Gradnja doma
Otporne, postojane, lako se održavaju… Evo dobrih razloga zašto odabrati keramičke pločice
Keramika je materijal koji krasi podove i zidove mnogih prostorija u našim domovima i izvan njega
Iako su prije češće bile namijenjene za kupaonske i kuhinjske površine, trendovi keramičke pločice posljednjih godina sve više smještaju i u druge prostorije pa ih nerijetko možete vidjeti na podovima ili zidovima u npr. dnevnom boravku. Keramičke pločice razlikuju se veličinom, odnosno formatom i dizajnom.
Velika prednost keramike je u upravo u tome što postoji bezbroj načina kako ih uspješno možete kombinirati međusobno, isto kao i s ostatkom interijera. Recimo s većim formatom i drvenim uzorkom keramičke pločice možete kombinirati frontu na kupaonskim ormarićima tako da budu u istoj boji i uzorku.
Ako uređujete svoj dom i još uvijek niste odlučili kakvu ćete vrstu materijala staviti na zidove i podove, evo 8 dobrih razloga zašto odabrati keramičke pločice. Kada usporedite keramičke pločice s drugim materijalima koji se koriste u iste svrhe (mramor ili granit), vidjet ćete niz prednosti u korist keramičkih pločica. To su prije svega visoka otpornost na grebanje, samim time i duži vijek postojanja i trajanja.
1. Nizak stupanj upijanja vode
Dobra otpornost na kemijska sredstva koja se koriste za čišćenje podova i u kupaonicama pločice su otporne na veoma jaka i agresivna sredstva koja se koriste za uklanjanje tvrdokornih nakupina gljivica i kamenca. Zatim je tu stabilnost i nezapaljivost. Ekološki su prihvatljive (npr, ne postavljate drvene obloge) i imate veoma velik izbor pločica u dizajnu vašeg poda ili zida.
Ove prednosti su više ili manje istaknute kod pojedinog tipa pločice. Tako postoje razlike u podnoj i zidnoj pločici. Pločici koja je za eksterijer. Ili pločici koja mora zadovoljavati neke druge specifikacije ovisno o prostoriji ili površini na koju se polaže.
Transparentni podovi – pravi začin u modernim interijerima
2. Postojanost pločice
Postojanost pločice je najveća karakteristika ovih materijala. Postojanost pločice je sposobnost upijanja vlage. Postotak upijanja vode je najvažnija je karakteristika kod podnih pločica. Jer o toj karakteristici ovisi postojanost pločice. Podna pločica ne smije upijati preveliku količinu vode inače pri nižim temperaturama, zbog smrzavanje te vode u pločici, dolazi do pucanja pločice ili do nekog drugog estetski lošeg efekta je raslojavanje i ljuštenje glazure.
3. Izdržljivost i otpornost
Keramiku nije lako uništiti, može podnijeti velik teret te je otporna na vlagu i mikrobiološke infiltracije. Također kao što smo naveli velika prednost keramike je što ne gori. Pored toga otporne su na sva mehanička oštećenja, ogrebotine, habanja, razne teške predmete. Tu je važan koeficijent PEI.
4. Lako održavanje keramičkih pločica
Keramiku je lako održavati i čistiti. Ako vam se nešto prolije po pločicama, mrlje je lako ukloniti jer ih keramika neće apsorbirati. Keramika je otporna i na agresivna sredstva za čišćenje kupaonskih zidova i podova na čijim se rubnim dijelovima stvorio kamenac ili gljivice. Takva sredstva neće oštetiti pločice.
5. Velika ponuda boja i oblika pločica
Ponuda keramičkih pločica je raznovrsna pa ih je lako uklopiti u bilo kakav interijer/eksterijer. Kod boja pločica važno je pripaziti na ton pločica. Svaka serija pločica ima razliku u tonu. Kod kupovine provjerite dali su sve kutije s pločicama iz iste serije kako bi si osigurali pločice s istim tonovima, jer uglavnom ili vrlo često se zna dogoditi da svaka proizvodnja ima svoj ton. U slučaju da vam fali pločica bilo bi poželjno kupiti 10-15 % više.
Mogu li se podne pločice postavljati i na zidove?
6. Pločice nisu štetne za zdravlje
Keramika se lako čisti pa se mikrobi i mikroorganizmi koji uzrokuju veliki broj alergija lako uklanjaju s keramičkih pločica ako se one redoviti čiste što ih čini medicinski prihvatljivima. Suprotno od toga su tepisi koji se mogu postaviti u dnevne sobe ili hodnike. Veoma su udobni, topli i jeftiniji. Ali isto tako teški za čišćenje i uvijek prepuni prašine, alergena i raznih mikroba.
7. Ekološki su prihvatljive
Keramika se proizvodi od materijala koji se lako recikliraju (pijesak, glina, staklo) i prerađuju pa nemaju loš utjecaj na okoliš. Prirodne sastojke pločica možemo naći u prirodi u neograničenim količinama. Također, tijekom ljetnih mjeseci ostaju hladne i rashlađuju dom pa ako se odlučite za njih možete uštedjeti na energiji! Ako imate podno grijanje, keramičke pločice su i u ovom slučaju odličan izbor jer pružaju odličnu termalnu provodljivost.
8. Protukliznost i otpornost na zaleđivanje površine
Keramičke pločice koje u sebi sadrže tvari koje sprečavaju klizanje i zaleđivanje odličan su izbor za vanjske površine. Otporne su na vremenske uvjete, od visokih do niskih temperatura te mogu spriječiti ozljede koje se dešavaju kad su podovi skliski ili zaleđeni. Pločice otporne na klizanje, obavezno se polažu na stepenice ili ulaze u bazene. Ili bilo koje druge površine na kojima postoji opasnost od padova.
Izvor: fic.hr
Urbanizam
Zelene zgrade ili samo marketing? Stručnjaci upozoravaju na greenwashing
“U trenutku kada je održivost postala mainstream tema, pojavile su se i negativne posljedice…”
Zelene fasade, solarni paneli, energetski certifikati i održivi materijali sve su češći argumenti u promociji novih stambenih i poslovnih zgrada. Investitori sve više naglašavaju ekološku komponentu projekata, a “zelena gradnja” postala je jedan od najvažnijih trendova u suvremenoj arhitekturi. No postavlja se pitanje koliko su takve tvrdnje doista dokaz održivosti, a koliko samo dobro osmišljen marketing. Upravo zbog toga sve se češće spominje pojam greenwashing.
Zgrade koje “dišu” sve su češći prizor u gradovima
Greenwashing označava situaciju u kojoj se nešto predstavlja kao ekološki prihvatljivo ili održivo, iako to u stvarnosti nije u potpunosti točno. Drugim riječima, riječ je o pokušaju da se proizvod, projekt ili tvrtka predstave “zelenijima” nego što doista jesu.
“Greenwashing predstavlja situaciju u kojoj se zeleno i održivo na neki način ‘ispire’, odnosno prikazuje drukčijim nego što jest. Nešto što zapravo nije održivo pokušava se predstaviti kao zeleno, često zbog poslovnih ili marketinških razloga”, objašnjava Dean Smolar, izvršni direktor Hrvatskog savjeta za zelenu gradnju.
Kako je greenwashing postao globalni problem
Pojam greenwashing nije nov, ali se posljednjih godina sve češće pojavljuje u javnosti. Razlog tome je snažan fokus na održivost koji je Europska unija postavila kroz niz strategija i regulativa, posebno kroz Europski zeleni plan.
Od 2020. godine zelena tranzicija postala je jedna od ključnih politika Europske unije. Održiva gradnja, energetska učinkovitost i smanjenje emisija CO₂ postali su dio svakodnevnih rasprava u gospodarstvu, politici i graditeljstvu.
“U trenutku kada je održivost postala mainstream tema, pojavile su se i negativne posljedice. Jedna od njih je upravo greenwashing, odnosno pokušaj da se nešto predstavi kao održivo iako ne zadovoljava sve kriterije”, kaže Smolar.
U građevinskom sektoru taj problem može biti posebno izražen jer se zgrade često promoviraju kroz ekološke karakteristike poput energetske učinkovitosti ili korištenja obnovljivih izvora energije.
Europa uvodi pravila protiv greenwashinga
Europske institucije vrlo su brzo prepoznale rizik od zloupotrebe pojma održivosti te su počele uvoditi regulatorne mehanizme koji bi trebali spriječiti greenwashing.
Jedan od ključnih alata je EU taksonomija, uredba koja jasno definira što se smatra održivim ulaganjem.
“Taksonomija taksativno objašnjava što znači zeleno i održivo. Ona definira konkretne kriterije za različite vrste ulaganja, uključujući izgradnju i obnovu zgrada”, objašnjava Marko Markić, dipl. ing. građ., voditelj odjela certificiranja u Hrvatskom savjetu za zelenu gradnju.
Drugim riječima, zgrada se ne može proizvoljno nazvati zelenom – mora zadovoljiti jasno definirane tehničke i energetske kriterije.
Osim toga, u pripremi je i Green Claims Directive, europska direktiva koja bi trebala spriječiti proizvoljno korištenje ekoloških tvrdnji u marketingu.
“Ona će definirati na koji način se može izreći neka zelena tvrdnja te kakve znanstvene dokaze treba imati da bi se nešto proglasilo održivim”, kaže Markić.
Kako se provjerava održivost zgrada
U graditeljstvu se održivost ne procjenjuje samo prema jednom elementu, poput solarnih panela ili energetske učinkovitosti. Zgrada je složen sustav koji uključuje materijale, način gradnje, potrošnju energije, ali i kvalitetu prostora za korisnike.
“Zgrada kao proizvod provjerava se kroz različite sustave certificiranja. U Europi i Hrvatskoj jedan od najpoznatijih je DGNB certifikat koji procjenjuje različite aspekte održivosti”, objašnjava Smolar.
Materijali i oprema također moraju zadovoljiti određene standarde.
“Svi proizvodi koji se ugrađuju u zgradu moraju imati tehničke listove i dokaze o energetskim svojstvima. Način njihove ugradnje i korištenja također mora zadovoljavati određene kriterije”, dodaje Markić.
Tri ključna kriterija održive gradnje
Da bi se neka zgrada smatrala doista održivom, mora zadovoljiti tri osnovna kriterija: okolišni, društveni i ekonomski.
Okolišni kriteriji odnose se na potrošnju energije, emisije stakleničkih plinova i utjecaj na okoliš. Društveni kriteriji procjenjuju kako zgrada utječe na zdravlje, sigurnost i dobrobit ljudi koji u njoj borave.
Treći kriterij je ekonomska održivost.
“Zgrada mora biti financijski isplativa. Lako je napraviti izuzetno skupu zgradu koja će biti energetski učinkovita, ali to nije poanta održivosti. Ona mora biti dugoročno isplativa”, objašnjava Markić.
Koliko je greenwashing zapravo prisutan
Iako se o greenwashingu često govori u javnosti, stručnjaci smatraju da u sektoru graditeljstva postoji relativno malo prostora za manipulaciju.
“Prostor za muljanje zapravo je vrlo mali. Ako postoje jasno propisani kriteriji i način provjere, teško je nešto proglasiti zelenim bez dokaza”, kaže Markić.
S razvojem regulative i sustava certificiranja očekuje se da će greenwashing u graditeljstvu postajati sve rjeđi, a održiva gradnja sve transparentnija i jasno definirana.
Propisi i regulative
Nuklearna energija u Hrvatskoj ponovno u fokusu: Što to znači za budućnost energetike
Dok se paralelno razvijaju obnovljivi izvori energije, sve se više govori i o ulozi nuklearne energije u budućem energetskom miksu
Hrvatska sve aktivnije raspravlja o budućnosti energetskog sustava dok istovremeno provodi zelenu energetsku tranziciju i uvodi sve strože standarde u graditeljstvu. Upravo u tom kontekstu ponovno se otvara pitanje – kakvu će ulogu imati nuklearna energija u Hrvatskoj i kako će se mijenjati način na koji gradimo i obnavljamo zgrade.
Europska unija postavila je ambiciozne ciljeve – do 2030. godine smanjiti potrošnju energije i emisije stakleničkih plinova. Zgradarstvo je pritom jedan od ključnih sektora jer upravo zgrade troše oko 40 posto ukupne energije u Europskoj uniji.
Zašto se okrećemo održivoj gradnji?
Kako bi se taj trend promijenio, donesen je novi zakon o energetskoj učinkovitosti u zgradarstvu.
“Ovaj zakon je dobar jer uvodi rigoroznije i dugo očekivane mjere. Među zadnjim člancima govori se i o sankcioniranju investitora i izvoditelja, jer iskustva s energetskim projektima nisu uvijek bila najbolja praksa”, ističe prof. art. Ljubomir Miščević, dipl. ing. arh., s Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu.
Zgrade gotovo nulte energije postaju standard
Novi zakon trebao bi ubrzati energetsku obnovu zgrada i potaknuti gradnju objekata koji troše minimalnu količinu energije.
U Europskoj uniji već je standard takozvana zgrada gotovo nulte potrošnje energije (nZEB), dok se sve češće govori i o zgradama koje proizvode više energije nego što potroše.
“A plus energetski razred još uvijek nije obvezujući standard, ali riječ je o pozitivnom iskustvu koje se sve više prenosi. Sve više kolega sugerira investitorima da se ide i iznad postojećih standarda”, objašnjava Miščević.
U takvim projektima veliku ulogu imaju obnovljivi izvori energije, poput solarnih panela i drugih tehnologija koje omogućuju da zgrade proizvode energiju za vlastite potrebe.
“Nije riječ samo o smanjenju računa ili emisija, nego i o stvaranju kvalitetnog prostornog okruženja. Sve se više govori o kvaliteti unutarnje klime u zgradama, odnosno o takozvanom indoor environmentu”, dodaje Miščević.
Energetska obnova zgrada jedan je od najvećih izazova
Hrvatska i dalje uvozi oko 50 posto svojih energetskih potreba, dok sektor graditeljstva troši gotovo jednaku količinu energije. Upravo zato energetska obnova postojećeg fonda zgrada postaje jedan od ključnih izazova.
Energetske obnove često donose značajne uštede, ali važno je razumjeti i kontekst tih brojki.
“Kada se kaže da je nakon obnove ostvarena ušteda od 70 posto, to zvuči impresivno. No treba imati na umu da su mnoge zgrade prije obnove imale lošu ovojnicu bez toplinske izolacije, loše prozore i velike ventilacijske gubitke”, objašnjava Miščević.
Zbog toga danas standard niskoenergetske gradnje postaje gotovo osnovni kriterij u suvremenom projektiranju.
Nuklearna energija u Hrvatskoj ponovno ulazi u raspravu
Dok se paralelno razvijaju obnovljivi izvori energije, sve se više govori i o ulozi nuklearne energije u budućem energetskom miksu.
U tom kontekstu ponovno se otvara pitanje kakvu bi ulogu mogla imati nuklearna energija u Hrvatskoj, posebno u vrijeme kada mnoge europske države preispituju svoje energetske strategije.
Jedan od novih koncepata su mali modularni nuklearni reaktori, tehnologija koja se razvija u više zemalja svijeta.
“Ključna riječ su mali modularni nuklearni moduli, koje u žargonu ponekad nazivamo i ‘džepnim nuklearkama’. Kina je već započela s takvim projektima”, kaže Miščević.
Zagovornici tvrde da takvi reaktori mogu osigurati stabilnu proizvodnju energije uz manji prostor i bržu izgradnju.
Hrvatska još uvijek ne koristi puni potencijal obnovljivih izvora
Unatoč raspravama o nuklearnoj energiji, Hrvatska još uvijek ne koristi u potpunosti ni potencijal obnovljivih izvora energije.
Zemlja raspolaže značajnim hidroenergetskim potencijalom, ali i velikim mogućnostima razvoja solarnih elektrana.
“Kada bismo iz energetskog profila Hrvatske izbacili hidro potencijal, vidjeli bismo da i dalje značajno zaostajemo u razvoju fotonaponskih sustava”, upozorava Miščević.
Kao zanimljiv primjer navodi grad Maribor.
“Prije samo nekoliko godina Maribor je, ne računajući površine unutar povijesne jezgre, imao više instaliranih kvadrata fotonaponskih panela nego cijela Hrvatska.”
Energetske odluke oblikuju i prostor u kojem živimo
U sljedećim godinama odluke o energetskom miksu, standardima gradnje i obnovi postojećih zgrada imat će velik utjecaj na gospodarstvo, energetsku sigurnost, ali i na kvalitetu prostora u kojem živimo.
Zbog toga se rasprava o tome kakvu će ulogu imati nuklearna energija u Hrvatskoj sve češće povezuje i s pitanjem održive gradnje, energetske učinkovitosti i razvoja gradova budućnosti.
