Vrt
Orhideje – kako ih presaditi i njegovati
Sve što trebate znati o kraljici cvijeća
Jedan od važnijih razloga zbog kojeg se ljudi zaljubljuju u sobne orhideje je njihov cvijet. Cvijet orhideja od davnina simbolizira ljubav i romansu. U hladnije doba godine kada puno vremena provodimo u kući važno nam je da smo okruženi dragim biljkama. Za orhideju kažu da je cvijet uspješnih ljudi, a kako biti uspješan u uzgoju orhideja saznajte u nastavku.

Najpopularniji kultivari za kućni uzgoj
Cymbidium – patuljasti kultivari omiljeni u kućnom uzgoju s promjerom cvijeta oko 4 cm
Cattleya – kraljica orhideja
Ove biljke vole položaje uz južni ili zapadni prozor. Izbjegavajte izlaganje biljaka jakom suncu ili zaštitite biljku zavjesom. Prskajte ih mekom vodom svaka dva dana. Zalijevajte svaka tri dana tijekom rasta, ali pustite da se supstrat lagano osuši. U jesen, kada se rast usporava i stvaraju se cvijetne stapke, zalijevaju se rjeđe i čuvati ih treba na nižoj temperaturi, sobna temperatura bi trebala biti između 13 i 25 stupnjeva.
Miltonia – zbog oblika cvijeta ima nadimak orhideja pomajka- maćeha.
Ima baršunaste, vrlo mirisne cvjetove u skupinama na kraju stabljike. Oni trebaju redovitu gnojidbu i vlažan supstrat, a ljeti se zalijevaju 2-3 x tjedno. Vole vlažnost između 55 i 65% i temperaturu između 10 i 30 stupnjeva. Preporučljivo je presaditi ih svake 2 godine.
Svaka vrsta orhideje ima različite zahtjeve za cvjetanje i kod većine komercijalnih sorti oni su veoma jednostavni. Orhideje koje rastu na suncu ili gdje su povremeno sušna razdoblja imaju debelo, kožasto lišće s voštanom prevlakom koja štiti od isušivanja. Vrste koje rastu više u sjeni imaju dugo i tanko lišće. Kod većine orhideja listovi su višegodišnji, dok kod drugih, osobito onih s naizmjeničnim rastom listova u parovima, listovi se odbacuju svake godine i razvijaju novi zajedno s novim pseudolukovicama.


Njega i presađivanje orhideja
Nakon cvatnje stabljika koja je nosila cvjetove podrezuje se do ispod prvog cvijeta, jer na tom mjestu mogli bi narasti novi cvjetovi. U slučaju sušenja cijele cvjetne stabljike najbolje ju je odrezati pri osnovi. Nakon otprilike 3 mjeseca moguće je očekivati rast nove stabljike s pupovima.
Kod presađivanje ćemo najprije izvaditi cijeli korijen iz premale posude, a oštrim škarama ćemo ukloniti sve propalo korijenje. Zdrav korijen ne treba dirati, sve šta je suho ćemo odstraniti kako bi uklonili veliku masu korijena koji nije u funkciji. Cvjetna se stapka obično prikrati na dva do tri koljenca, ali možemo je i ukloniti kako bi se obnovila i lisna masa orhideje. Orhideju presađujemo u posudu koja je 2 – 3 cm veća od dosadašnje kako bi korijen imao mjesta za rast. Za sadnju se koristi kvalitetan specijalni supstrat – Plantella zemlja za orhideje. Ova zemlja sadrži borovu koru, perlit, tresetnu mahovinu i ono što je najvažnije – kokosova vlakna, kako bi ta kokosova vlakna i drugi sastojci zadržavali vlagu.
Na dno posude se stavlja manja količina supstrata, a nakon smještanja orhideje u posudu dodaje se još zemlje. Ona će biti kvalitetan medij koji će osigurati bolji list, korijen, a nakon toga i cvijet. Nakon sadnje orhideja se stavlja u nešto veću ukrasnu posudu za koju je važno da je dublja od one u koju smo orhideju posadili kako bi se suvišna voda od zalijevanja mogla ocijediti.


Orhideje ne trpe preveliku vlagu korijena, one moraju imati ocjeditost korjenovog sustava, ali traže intenzivnu vlagu zraka. Tako moramo brinuti da ona stalno ima konstantnu vlagu, a to će nam osigurati supstrat u koji smo posadili.
Prehrana orhideja
Za dugotrajno cvjetanje, brojnije cvjetanje te čvrsti zeleni list orhideju treba redovito dohranjivati. Preporučuje se to napraviti jednom u 10 – 14 dana.
Preporučujemo najjednostavniji i najmoderniji način dohrane korištenjem Plantella Tabs – šumećih tableta, koja sadrži sva potrebna hranjiva. Jedna se otapa u tri litre vode. U pripremljenu otopinu koja nam je sada hranidbena, uranjamo cijelu posudicu koja će se na ovaj način opskrbiti, bilo bi dobro da je ta posuda malo veća nego naše posude u koje smo posadili orhideje tako da se cijeli supstrat uroni unutra. Orhideju u otopini ostavite 20 minuta. Nakon toga treba je vratiti u njezinu ukrasnu posudu i ostaviti da se višak vode ocijedi. Taj višak nemojte ostavljati na dnu ukrasne posude, nego ga ispraznite.


Za ljubitelje klasike, postoji i Plantella tekuće gnojivo za orhideje. Ono sadrži veliku količinu fosfora, dušika i kalija ali i drugih potrebnih mikroorganizama. U čep ovog Plantellinog tekućeg gnojiva koji je ujedno i dozator, odmjerimo količinu hranjiva, to znači 10ml hranjiva koristimo na jednu litru tekućine i dodamo vodu za zalijevanje i jednostavno prilikom zalijevanja prihranjujemo biljku na taj način da dodajemo vodu na samu biljku. I u ovom slučaju vrijedi pravilo da višak vode iz ukrasne posude kasnije odstranite jer orhidejin korijen, za razliku od listova, ne voli previše vlage.
Orhideje imaju tendenciju da ih napadnu vunaste i lisne uši. Najbolje ih je ukloniti vatom natopljenom u alkoholu, ili pošpricati biljku prirodnim insekticidom BIO Plantella Thymi.

Opločnici i ograde
Uređenje okućnice: Kako kombinirati opločnike i ograde kao profesionalac
Kako uskladiti estetiku, funkcionalnost i sigurnost u svom vanjskom prostoru?

Kada planiramo uređenje okućnice, važno je razmišljati i o estetskim i o funkcionalnim aspektima prostora. Dvorišne staze, prilazi, vrtni putevi i ograde nisu samo praktični elementi – oni oblikuju vizualni dojam vašeg doma i utječu na razinu privatnosti i sigurnosti. Pametnim odabirom opločnika i ograda vaš eksterijer postaje produžetak interijera – skladan, uređen i dugotrajan.
Kako postaviti opločnike za vrtne staze
Odabir pravih opločnika ovisi o veličini prostora, stilu kuće i boji fasade. Stručnjaci preporučuju usklađivanje tonova i formata, o čemu više možete saznati u članku: Kako odabrati veličinu i boju opločnika.
Za kvalitetnu ugradnju važno je:
- Pripremiti podlogu (šljunak, pijesak, nivelacija)
- Ugraditi rubnjake
- Osigurati pravilan nagib radi drenaže
Brendovi poput Beton Lučko nude široku paletu opločnika koji kombiniraju izdržljivost i suvremeni dizajn, idealni za moderno uređenje okućnice.

Najbolje vrste ograda za privatnost i sigurnost
Kada je riječ o ograđivanju prostora, potrebno je birati između estetskih i sigurnosnih prioriteta. Neke od najčešćih materijala za ograde su:
1. Metalne i panelne ograde pružaju visoku razinu sigurnosti, a zbog suvremenog izgleda idealne su za moderno uređene okućnice. Više o metalnim i panelnim ogradama
2. Drvene ograde unose toplinu i prirodan izgled u svaki eksterijer, savršeno se uklapajući u rustikalne ili klasične stilove uređenja. Inspirirajte se drvenim ogradama
3. PVC ograde su odličan izbor za one koji žele dugotrajno i gotovo neodržavano rješenje koje zadržava uredan izgled godinama. Pogledajte više o PVC ogradama
4. Žive ograde (živice) stvaraju prirodnu barijeru koja pruža privatnost, smanjuje buku i poboljšava mikroklimu prostora. Više o zelenim živicama i prirodnim ogradama
5. Kombinirane ograde – poput kombinacije betona i metala – sve su popularnije jer spajaju čvrstoću s estetikom. Ideje za kombinirane ograde
Savjet: kombinirajte ogradu s vizualnim karakterom opločnika kako biste postigli jedinstvenu vanjsku cjelinu. To doprinosi sveobuhvatnom dojmu i funkcionalnosti – ključnim elementima svakog uređenja okućnice.

Uređenje okućnice kao prostor kreativne slobode
Betonska galanterija sve se češće koristi kao sredstvo kreativnog izražavanja u suradnji arhitekata i proizvođača. Kombinacija opločnika, rasvjete, biljaka i odabranih ograda može podići svaki vanjski prostor – i estetski i funkcionalno.
Uređenje okućnice ne svodi se samo na sadnju biljaka – ono podrazumijeva pažljivo planiranje materijala, oblika i boja. Opločnici i ograde nisu samo nužnost, već i prilika da izrazite osobni stil i osigurate dugoročnu vrijednost prostora.
Uradi sam projekti
Povrtnjak za početnike – sada je pravo vrijeme za sadnju
Strpljenjem do lijepog povrtnjaka

Ako ovog proljeća želite zasaditi povrtnjak pripremite motiku, grabljice, kante poljevače, škare, uže, štapove te mnogo brige i strpljenja.

Ali, ne zaboravite! Proljetna priprema vrta započinje temeljitim radovima koji će biljkama i travnjaku osigurati zdrav i snažan start.
Ranoproljetne povrtnice
Prvo što možete saditi u proljeće, a ujedno i gotovo najjednostavnije vrste za uzgoj su mladi luk, rotkvica i špinat.
Krastavci, kelj, tikvica… Evo koje se povrće sadi u travnju
Ovim vrstama neće naškoditi hladne noći i jutarnji mraz te ne traže puno njege budući da imaju kratak uzgojni period. Uspijevat će i uz svega pola dana direktnog sunčevog osvjetljenja. Ako ste početnik u uzgoju povrća, a možda i nemate povrtnjak, upravo su ovo vrste s čijim se uzgojem, bez puno muke, možete baviti i na vašoj terasi.

Priprema zemlje za idealne povrtnice-mladi luk, rotkvicu i špinat
Budući da su sve ove vrste niskog rasta i sa plitkim korijenom bitno im je osigurati površinu bez prisustva korova koji bi im stvarao sjenu te krao vodu i hranjive tvari.
Ukoliko sadite ove vrste u vrtu, a u jesen ste dodali organsko gnojivo, sada usitnite tlo i spremni ste za sadnju. Ako to niste učinili sada je vrijeme da prilikom proljetne obrade tla dodate u površinski sloj mineralno gnojivo NPK 15-15-15 u količini od oko 50g/m2 i povrtnjak će biti spreman.

Mladi luk

Najlakše ga je uzgojiti iz lučica koje su široko dostupne u proljeće. Sitne lučice sade se u redu na razmaku od 10 do 15 cm, a ukoliko ima više redova, dovoljan razmak među njima je 20 do 30 cm. U rano proljeće obično ima dovoljno vlage u tlu tako da najčešće nema potrebe za zalijevanjem. No, ukoliko se ipak dogodi sušni period važno je osigurati vlažnost površinskog sloja zalijevajući, ovisno o temperaturama, barem dva puta tjedno. Ako nemate povrtnjak, luk možete, koristeći isti postupak, posaditi u široke tegle, no sa duplo manjim razmakom.
Rotkvica

Rotkvice su jednostavne zbog vrlo kratkog vremena uzgoja. Kupljeno sjeme rotkvica sijete u plitke redove na dubinu od 1-2 cm. Sijete kao da prstima solite redove ostavljajući sjemenke vrlo blizu. Ukoliko imate više redova razmak među njima trebao bi biti 15 do 20 cm. Bitno je redovito zalijevati, ne dopuštajući da rotkvice u rastu ostanu dulje bez vode. Ako ostanu bez vode kasnije mogu biti gorke ili će, nakon razdoblja dehidracije, lagano raspucati prilikom obilnog zalijevanja. Ako nemate povrtnjak, isti postupak se primjenjuje i pri uzgoju u dugačkim teglama.
Špinat

U uzgoju špinata, za razliku od rotkvice, pripazite da ostavite razmak među sjemenkama od 3-5 cm, te da je dubina sjetve oko 3-4cm. Razmak između redova isto treba biti nešto veći, a to je 25 do 30 cm. Nakon sjetve trebat će vam oko dva i pol mjeseca do prve berbe. To vrijeme možete skratiti tako da umjesto sjemena kupite presadnice koje ćete saditi na isti način u redove. Špinat redovito zalijevajte, no budite oprezni sa prihranom dušičnim gnojivima, jer špinat može u listovima nakupiti velike količine nitrata koji su štetni prilikom konzumacije.
Visoke gredice na balkonu ili u vrtu: Korak po korak do vlastitog vrta

You must be logged in to post a comment Login