Povežimo se

windows

Kreirajmo dom zajedno

Stol kao mjesto susreta dizajna i svakodnevice: Kako posuđe oblikuje doživljaj obroka i unosi stil u dom

lesnina set posuđa

Stol je mjesto okupljanja, dijeljenja i uživanja – prostor u kojem započinju male svakodnevne priče. Upravo zato važno je da bude pažljivo osmišljen, funkcionalan i estetski ugodan. Bez obzira radi li se o brzom doručku, obiteljskom ručku ili druženju s prijateljima, posuđe igra ključnu ulogu u stvaranju atmosfere. Dobro odabrani tanjuri, zdjele i šalice ne služe samo svojoj svrsi, već doprinose cjelokupnom dojmu i čine svaki obrok posebnim.

Lesnina XXXL trenutačno nudi takva rješenja kroz bogat izbor posuđa i servisa iz aktualnog kataloga “Moderno i elegantno“. Asortiman je dostupan na web shopu i u poslovnicama, uz naglasak na kvalitetu, dizajn i prilagodljivost svakodnevnom životu.

porculansko posuđe lensina na bijelom stolu
Foto: Lesnina XXXL
porculansko posuđe lesnina

Porculan kao temelj elegancije i trajnosti

Porculan već stoljećima zauzima posebno mjesto na stolu zahvaljujući svojoj profinjenosti i izdržljivosti. Danas se njegova bezvremenska estetika spaja s modernim potrebama. Porculanski servisi dizajnirani su za svakodnevnu upotrebu, otporni su i jednostavni za održavanje.

Osim klasičnih bijelih setova, sve su popularniji modeli s diskretnim uzorcima, teksturama ili modernim linijama koji omogućuju da stol dobije osobni pečat. Upravo ta kombinacija elegancije i praktičnosti čini porculan idealnim izborom za različite prilike, od svakodnevnih obroka do svečanih trenutaka.

porculansko posuđe lesnina
Foto: Lesnina XXXL

Raznolikost stilova za svaki interijer

Jedna od najvećih prednosti suvremenog posuđa je mogućnost kombiniranja različitih stilova. Stol tako može biti minimalistički i moderan, ali i topao i klasičan, ovisno o odabiru boja, oblika i materijala. Neutralne nijanse poput bijele, bež i sive lako se uklapaju u svaki prostor, dok tamniji tonovi i naglašeni detalji stvaraju upečatljiv vizualni efekt.

Različite kolekcije tanjura, zdjela i šalica omogućuju stvaranje skladne cjeline, ali i slobodu kombiniranja. Upravo ta fleksibilnost čini postavljanje stola kreativnim procesom.

Detalji koji čine razliku na stolu

Osim osnovnog posuđa, važnu ulogu imaju i detalji koji upotpunjuju cjelokupni dojam. Poslužavnici, zdjele za serviranje, šalice i dekorativni elementi doprinose funkcionalnosti, ali i estetici. Uz posluživanje, važnu ulogu u svakodnevici ima i priprema obroka. Upravo zato kuhinjski aparati poput blendera, kuhala za vodu, tostera ili friteza na vrući zrak prirodno se uklapaju u ovu priču. Oni omogućuju bržu i jednostavniju pripremu, a svojim dizajnom prate estetiku modernog doma.

Cjelokupni izgled stola dodatno se naglašava tekstilima i dodacima poput stolnjaka, podmetača ili dekorativnih akcenata. Upravo ti mali detalji čine razliku između svakodnevnog i posebno uređenog stola. Tu se prirodno nadovezuju i kuhinjski elementi koji prate suvremeni stil života, kao što su kvalitetni lonci, promišljeno dizajnirani setovi za pohranu hrane te funkcionalni setovi noževa koji spajaju estetiku i praktičnost.

Foto: Lesnina XXXL

Uživanje u svakodnevici uz pažljivo odabrano posuđe

Planirate li osvježiti svoju blagovaonicu ili upotpuniti postojeći servis, Lesnina XXXL trenutačno nudi raznoliku ponudu posuđa iz aktualnog kataloga. U ponudi su porculanski servisi, tanjuri, zdjele, šalice i dodatci za serviranje koji odgovaraju različitim stilovima i potrebama.

Više informacija dostupno je na web shopu i u poslovnicama.

www.xxxlesnina.hr
Kreirajmo dom zajedno!

*Cijene su izražene u eurima i vrijede od 4. 5. do 31. 5. 2026., odnosno do isteka zaliha. Akcije se ne mogu kombinirati i ne vrijede za Marketplace proizvode. U slučaju tiskarske pogreške važeći su opis i cijena proizvoda istaknuti na prodajnom mjestu.

Nastavite čitati

Arhitektura i dizajn

Samostan Stefana Boerija: Milanska nadbiskupija gradi „Ambrozijanski samostan” u MIND distriktu

Može li sakralna arhitektura biti odgovor na izazove suvremenog, tehnološki ubrzanog grada?

U jednom od najambicioznijih europskih urbanističkih zahvata posljednjih godina, upravo u srcu milanskog inovacijskog distrikta MIND nicat će „Ambrozijanski samostan”, djelo slavnog arhitekta Stefana Boerija, autora poznatih Bosco Verticale koji su postali simbol suvremene zelene arhitekture Milana.

Projekt je predstavljen 11. svibnja 2026. u drevnoj cistercitskoj opatiji Chiaravalle, a gradit će se unutar distrikta MIND, na raskrižju Carda i Dekumana, najcentralnijem i simbolički najznačajnijem položaju cijelog kompleksa.

Novi grad, nova uloga Crkve

MIND (Milano Innovation District) nastaje na prostoru nekadašnjeg Expa 2015., a prema projekcijama do 2030. godine ondje će živjeti, raditi ili studirati oko 70 tisuća ljudi. Distrikt je danas jedno od najvećih europskih razvojnih područja posvećenih znanosti, tehnologiji, genomici i biomedicinskim istraživanjima.

Upravo u takav kontekst Milanska nadbiskupija odlučila je smjestiti svoju novu prisutnost. Ideja nije bila izgraditi klasičnu crkvu, nego prostor koji će povezivati duhovnost, zajednicu, obrazovanje i suvremeni urbani život.

„Novi Ambrozijanski samostan željeli smo oblikovati kao jedinstvenu i otvorenu arhitekturu, čiji prostor simbolizira zagrljaj između nove crkve, transparentne prizme Knjižnice religija i trokutnog klaustra Vrta religija, smještenih na sjecištu Carda i Dekumana. Riječ je o suvremenom samostanu, osmišljenom kako bi odgovorio na potrebe pluralnog društva te poticao društvenu koheziju, međureligijski dijalog i stvaranje znanja.”, izjavio je Stefano Boeri iz studija Stefano Boeri Architetti.

Projekt proizlazi iz razmišljanja da razvoj grada ne može biti samo tehnološki i infrastrukturni proces, već mora uključivati i društvenu, kulturnu i duhovnu dimenziju.

Inspiracija iz 12. stoljeća

Odabir opatije Chiaravalle za mjesto predstavljanja projekta nije bio slučajan. Opatiju su 1135. godine osnovali cistercitski redovnici koji nisu bili samo nositelji duhovnog života svog vremena, nego i inovatori koji su transformirali okolni krajolik hidrauličkim sustavima, razvojem poljoprivrede i organizacijom proizvodnje.

Upravo ta dvostruka uloga, duhovna i praktična, inspiracija je za novi projekt.

„Ambrozijanski samostan” zamišljen je kao suvremena reinterpretacija tradicionalnog samostana: prostor povučenosti i mira, ali istovremeno otvoren prema gradu i njegovim stanovnicima.

Što će kompleks sadržavati?

Novi samostan razvijat će se na ukupnoj površini od 2.700 četvornih metara, od čega je 1.100 m² predviđeno za otvorene prostore. Projekt reinterpretira klaustar kao prostorni i simbolički element organiziran oko tri temeljne dimenzije: brige, dijaloga i duhovnog istraživanja.

Kompleks neće biti samo arhitektonska intervencija, nego i mjesto svakodnevnog života male pastoralne zajednice koja će voditi liturgijski i duhovni program.

Crkva s tlocrtom u obliku trokuta moći će primiti između 300 i 350 vjernika, a odlikovat će je uzlazna forma krova koja evocira vertikalne linije milanskog Duoma. Klaustar religija smješten je na simboličnom raskrižju nekadašnjeg Carda i Dekumana Expa, dok će ga pratiti Vrt religija s biljnim vrstama koje predstavljaju glavne monoteističke tradicije prisutne u Milanu.

Poseban element kompleksa bit će Knjižnica religija – transparentna prizma smještena unutar malog gaja trešanja, koja će povezivati humanističke discipline, teologiju i znanstvena istraživanja prisutna u MIND-u. Projekt uključuje i suradnju sa sveučilištima i istraživačkim centrima unutar distrikta, čime knjižnica postaje mjesto razmjene znanja između humanistike i life sciences područja.

U prostoru knjižnice bit će postavljene i pojedine skulpture iz depoa Veneranda Fabbrica del Duomo, institucije koja stoljećima upravlja očuvanjem milanske katedrale.

Pitanje smisla u gradu inovacija

Nadbiskup Milana Mario Delpini naglasio je kako prisutnost mjesta duhovnosti u srcu inovacijskog distrikta služi postavljanju pitanja o smislu ljudskog i znanstvenog angažmana.

Prema njegovim riječima, tehnološki razvoj ne može biti jedino mjerilo napretka, nego mora ostaviti prostor odnosu između znanosti i mudrosti, tehnologije i humanizma, profita i solidarnosti.

Prema planovima nadbiskupije, MIND će do 2030. okupiti oko 70.000 stanovnika, radnika i studenata, a „Ambrozijanski samostan” zamišljen je ne kao izolirani sakralni objekt, već kao aktivni dio života novog gradskog distrikta.

Talijanski mediji navode kako nadbiskupija planira otvoriti kompleks unutar sljedeće tri godine, iako konkretan vremenski plan još nije definiran.

Zašto je ovaj projekt važan za svjetsku arhitekturu?

„Ambrozijanski samostan” jedan je od rijetkih suvremenih projekata koji sakralnu arhitekturu ne tretira kao ostatak prošlosti, nego kao alat za oblikovanje budućnosti grada. Kroz spoj crkve, javnog prostora, međureligijskog dijaloga i edukacijskih sadržaja, Boerijev projekt pokušava pokazati kako arhitektura može stvarati prostore susreta, razmjene ideja i društvene povezanosti.

U trenutku kada europski gradovi traže odgovore na pitanja fragmentiranosti i smisla urbanog razvoja, milanski „Ambrozijanski samostan” nudi zanimljiv model — grad inovacija koji u svoje središte svjesno ugrađuje i prostor za tišinu, refleksiju i zajedništvo.

Foto: Stefano Boeri Architetti

Nastavite čitati

Pratite nas na drušvenim mrežama