Arhitektura i dizajn
Moderno utočište u industrijskom stilu
Vrlo popularni industrijski stil uređenja interijera nadopunjen elegantnim namještajem i detaljima, stvorit će ugodan i nekonvencionalan životni prostor. No, ono što ovu kuću čini još posebnijom su brojna energetski učinkovita rješenja koja su zadovoljila najviši indeks u zelenoj gradnji.

“Kuća S11″ smjestila se u staroj četvrti malezijskog grada Petaling Jaya, na zemljištu nekadašnje zgrade iz 1960-tih koja je tijekom godina oronula, a kasnije je i srušena. Dizajn obiteljske kuće potpisuje tvrtka ArchiCentre. Objekt je konceptualiziran oko drveća koje ga okružuje. Od značajnijih biljaka na zemljištu su se nalazila tri stara drvca plumerie (poznate i pod nazivima frankopanka i frangipani), veliko drvo karambole (zvjezdasto voće) i jedna kokosova palma. Zbog velike ljubavi prema okolišu drveće je sačuvano, a u samoj sredini te male tropske oaze smjestila se Kuća S11.

Interijer predstavlja zanimljivi spoj klasične minimalističke elegancije i sirovog šarma industrijskog stila. Staklo je imalo veliku ulogu pri kreiranju životnog prostora; velike staklene fronte omogućuju pogled na okolno zelenilo i vizualno zamućuju granice između interijera i eksterijera. U izgradnji kuće iskorišteni su brojni materijali od stare, srušene kuće: stari mljeveni betonski crijepovi upotrijebljeni su u izgradnji konstrukcije, dok je opeka očišćena i korištena za pojedine zidove. Drvene grede nekadašnjeg krovišta poslužile su kao potporanj pri izradi zidova, dok je staro željezo prodano na odlagalištu otpada.

Svi prozori i vrata imaju jasnu sjever-jug orijentaciju. Zapadni i istočni zidovi su namjerno lišeni značajnih staklenih otvora, već su konstruirani od laganih betonskih blokova. Dodatna izolacija objekta postignuta je premazom boje koja reflektira toplinu, a koja je nanesena kao kamuflažni motiv. Dodatni hlad stvara žičana ograda koju krase različite biljke penjačice.

Izolacija krova uključuje 200 mm debeli sloj kamene vune i dva sloja folije koja reflektira toplinu. Ukupna U-vrijednost krova iznosi impresivnih 0.14, a na krovu su instalirani i solarni paneli. Ova energetski učinkovita kuća se može pohvaliti i s petnaest posebno dizajniranih malih vjetroagregata. Nadalje, sustav za odvod kišnice vodu s krova direktno odvodi u spremnike za prikupljanje kišnice, koja se zatim koristi za puštanje vode u wc-u, radove u vrtu i pranje automobila.

Industrijski stil u interijeru jasno je vidljiv već po samoj završnoj obradi zidova koji su ostavljeni “sirovi”. Beskompromisni grubo ožbukani betonski zidovi i stropovi bez nanesene boje te crvena opeka, izbalansirani su elegantnim drvenim i kamenim podnim oblogama i modernim namještajem. Glavni adut prostranog dnevnog boravka koji se nalazi na prvom katu je klizni stakleni zid visok 7 metara.

Brojni lusteri, lampe i plafonjere prostor čine ugodno osvijetljenim, a uglavnom je korištena štedna rasvjeta poput T5 cijevi i LED te fluokompaktne žarulje.
Na sjevernoj i južnoj strani dvorišta nalaze se maleno jezerce s japanskim šaranima te bazen koji tijekom vrućih ljetnih dana dodatno hladi prostor. Osim spomenutog drveća koje je utjecalo na položaj Kuće S11, dvorište obiluje i novozasađenim biljnim vrstama koje pogoduju malezijskoj klimi.














Arhitektura i dizajn
Nekadašnje crkve kao životni prostori, teretane ili kafići
Otkrijte kako izgleda život u prenamijenjenim sakralnim objektima

U vremenu kada se traže kreativna i održiva rješenja za prenamjenu napuštenih prostora, nekadašnje crkve sve češće dobivaju novu funkciju – postaju domovi, teretane, knjižnice, pa čak i umjetničke galerije. Crkve kao životni prostor nisu za svakoga, ali svakako privlače one koji žele dom s karakterom, poviješću i nesvakidašnjim arhitektonskim doživljajem.
Visoki svodovi, vitraji, impresivne fasade i sakralna tišina transformiraju se u stambene jedinice koje odišu posebnošću. Ovi prostori često nude prozračnost, obilje svjetla i atmosferu koja se teško može replicirati u suvremenim zgradama.

Crkve kao životni prostori – inspiracija i izazovi
Prenamijeniti crkvu znači suočiti se s nizom izazova – od tehničkih do estetskih. Potrebno je pažljivo riješiti pitanje grijanja i termoizolacije, često kroz ugradnju podnog grijanja i energetski učinkovitih sustava. Istovremeno, važno je zadržati što više autentičnih elemenata: vitraja, svodova, kamena, drvenih konstrukcija.
Obnova Zagreba nakon potresa: Suradnja s Austrijom kao put prema održivoj baštini
Upravo ta kombinacija starog i novog daje ovim prostorima jedinstvenu atmosferu. Oni više nisu samo mjesta bivše sakralne funkcije – oni su sada tople, prostrane oaze suvremenog života, koje poštuju povijest, ali nude udobnost današnjice.
Crkva u teretani, ili teretana u crkvi?
Prenamjena crkava u različite namjene nije novi trend, ali u posljednjih desetak godina postaje sve popularniji – pogotovo u urbanim sredinama gdje je sve manje prostora, a sve više interesa za očuvanje kulturne baštine.
Optimizacija životnog prostora u Nizozemskoj uobičajena je praksa. Crkve ćete pronaći posvuda, čak i u najmanjim selima. Ipak, mlađe generacije danas su većinom agnostičke. No crkve su i dalje tu – uglavnom neiskorištene.
Rješenje? Prenamjena. U hotele, teretane, pa čak i noćne klubove.
Fontevraud L’Hôtel, Anjou, Francuska
Kraljevska opatija Fontevraud, lokalitet pod zaštitom UNESCO-a, kroz povijest je imala brojne funkcije. Osnovana 1101. godine, stoljećima je bila središte poznate monaške zajednice. Godine 1804. Napoleon ju je pretvorio u jedan od najzloglasnijih zatvora u Francuskoj.
U 2013. godini, djelomično zahvaljujući ulaganju od 16 milijuna eura iz regije Pays de la Loire, opatija se ponovno transformirala – ovaj put u dizajnerski hotel s 54 sobe. Dizajneri Patrick Jouin i Sanjit Manku pažljivo su redizajnirali interijere samostana Saint-Lazare kako bi stvorili iznimno moderan hotelski prostor.
Povede li vas put u Belgiju, popijte pivu u crkvi!
Belgijski pivski bar Olivier Utrecht smješten je u nekadašnjoj skrivenoj crkvi Maria Minor, na adresi Achter Clarenburg. Mnogi elementi schuilkerka iz 1860. godine sačuvani su, poput oltara, svodova i orgulja, što ovo mjesto čini posebnim u Utrechtu.
Crkve s novom svrhom
U svijetu u kojem se sve više cijeni održivost i identitet prostora, prenamjena napuštenih crkava u funkcionalne prostore ima višestruku vrijednost. Ne samo da se time produžuje život građevinama koje bi možda propale, već se stvaraju prostori koji obogaćuju zajednicu – bilo kao domovi, teretane, knjižnice ili kulturni centri.
Bez obzira na namjenu, crkve u novom ruhu ostaju arhitektonski dragulji koji podsjećaju da svaki prostor – ako mu damo novu priliku – može ponovno živjeti.
naslovna fotografija: THE WALLSTREET JOURNAL
Arhitektura i dizajn
Obnova Zagreba nakon potresa: Suradnja s Austrijom kao put prema održivoj baštini
Nedavno održani stručni skup okupio je hrvatske i austrijske stručnjake kako bi razmijenili iskustva i tehnologije u području obnove povijesne arhitekture

Potres koji je 2020. pogodio Zagreb ostavio je iza sebe ozbiljna oštećenja, posebno na objektima koji čine temelj kulturnog identiteta grada. No, ta nesreća pokrenula je procese koji nadilaze pukotinu u zidu – otvorila je dijalog o važnosti obnove kulturne baštine, njezinoj održivosti, kontinuitetu i ulozi u budućnosti gradova.
Nedavno održani stručni skup okupio je hrvatske i austrijske stručnjake kako bi razmijenili iskustva i tehnologije u području obnove povijesne arhitekture. Beč i Zagreb – dvije europske metropole s bogatim arhitektonskim naslijeđem – suočavaju se sa sličnim izazovima, ali i različitim pristupima.

Obnova kulturne baštine: Hrvatska uči iz austrijskog modela
Austrija godinama ulaže u očuvanje svojih povijesnih zgrada kroz sustavne, planske procese. “U Austriji postoji velika tradicija redovite obnove, posebno kod zgrada koje pripadaju kulturnoj baštini”, istaknula je Snježana Turalija, suorganizatorica skupa. Dodaje kako Austrijanci raspolažu naprednim tehnologijama i proizvodima za brzu, učinkovitu i zelenu obnovu – pristup koji se želi prenijeti i u Hrvatsku.
Klimatske promjene dodatno pojačavaju potrebu za uvođenjem održivih rješenja. Ulaganje u obnovu kulturne baštine danas ne znači samo očuvanje izgleda, već i poboljšanje energetske učinkovitosti, sigurnosti i otpornosti na buduće ugroze.

Iskustvo Zagreba: od štete prema znanju
Na više od 500 objekata u Zagrebu provodila se obnova, od čega je 268 već završeno. Zagrebačka katedrala, kao jedan od najmonumentalnijih sakralnih objekata u Hrvatskoj, postala je simbol tog procesa. Njezin predsjednik programskog odbora Arhibau sajma, arhitekt Tihomil Matković, istaknuo je kako su europska sredstva bila ključan katalizator.
“Sreća u nesreći je što smo dobili značajna sredstva kroz EU fond solidarnosti, koja su omogućila obnovu brojnih kulturnih dobara – a proces se nastavlja”, ističe Matković, naglašavajući važnost kontinuiteta i sustavnog pristupa.

Znanje kao trajno ulaganje
Gerhard Schlattl, savjetnik za trgovinske odnose, podsjetio je kako Austrijanci gledaju na svoje zgrade kao naslijeđe koje treba trajati: “Mi gradimo za sadašnjost, ali obnavljamo za idućih 150 godina.”
Kao odgovor na dosadašnju praksu ad-hoc pristupa obnovi samo nakon nesreća, cilj suradnje s austrijskim partnerima jest stvaranje novog standarda – održivog, planskog i educiranog odnosa prema baštini.

Zajednička budućnost povijesnih gradova
U ovom trenutku, ukupna ulaganja u obnovu objekata pod zaštitom u Hrvatskoj dosežu 1,5 milijardi eura. I dok brojke pokazuju napredak, još je važnija poruka koju šaljemo – da obnova kulturne baštine nije trošak, već dugoročna investicija u identitet, sigurnost i kulturu.

Zahvaljujući znanju i tehnologijama koje nam dolaze iz Austrije, Hrvatska ima priliku ne samo popraviti ono što je stradalo, već izgraditi temelje za bolji, pažljiviji i dugoročno održiv odnos prema prostoru u kojem živimo.
You must be logged in to post a comment Login