parametara koje definira zajednica.

Subjektivna kategorija

“Vrijednosti određenog primjera koji, recimo arhitekture koji uvrstimo u baštinu, ili u nešto što će biti formalno u zakonu tretirano kao državno dobro je zapravo kategorija koja na prvi pogled je subjektivna. Subjektivna je zbog toga što ne možete donijeti numeričke parametre kojima bi odredili da li nešto pripada toj skupini ili ne, ali se taj subjektivitet pokušava riješiti na način da veliki broj ljudi koji poznaju određenu materiju, sudjeluju u procjeni. Ako se slože oko određenoga suda, uvrštavaju to na određeni popis.”, za Dom na kvadrat rekao je dr. sc. Dražen Arbutina dipl. ing. arh.

Formalna zaštita

Formalna zaštita dijeli se u dvije kategorije – zaštićeno kulturno dobro i preventivno zaštićeno kulturno dobro.

“Kad pojednostavnimo tu kategoriju preventivno zaštićena kulturna dobra, prepoznata je njihova vrijednost, donesen je akt o njihovoj određenoj zaštiti. Ali nisu stvoreni apsolutno svi preduvjeti prije svega ovi stručni da se provede kompletna valorizacija kako bi se zapravo utvrdila prava vrijednost i onda oni i zaštitili. S druge strane imamo zaštićena kulturna dobra, koja se nalazi i na posebnoj listi koju dakle vodi Ministarstvo kulture i medija. Onda imate zapravo ta kulturna dobra na listi kulturnih dobara, koja onda imaju i specijalan status. Taj status uključuje obazriv odnos prema baštini. Kad to govorimo, dakle, ta zaštita zapravo uključuje vrlo pažljiv i specifičan odnos svih u tom procesu i to znači od onih koji su takav akt donijeli, pa do onih koji možda nisu vlasnici, ali samo takav prostor koriste.” kaže Arbutina.

Lista zaštićenih ili preventivno zaštićenih kulturnih dobara predstavlja popis svih onih građevina i lokaliteta koji posjeduju iznimne vrijednosti.

Obaveze konzervatora

Smjernice o postupanju s građevinom pod zaštitom donose konzervatori.

“Obveza konzervatora koji djeluju unutar Ministarstva kulture, unutar konzervatorskih odjela, to jest unutar Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode u gradu Zagrebu, je obveza zapravo da osiguraju da će se obazrivo pristupiti svim zahvatima na bilo kojoj od građevina koja je pod zaštitom. Kad govorim o tome da osiguraju da se obazrivo pristupi, onda to znači da se neće kompromitirati i na drastičan i dramatičan način narušiti one vrijednosti koje su prepoznate zapravo prilikom stavljanja na listu takve građevine.”

Obaveze inžinjera

A problematikom obnove ili bilo kakvog zahvata na zaštićenoj građevini, bave se inženjeri.

“Među njima recimo arhitekti su zapravo ti koji provode i određena istraživanja ili bolje rečeno sintetiziraju istraživanja nekih drugih struka kao što su recimo konzervatori, restauratori. Oni pokušavaju zapravo stvoriti sliku i to cjelovitu sliku o građevini preko konzervatorskih elaborata koji se izrađuju i definirati šta su to najvrjedniji elementi građevine koji se ni na koji način ne smiju kompromitirati, do koje mjere se može i na koji način se može ići u određene intervencije na toj građevini i takvom konzervatorskom elaboratu. Oni te mjere prilažu na provjeru upravo kolegicama i kolegama upravo koji rade u konzervatorskim odjelima.”, objasnio je Dražen.

Dijalog između dvije struke

Upravo između te dvije struke često dolazi do prijepora i nerazumijevanja.

“Kad govorimo o postojećem stanju, onda vrlo često moji kolegice i kolege, pa i građevinski inženjeri posebice ne percipiraju građevni materijal kao jedan od iznimno važnih elemenata u percepciji. Znači tu moramo razdvojiti percepciju od suštine građevine koja je zapravo vrijedna. Dakle, od suštine građevine koja je vrijedna. Materijal je u suštini građevina i zamjena materijala je automatski i zamjena građevine i onda više nemate original.”

Energetska obnova takvih građevina je teška zato što svaki zahvat na njima puno skuplji nego na konvencionalnim građevinama, ali moguća.

“Pitanje energetske obnove i kvantifikacije kvalitete izvršene energetske obnove, nažalost nije kako bih rekao, apsolutno objektivno. Tu su zapravo određeni formalni parametri koji dominiraju svime time. Dakle, vi ste energetski obnovili građevinu ako ste ugradili određeni toplinski sustav, koji je više-manje konvencionalan, jer promatra se ili se u manjoj mjeri promatra na specifičan način ako uključite određene sustave koji onda rješavaju neke druge probleme. S druge strane, u povijesnim građevinama, aplikacija, konvencionalnih sustava ne znači da je apsolutno primjerena.” , zaključio je Dražen Arbutina.

Konzervacija građevina je očuvanje identiteta i dijela naše povijesti za buduće generacije.

Up Next

Zavirite u predivnu vilu u Istri koja oduzima dah!

Ne propustite

Arhitektonski studio Križnjak: brat i sestra koji su ostvarili svoj mladenački san

Arhitektura i dizajn

Living Divani – tiha elegancija koja traje

Living Divani već više od pola stoljeća pretvara prostor u iskustvo tihe elegancije, gdje dizajn postaje emocija, a udobnost – umjetnost.

U svijetu u kojem prostor sve češće postaje produžetak osobnosti, Living Divani već više od pola stoljeća pronalazi savršenu mjeru između dizajna i emocije. Njihov namještaj nije samo funkcionalan — on je iskustvo, osjećaj ravnoteže i tišine u vremenu koje juri. Od Brianze do svijeta, Living Divani predstavlja ono što talijani najbolje znaju stvoriti: bezvremensku ljepotu.

Tihi luksuz u obiteljskom stanu od 66 kvadrata

Living Divani – priča o talijanskoj profinjenosti

Od 1969. godine, kada su Renata Pozzoli i Luigi Bestetti u srcu Brianze osnovali tvrtku, Living Divani gradi prepoznatljiv identitet – čist, profinjen i suzdržano luksuzan. Brend je izrastao iz obiteljske intuicije u međunarodnu referencu za suvremeni dizajn, uvijek vjeran harmoniji proporcija i savršenstvu detalja.

Prekretnica dolazi 1988. godine, dolaskom Pieroa Lissonija – arhitekta i art direktora koji brendu daje njegov današnji rukopis. Njegov minimalizam nije hladan; on je tih, topao i promišljen.
Pod vodstvom druge generacije, Carole Bestetti, Living Divani unosi novu energiju: nježnu ženstvenost, otvorenost prema mladim autorima i svjež pogled na klasične vrijednosti.
Rezultat je dizajn koji ne traži pažnju – on je jednostavno prisutan, poput mirisa svježe kože ili sjene svjetlosti na tkanini.

Vizija doma budućnosti

Virtualni stan Living Divanija nije samo digitalna prezentacija kolekcije. To je manifest suvremenog življenja. U ovom virtualnom prostoru, dnevni boravak prelazi u spavaću sobu, interijer u eksterijer, a svaka linija, svaka tekstura vodi dijalog s drugom. Namještaj lebdi u prostoru poput skulptura u ravnoteži, otkrivajući što znači istinska fleksibilnost doma.

Living Divani ovdje nudi odgovor na pitanje koje si mnogi postavljaju: kako spojiti udobnost, estetiku i osobnost? Odgovor je jednostavan – stvaranjem prostora koji diše s vama.

Spoj forme, funkcije i emocije

U srcu brenda leži umijeće tapeciranja – precizno, gotovo ritualno. Sofe, fotelje, stolovi i komplementi nastaju u procesu koji kombinira zanat, tehnologiju i osjećaj za mjeru. Geometrijske forme omekšane su tkaninama koje pozivaju na dodir, dok neutralne palete boja stvaraju atmosferu mira.

U Living Divani filozofiji, personalizacija je ključ. Svaki komad može se prilagoditi prostoru, stilu i načinu života. Između čvrstoće konstrukcije i mekoće materijala postoji ono nevidljivo — ravnoteža koja čini da prostor postane osoban, intiman i smiren. Čak i vanjski namještaj odiše istom tišinom. Kao da je svaka površina protkana idejom spokoja.

Projekti – dizajn koji prelazi granice prostora

Od privatnih rezidencija do hotelskih lobija, muzeja i poslovnih prostora – Living Divani pokazuje da dobar dizajn ne poznaje granice. Njihovi komadi nalaze se u prestižnim projektima diljem svijeta, od milanskih hotela do zračnih luka i galerija, uvijek s istim pristupom: prostor kao iskustvo, ne kao scenografija.

Snaga brenda leži u njegovoj fleksibilnosti. Interni tim razvija rješenja koja spajaju tehničku preciznost i emocionalnu profinjenost. Svaki projekt postaje dijalog između arhitekture i namještaja, između funkcije i poezije svakodnevice. Living Divani tako ne isporučuje proizvode – već atmosferu.

Tihi luksuz u uređenju doma – kako ga prepoznati i primijeniti?

Dijalog generacija i kreativnih vizija

Living Divani nije samo brend; to je platforma za razmjenu ideja. Piero Lissoni i danas ostaje središnja figura, ali njegova vizija otvara prostor za nove glasove – međunarodne autore i mlade talente otkrivene kroz pažljivo „talent scouting” istraživanje.

Različite kulture, iskustva i senzibiliteti stapaju se u jedan jezik – jezik tihe elegancije.
U rukama novih dizajnera, Lissonijev minimalizam dobiva drugačiju dimenziju: više emocije, više spontanosti, ali i jednaku disciplinu forme. U tom suživotu tradicije i inovacije leži ono što Living Divani čini vječnim.

Noviteti 2025 – novi horizonti udobnosti i stila

Katalog NEXT 2025 otkriva novu poetiku prostora. Komadi poput Balestro 24, Echoo, Gala, Lorentz i Kasumi redefiniraju odnos između mase i praznine, volumena i svjetlosti. Metal, staklo i prirodna koža stapaju se u meke, lebdeće oblike – kao da namještaj postoji između jave i sna. Boje su prigušene: tonovi pijeska, masline, sive magle. Svjetlost se lomi po površinama, otkrivajući slojeve materijalnosti.

Kolekcija Super Frog Lounge donosi novu ideju opuštanja – ne onu hedonističku, već kontemplativnu. Kroz News Stand izdanja, Living Divani pokazuje i drugu dimenziju – onu kulturnu. Sudjelovanja na međunarodnim sajmovima, suradnje s arhitektima i umjetnicima čine ga dijelom šire priče o suvremenom talijanskom identitetu.

Što slijedi nakon 2025. – pogled u budućnost

Budućnost Living Divanija nije revolucija, već evolucija. Održivi materijali, digitalna personalizacija i još veća povezanost između tehnologije i taktilnosti postat će prirodan nastavak filozofije koju brend njeguje desetljećima. Prostor će biti pametniji, ali i topliji; funkcionalan, ali uvijek pun emocije.

U svijetu koji ubrzava, Living Divani ostaje vjeran sporijem ritmu – onome u kojem dizajn ima dušu, a tišina oblikuje prostor. Jer istinska elegancija, ona koja traje, nikada ne viče. Ona jednostavno postoji.

Nastavite čitati

Arhitektura i dizajn

Zeleni krovovi: Urbane oaze koje hlade grad i oživljavaju prostor

Zeleni krovovi ublažavaju efekt urbanih toplinskih otoka, povećavaju bioraznolikost u gradovima i stvaraju ugodniji mikroklimat za stanare i prolaznike

Iznad gradske vreve niču novi vrtovi – tihi, zeleni i živi. Zeleni krovovi postali su ne samo estetski dodatak, već i važan alat u borbi protiv urbanog pregrijavanja, zagađenja i nedostatka prirodnih površina. U svijetu, ali i u Hrvatskoj, sve više arhitekata i investitora prepoznaje njihovu vrijednost – i funkcionalnu i ekološku.

Klimatski neutralni gradovi u borbi protiv klimatskih promjena

„U Zagrebu, primjerice, park kod hotela Esplanade, iznad garaže Importanne centra, zapravo je krovni vrt. Ljudi često prolaze tim prostorom, a da ne znaju da hodaju po krovu,“ objašnjava Nataša Tiska Vrsalović, dipl. ing. agr. iz tvrtke Dionaea vrtovi. „I Kaptol centar ima sličan koncept – sve zelene površine ondje su zapravo krovni vrtovi jer su izvedeni na različitim etažama.“

Što su zapravo zeleni krovovi?

Iako ih često zamišljamo samo na vrhovima zgrada, zeleni krovovi nisu ograničeni na visoke objekte. Oni uključuju sve površine na kojima biljke rastu iznad prostora koji nije u izravnom dodiru s tlom – bilo da je riječ o garažama, trgovačkim centrima ili uredskim zgradama.

„Puno ljudi ni ne zna da se nalazi u krovnom vrtu jer mnogi od njih izgledaju kao klasični parkovi,“ objašnjava Vrsalović.

Takvi prostori unose prirodu ondje gdje bi inače bila odsutna, a njihova primjena u urbanim sredinama ima brojne prednosti: smanjuju temperaturu zraka, upijaju CO₂ i zadržavaju oborinske vode, čime smanjuju opterećenje na gradske sustave odvodnje.

Ekološki i energetski učinci

Zeleni krovovi značajno doprinose energetskoj učinkovitosti zgrada. Biljni sloj djeluje kao prirodna izolacija – ljeti smanjuje zagrijavanje krova, a zimi gubitak topline.
„Ljeti ta razlika može biti i preko 10 stupnjeva,“ ističe Vrsalović. „Zbog toga je potrebno manje hlađenja, a zimi manje grijanja, što donosi i energetsku i financijsku uštedu.“

Uz to, zeleni krovovi ublažavaju efekt urbanih toplinskih otoka, povećavaju bioraznolikost u gradovima i stvaraju ugodniji mikroklimat za stanare i prolaznike.

Planiranje: Sve počinje u prvoj fazi projekta

Krovni vrt mora biti dio arhitektonskog planiranja od samog početka.

Najvažnije je osigurati da zgrada može podnijeti dodatno opterećenje – od sloja supstrata do biljnog materijala.
„Ako želimo saditi stabla ili grmove, potrebno je osigurati dublji supstrat – 30, 40, pa i više centimetara. Takva opterećenja moraju biti statički planirana,“ objašnjava Vrsalović.
Ako se to ne predvidi na vrijeme, naknadna ugradnja krovnog vrta može biti tehnički i financijski zahtjevna.

Vrste zelenih krovova

Postoje dvije osnovne vrste: ekstenzivni i intenzivni krovni vrtovi.
Ekstenzivni su tanji, s 10–15 cm supstrata, namijenjeni neprohodnim površinama i biljkama koje traže minimalnu njegu – poput seduma, trava i niskih trajnica. Oni imaju prvenstveno ekološku funkciju i često se promatraju s udaljenosti.

Intenzivni krovni vrtovi, s druge strane, imaju dublji sloj supstrata (30–50 cm ili više), pa omogućuju sadnju grmlja, pa čak i manjih stabala. Takvi krovovi mogu biti prohodni, s klupama, stazama i sustavima navodnjavanja – pravi mali parkovi u visini oblaka.

U oba slučaja, ključan je sloj hidroizolacije. „Kod zelenih krovova najvažnije je da hidroizolacija bude izvedena besprijekorno. Ako dođe do propuštanja, popravak je složen jer se mora maknuti sav supstrat i biljke,“ upozorava Vrsalović.

Biljke koje uspijevaju na krovu

Odabir biljaka ovisi o vrsti vrta i njegovoj lokaciji.
Za ekstenzivne vrtove koriste se niskorastuće, otporne vrste – sedumi, trave i skromne trajnice koje podnose sušu.
Za intenzivne krovove izbor je gotovo neograničen: od mirisnog bilja i ukrasnih trava do začinskog bilja, lavande, ružmarina, pa i manjih stabala poput javora ili masline, ovisno o dubini supstrata.

Ovih 5 stabala nikako nemojte saditi u blizini kuće

„Kod viših zgrada važno je voditi računa o vjetru,“ napominje Vrsalović. „Biljke moraju biti otpornije jer vjetar isušuje i njih i supstrat, pa je navodnjavanje obavezno.“

Održavanje i izazovi

„Održavanje krovnog vrta slično je kao i svakog drugog – samo što je logistika zahtjevnija,“ kaže Irena Kolega, voditeljica projekata u Dionaea vrtovima. „Ako se vrt nalazi na krovu višekatnice, treba osigurati pristup, dopremu materijala i sigurno kretanje radnika.“

Biljke na krovu traže redovitu njegu, osobito u prvoj godini nakon sadnje, dok se ne ukorijene. „Zalijevanje je obavezno, a kasnije se potreba smanjuje,“ dodaje Kolega.
Krovni vrtovi zahtijevaju i posebne supstrate – lagane, ali propusne. Kod ekstenzivnih vrtova prevladavaju mineralne tvari (oko 80%), dok intenzivni zahtijevaju više organskog materijala kako bi podržali bujniji rast.

Poseban izazov predstavljaju korovi. „Na krovovima ih je više nego u vrtovima, jer vjetar i ptice donose sjeme. Imali smo slučaj da je u žardinjeri na najvišem katu izrasla vrba visoka dva i pol metra – u samo mjesec dana,“ kaže Kolega kroz smijeh.

Vrijednost koja nadmašuje trošak

Zeleni krovovi jesu skuplji od klasičnih vrtova – zbog posebnih supstrata, dopreme materijala i održavanja. Ipak, njihove prednosti višestruko nadmašuju ulaganje.
Oni povećavaju vrijednost nekretnina, produljuju vijek trajanja krova, poboljšavaju mikroklimu i vraćaju prirodu u betonirane dijelove grada.

U svijetu u kojem svaki kvadrat prirode postaje dragocjen, zeleni krovovi podsjećaju da se i iznad betona može rasti – tiho, održivo i s pogledom na nebo.

Nastavite čitati