Povežimo se

Namještaj

Prije nego bacite bakin namještaj, provjerite ovo – možda vrijedi više nego što mislite

Stari namještaj ponovno je popularan u modernim interijerima

Stari drveni ormar, starinski stolci i klavir u svijetlom stanu s parketom, uz moderne stolice oko blagovaoničkog stola

Bakina vitrina puna čaša koje se nikada nisu koristile. Teška drvena komoda u kutu hodnika. Vezeni tabletići preko naslona fotelje. Porculanski servis koji se čuvao “za goste”, a zapravo je poslužen tek nekoliko puta u životu. Stara škrinja koju nitko u obitelji nije znao kamo staviti, pa je godinama stajala u podrumu ili na tavanu.

Generacijama je stari namještaj bio sasvim običan dio doma. Dolaskom jednostavnijih, modernijih interijera mnogi su takvi komadi završili na tavanima, u podrumima ili, nažalost, u glomaznom otpadu. Danas se taj odnos mijenja. Stariji komad više ne mora značiti da će cijeli interijer izgledati staromodno, upravo suprotno, jedna stara vitrina, stolac ili komoda mogu postati najzanimljiviji predmet u suvremeno uređenom domu.

Od vitrine do goblena: 10 stvari koje smo svi imali kod bake, a danas se vraćaju u interijere

Ali kako znati gledamo li vrijedan komad koji treba sačuvati, ili samo stari namještaj bez posebne vrijednosti?

Što smo nekada imali u gotovo svakom domu?

Prije nego krenemo na konkretne provjere, vrijedi se prisjetiti koji su tipovi namještaja i predmeta nekad bili gotovo obavezan dio hrvatskih domova, jer upravo su oni danas najčešći “kandidati” za ponovno otkriće.

Vitrine su možda najprepoznatljivije. U njima su se čuvali porculanski servisi, kristalne čaše, ukrasne zdjele, figurice, suveniri i obiteljske fotografije. Zanimljivo je da se upravo vitrina danas ponovno lako uklapa u moderan interijer, ali umjesto pedesetak predmeta u njoj, danas se ostavlja tek nekoliko pažljivo odabranih.

Kredenci i bufeti posebno su zanimljivi jer i dalje mogu imati praktičnu funkciju. Stari drveni kredenac može postati spremište u kuhinji ili blagovaonici, dok buffet komoda sasvim prirodno funkcionira i u suvremenom dnevnom boravku.

Škrinje, nekada spremište za tekstil, odjeću i vrijedne stvari, danas mogu poslužiti kao klupa, spremište, stolić ili čisto dekorativni element.

Stolovi i stolci od punog drva zaslužuju posebnu opasku: ne bacajte komad samo zato što je površina izgrebana. Kod masivnog drva, gotovo sve što se vidi na površini može se obnoviti.

Fotelje i tapecirani stolci također često izgledaju gore nego što jesu. Stari kostur kvalitetne fotelje može biti vrijedan obnove čak i kada su tkanina, opruge i punjenje u vrlo lošem stanju.

Ogledala, posebno ona s drvenim, rezbarenim ili pozlaćenim okvirima, danas su jedan od najtraženijih pojedinačnih komada na tržištu starina.

Uz sve to, u domovima su se čuvali i sitniji predmeti, poput čipke, vezenih stolnjaka i tabletića, keramike, porculana, stakla i kristala, drvenih uporabnih predmeta, košara, licitara i tradicijskih igračaka. Upravo nas ti sitni, ručno rađeni predmeti vode do jedne šire, hrvatske priče.

Neke rukotvorine koje pamtimo iz starih kuća u Hrvatskoj izrađuju se i danas

Pučko rukotvorstvo u Hrvatskoj povijesno nije podrazumijevalo samo ukrase. U kućanstvima su se ručno izrađivali posuđe i pribor, tekstil, dijelovi namještaja, predmeti za svakodnevni rad te ukrasni i obredni predmeti, često od lokalno dostupnih materijala poput drva, gline, šiblja i tekstilnih vlakana.

Dobar primjer su tradicijske drvene igračke Hrvatskog zagorja, koje se izrađuju od 19. stoljeća, u selima poput Laza, Stubice, Tugonice i same Marije Bistrice. Umijeće njihove izrade toliko je vrijedno da je 2009. godine uvršteno na UNESCO-ovu Reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva. Danas se izrađuje pedesetak vrsta igračaka, svaka ručno, pa ne postoje dva potpuno identična primjerka. Izrađuju ih muškarci, dok ih većinom oslikavaju žene, tehnikom koja se u pojedinim obiteljima prenosi generacijama.

Stari zanati koji još žive

Uz drvene igračke, u širem području Marije Bistrice i danas su aktivni tradicijski obrti poput lončarije te medičarsko-svjećarskih radionica, koje izrađuju karakteristične licitare i svijeće po istim, stoljetnim postupcima. To je dio nasljeđa koje se i dalje može vidjeti, kupiti, pa i naučiti, ne samo u muzejima nego u pravim, aktivnim radionicama.

Stolnjaci inspirirani hrvatskom baštinom hit su u uređenju interijera

Je li staro automatski i vrijedno?

Ne. I ovo je možda i najvažnija poruka cijelog teksta.

Starost sama po sebi ne određuje tržišnu vrijednost. Stari ormar može imati veliku sentimentalnu vrijednost, ali vrlo malu tržišnu. S druge strane, naizgled neugledna stolica, lampa ili komoda mogu biti iznimno zanimljive zbog autora, proizvođača, razdoblja izrade ili same rijetkosti komada.

Isto tako, ne treba svaki stari komad automatski zvati antikvitetom, taj naziv stručno se koristi za predmete starije od stotinu godina, dok se mlađi, ali još uvijek stariji komadi obično nazivaju vintage ili starinskim namještajem.

7 stvari koje provjerite prije nego što bacite stari namještaj

1. Potražite oznaku proizvođača. Pregledajte stražnju stranu, dno, unutrašnjost ladica te donju stranu stolaca i stolova. Tražite naljepnice, žigove, utisnuta imena, brojeve modela ili potpise. Nemojte uklanjati originalnu oznaku, čak i ako je oštećena ili djelomično nečitka, ona je dio dokaza o podrijetlu.

2. Pogledajte od čega je napravljen. Puno drvo nije automatski dokaz da je nešto vrijedno, ali materijal i način izrade mogu dati važne tragove. Vrijedi razlikovati masivno drvo, furnir, šperploču i iverica. Ovdje je važno naglasiti jednu čestu zabludu: furnir ne znači automatski jeftin namještaj. Kvalitetan furnirani namještaj postoji već stoljećima i kod nekih razdoblja i majstora smatra se jednako vrijednim kao i masivno drvo.

3. Otvorite ladice i pogledajte spojeve. Način na koji su izrađene ladice, njihovi spojevi, poleđina i unutarnji dijelovi često govore više o dobi i kvaliteti komada nego ukrašena, vidljiva fasada.

4. Provjerite okove. Ručke, brave, šarke i ključevi mogu pomoći u određivanju razdoblja izrade i otkriti koliko je komad tijekom godina mijenjan ili prepravljan.

5. Pogledajte je li komad prepravljan. Nova ručka nije isto što i originalna. Isto vrijedi za naknadno lakiranje, bojanje ili zamjenu dijelova. Ovdje vrijedi jasno upozorenje: nemojte odmah brusiti i bojiti komad za koji sumnjate da bi mogao biti vrijedan. Nestručna intervencija može nepovratno ukloniti originalnu završnu obradu ili druge tragove važne za kasniju identifikaciju.

6. Pokušajte otkriti odakle dolazi. Ako baka ili djed znaju da je komoda pripadala njihovoj baki, zapišite to. Stare fotografije interijera, računi, etikete i poznato obiteljsko podrijetlo mogu biti jednako važni kao i sam predmet, posebno ako ga jednog dana želite procijeniti ili prodati.

7. Fotografirajte ga i tek onda pitajte stručnjaka. Prije bacanja ili bilo kakve samostalne restauracije fotografirajte cijeli predmet, prednju i stražnju stranu, dno, spojeve, okove, oznake i sva oštećenja. Tek s takvim setom fotografija ima smisla tražiti procjenu od restauratora ili antikvara.

Kada se restauracija isplati, a kada možda ne?

Kod starog namještaja korisno je razlikovati tri vrste vrijednosti, jer se one često ne poklapaju.

Tržišna vrijednost je ono koliko bi netko realno bio spreman platiti za predmet na otvorenom tržištu. Uporabna vrijednost odnosi se na to koliko će vam predmet još dobro služiti, primjerice, kvalitetan stol od punog drva uz manju obnovu može poslužiti još desetljećima. Sentimentalna vrijednost je najosobnija, jer neki predmet možda na tržištu vrijedi tek pedesetak eura, ali obitelji pripada već stotinu godina.

Iz toga proizlazi važna poruka: cijena restauracije ne mora biti manja od tržišne vrijednosti predmeta da bi ga se isplatilo obnoviti. Ako želite sačuvati bakin stol koji ćete koristiti još dvadeset godina, računica je sasvim drugačija nego kad razmišljate isključivo o preprodaji.

Gdje u Hrvatskoj tražiti antikvitete i stari namještaj?

Za Zagreb je nezaobilazan Britanski trg, poznat i kao Britanac ili Mali plac. Prema službenim informacijama Grada Zagreba, subotom i nedjeljom ondje se održava sajam antikviteta, umjetnina i starina, dok se četvrtkom prodaje porculan, staklo, keramika i nakit, a petkom sajam rabljenih knjiga. Na štandovima se redovito mogu pronaći starinski namještaj, posuđe, satovi, nakit, knjige, umjetnine i razni vintage predmeti, uz vlasnike koji često znaju ispričati i priču iza pojedinog komada.

Osim Britanskog trga, po Hrvatskoj djeluju i specijalizirane antikvarnice i trgovine starinama, kao i online platforme za aukcije antikviteta i umjetnina. Velika količina starog i stilskog namještaja pojavljuje se i na klasičnim oglasnicima, gdje se mogu naći upravo tipični komadi o kojima smo pisali, vitrine, komode, stolovi, stolci i ogledala.

Ipak, važno je zapamtiti jedno pravilo: oglasna cijena nije procjena vrijednosti. To što je netko svoj bakin ormar objavio na internetu za tri tisuće eura ne znači da toliko stvarno vrijedi, niti da će ga itko za taj iznos i kupiti. Za realniju procjenu uvijek je bolje osloniti se na mišljenje restauratora ili antikvara nego na cijenu iz nasumičnog oglasa.

Stara vitrina ne mora izgledati kao bakin dnevni boravak

Jedan od najvećih razloga zašto ljudi izbjegavaju zadržati stari namještaj jest strah da će cijeli prostor odmah početi izgledati staromodno. U praksi vrijedi upravo suprotno, jedan pažljivo odabran, stariji komad često unosi više karaktera u prostor nego deset novih.

Nekoliko kombinacija koje dobro funkcioniraju: stara vitrina uz moderan kauč, antikna komoda ispod suvremene umjetničke slike, stari drveni stol okružen modernim stolicama, naslijeđena fotelja presvučena novom, aktualnom tkaninom, ili staro ogledalo u inače minimalistički uređenom hodniku ili kupaonici.

Retro, vintage ili antik: Naučite razliku i odaberite pravi namještaj za vaš dom

Ne morate rekonstruirati bakin stan da biste sačuvali bakin namještaj. Jedan predmet s poviješću iza sebe često je zanimljiviji, i vrjedniji za pogled, od interijera sastavljenog isključivo od novih, serijski proizvedenih komada.

Dnevni boravak

Fat furniture: Trend koji osvaja interijere i dokazuje da udobnost nikada nije bila privlačnija

Sofe koje izgledaju poput oblaka, fotelje u koje poželimo utonuti i raskošni, zaobljeni komadi namještaja koji više podsjećaju na skulpture nego na klasičan namještaj. Trend poznat kao fat furniture mijenja izgled dnevnih boravaka i način na koji razmišljamo o udobnosti. Kako ga uklopiti u prostor, koje materijale odabrati i može li takav namještaj funkcionirati u malim stanovima, doznali smo u Lesnini.

U mnogim suvremenim interijerima godinama su prevladavale ravne linije, jednostavni oblici i minimalistički namještaj. Sofe su bile geometrijski pravilne, a prostorije uređene prema načelu da je manje više. Posljednjih se godina ipak sve češće biraju mekši, zaobljeniji i voluminozniji komadi, pri čemu udobnost dolazi u prvi plan.

Jedan od izraza takvog pristupa uređenju nosi pomalo neobičan naziv – fat furniture.

Što je fat furniture?

Iako bi se naziv mogao doslovno prevesti kao „debeli namještaj”, riječ je o dizajnerskom smjeru koji karakteriziraju predimenzionirani volumeni, naglašene obline i izrazito mekani oblici. Najčešće ga prepoznajemo na sofama, foteljama i drugim komadima namještaja za sjedenje.

„Fat furniture karakteriziraju veliki, zaobljeni i bogato ojastučeni komadi namještaja. To su sofe i fotelje s dubljim sjedištima, širokim rukonaslonima i naglašenim volumenima. Njihova je posebnost u tome što već na prvi pogled djeluju iznimno udobno, gotovo kao da nas pozivaju da sjednemo i opustimo se”, objašnjava Petra Bizjak, direktorica prodajnog centra Lesnine.

Za razliku od klasičnog namještaja jasnih linija, kod fat furniturea granice između pojedinih elemenata vizualno se ublažavaju. Nasloni, rukonasloni i sjedišta oblikovani su kao mekane, povezane cjeline, pa takvi komadi mogu djelovati poput velikih jastuka ili skulptura. Izražajan dizajn pritom je povezan s naglaskom na udobnosti.

Zašto se vraća zaobljeni i voluminozni namještaj?

Iako fat furniture danas djeluje kao potpuno nov trend, njegove korijene možemo pronaći u dizajnu sedamdesetih godina prošlog stoljeća. To je bilo razdoblje eksperimentiranja s organskim oblicima, neobičnim proporcijama i namještajem koji je istodobno trebao biti funkcionalan i vizualno upečatljiv. Danas se takva estetika vraća, ali u nešto drukčijem kontekstu. Suvremeni interijeri sve se više okreću toplini, taktilnim materijalima i stvaranju prostora koji potiču opuštanje.

O sličnim smjerovima pisali smo u pregledu Lesnininih trendova u dizajnu interijera.

„Dogodio se odmak od klasičnih, oštrih linija i pretjeranog minimalizma. Ljudi danas sve više uređuju domove prema vlastitom identitetu i žele prostor u kojem će se osjećati mirno, sigurno i opušteno. Upravo takav osjećaj pruža mekani, bogato ojastučeni namještaj”, ističe Petra Bizjak.

Dom više nije samo prostor koji želimo lijepo urediti. Sve je važnije kako se u njemu osjećamo, a velika, udobna sofa često postaje njegovo središte.

Može li fat furniture funkcionirati i u malom stanu?

Jedna od najčešćih zabluda vezanih uz fat furniture jest da je rezerviran isključivo za velike dnevne boravke. Istina je da raskošne sofe i fotelje zahtijevaju pažljivo planiranje prostora, no to ne znači da ih se treba odreći u manjim stanovima. Ključ je u pravilnim proporcijama.

„Često se pogrešno misli da su velike, zaobljene sofe namijenjene samo prostranim interijerima. I manji prostor može imati komad namještaja u ovom stilu. Važno je krenuti od dimenzija prostorije i pronaći ravnotežu. Ako odaberemo jednu izraženiju sofu ili fotelju, ostatak namještaja trebao bi biti jednostavniji i manjih dimenzija kako ne bismo zagušili prostor”, savjetuje Petra.

Umjesto da cijeli dnevni boravak opremimo masivnim komadima, dovoljno je odabrati jedan koji će postati središnja točka uređenja. To može biti zaobljena dvosjed sofa, raskošna fotelja ili manji tapecirani tabure. Ostatak prostora tada može ostati vizualno rasterećen.

Materijali, teksture i boje

Zaobljena sofa može se lijepo kombinirati s jednostavnim stolićem ravnih linija. Takav kontrast stvara ravnotežu između mekih i geometrijskih oblika. Uz oblik, kod fat furniturea važna je tekstura: nije dovoljno da sofa samo izgleda mekano, nego takav dojam treba pružati i na dodir. Zato su česte bogato teksturirane tkanine koje dodatno naglašavaju volumen, poput buklea s prepoznatljivom petljastom površinom.

„Kod ovog stila posebno su važni materijali ugodni na dodir. Biraju se mekane tkanine, pliš i različite mikrostrukture koje pojačavaju dojam topline. Sve se to najčešće povezuje s mirnim, zemljanim tonovima, svijetlosivom, bež i smeđim nijansama”, objašnjava Petra Bizjak.

Takvi materijali omekšavaju vizualni dojam prostora čak i kada je ostatak interijera jednostavno uređen. Premda fat furniture može biti izveden u različitim bojama, najčešće se povezuje s neutralnom i toplom paletom. Bež, boja pijeska, svijetlosiva i smeđe nijanse naglašavaju zaobljene linije i lako se uklapaju u različite stilove, od suvremenog minimalizma do toplijih interijera. Ostatak uređenja pritom može biti i izraženijih boja.

Primjerice, velika sofa u boji pijeska može se kombinirati s drvenim stolićem, teksturiranim tepihom i dekorativnim jastucima u nešto izraženijim nijansama. Na taj način namještaj ostaje vizualno dominantan, ali prostor ne djeluje napadno.

Kako održavati sofe i fotelje svijetlih boja?

Velike sofe u svijetlim nijansama izgledaju iznimno privlačno, no mnogi se pri kupnji pitaju koliko ih je zahtjevno održavati. Posebno se to odnosi na obitelji s malom djecom, vlasnike kućnih ljubimaca i sve koji dnevni boravak intenzivno koriste.

Prema Petri Bizjak, održavanje takvog namještaja ne mora biti zahtjevnije od održavanja klasičnih tapeciranih garnitura ako se pravilno odaberu tkanina i način njege.

„Kupcima posebno preporučujemo impregnaciju svijetlih tapeciranih komada namještaja, osobito sofa, fotelja i stolica koje se svakodnevno koriste. Takva zaštita može znatno olakšati održavanje i smanjiti rizik od trajnih mrlja”, objašnjava Petra.

U Lesnini je dostupna i usluga impregnacije namještaja sredstvom na bazi vode.

Prema riječima Petre Bizjak, Lesnina nudi zaštitni tretman tkanine koji je namijenjen smanjivanju rizika od mrlja, uz deklarirano trajanje zaštite do pet godina. Stvarne mogućnosti zaštite i uvjete održavanja treba provjeriti za konkretan proizvod.

„Impregnacija je posebno praktična u kućanstvima s djecom i kućnim ljubimcima. Cilj je spriječiti da se mrlje od svakodnevnog korištenja duboko upiju u tkaninu te omogućiti njihovo jednostavnije uklanjanje vodom ili vlažnom krpom”, ističe.

Pri odabiru sofe važno je provjeriti sastav tkanine, preporuke proizvođača za čišćenje i uvjete zaštitnog tretmana. Za fat furniture pritom nije potrebno potpuno preurediti dnevni boravak: jedan pažljivo odabran komad može prostoru dati novi karakter.

Prije kupnje provjerite dimenzije i udobnost

Budući da fat furniture često ima dublja sjedišta i šire rukonaslone, njegove stvarne dimenzije mogu biti veće nego što se čini na fotografijama. Zato prije kupnje treba izmjeriti prostor, provjeriti prolaze i razmisliti koliko će mjesta ostati za svakodnevno kretanje. Važno je i isprobati sjedenje jer dubina i visina sjedišta ne odgovaraju svima jednako.

Danas sve više tražimo namještaj koji pruža osjećaj sigurnosti, topline i opuštenosti. Raskošne sofe i zaobljene fotelje pritom nisu samo dizajnerski detalji. One mijenjaju način na koji koristimo prostor, potiču nas na odmor i stvaraju atmosferu u kojoj se želimo zadržati.

Uz pravilan odabir dimenzija, materijala i boja, takav namještaj može pronaći mjesto i u velikim obiteljskim kućama i u malim gradskim stanovima.

Jer najljepši interijer nije nužno onaj koji izgleda kao s naslovnice časopisa, nego onaj u kojem se doista osjećamo dobro.

Nastavite čitati

Dizajn prostora, namještaja i dekoracija

Velika rješenja za male stanove: kako pametnim odabirom namještaja dobiti više prostora

Manjak kvadrata ne mora značiti i manjak udobnosti. Uz dobro planiranje, višenamjenski namještaj i nekoliko praktičnih trikova, čak i najmanji stan može postati funkcionalan, prostran i ugodan za život. U Lesnini smo s arhitekticom Darijom Turinom istražili kako maksimalno iskoristiti svaki centimetar prostora, a pritom ne žrtvovati estetiku.

Uređenje malog stana često se čini kao slaganje komplicirane slagalice. Kako u ograničen prostor smjestiti sve što nam je potrebno, a da pritom ne stvorimo osjećaj skučenosti? Može li dnevni boravak istodobno biti mjesto za odmor, rad i druženje? I moramo li se zbog manjka kvadrata odreći velikog blagovaonskog stola, udobne garniture ili omiljenih dekoracija?

Odgovor se krije u dobrom planiranju i namještaju koji se prilagođava našim potrebama. Danas postoje brojna rješenja koja omogućuju da jedan komad namještaja preuzme nekoliko različitih funkcija. No prije odabira namještaja važno je razmisliti o načinu na koji svakodnevno koristimo svoj dom.

Dobro uređenje počinje životnim navikama

Bez obzira na veličinu stana, kvalitetno uređenje uvijek počinje analizom prostora i životnih navika njegovih korisnika.

„U svakom stambenom prostoru, pa tako i u onom malom, najvažnija je funkcionalnost. Kao što je još davno Le Corbusier nazvao kuću mašinom za stanovanje, kasnije je Rem Koolhaas dizajnirao liniju namještaja koju zove Alati za život. Tako da je primarno da se dobro isprojektira, isplanira sve, da se prouče svi procesi života koji će se tu odvijati, tako da se prostor maksimalno prilagodi životu i svojim potrebama, a tek onda nekim trendovima”, objašnjava arhitektica Darija Turina.

Darija Turina, arhitektica

U malim stanovima posebno je važno odrediti prioritete. Nekome je potreban velik radni stol, drugome udobna garnitura, a trećemu dovoljno mjesta za druženje s prijateljima. Zato univerzalno rješenje ne postoji. Ono što savršeno funkcionira u jednom stanu, u drugome može predstavljati prepreku.

Prije kupnje namještaja potrebno je precizno izmjeriti prostor, uzeti u obzir položaj vrata i prozora te predvidjeti dovoljno mjesta za svakodnevno kretanje.

Višenamjenski namještaj za više mogućnosti

Jedan od najboljih saveznika malih stanova jest multifunkcionalni namještaj. Riječ je o komadima koji se jednostavno prilagođavaju različitim aktivnostima i omogućuju učinkovitije korištenje raspoložive površine.

„Multifunkcionalan namještaj zapravo je temelj kod manjih stanova jer nam omogućava da iste kvadrate koristimo na više različitih načina, ovisno o dobu dana ili scenariju koji se tu odvija”, ističe Turina.

Primjerice, dnevni boravak tijekom dana može biti prostor za druženje, a navečer se pretvoriti u dodatnu spavaću sobu.

Garniture na razvlačenje posebno su korisne u stanovima bez zasebne gostinjske sobe. Ako imaju i spremište ispod sjedišta, omogućuju odlaganje posteljine, deka i drugih predmeta koji bi inače zauzimali dragocjen prostor u ormarima. Modularne garniture pružaju dodatnu fleksibilnost jer se pojedini elementi mogu raspoređivati ovisno o potrebama.

Sličan princip vrijedi i za sklopive radne stolove te taburee koji istodobno služe kao dodatno sjedeće mjesto i prostor za odlaganje.

Stolovi koji se prilagođavaju broju gostiju

U malim stanovima često nema dovoljno prostora za zasebnu blagovaonicu. No to ne znači da se moramo odreći okupljanja oko stola.

Jedno od najpraktičnijih rješenja jesu stolovi na razvlačenje, koji tijekom svakodnevnog korištenja zauzimaju malo mjesta, a prema potrebi mogu se povećati.

U posebno skučenim prostorima blagovaonska površina može biti nastavak kuhinjske radne ploče, dio poluotoka ili izvlačni element skriven u kuhinjskom namještaju.

Važno je, međutim, razmišljati i o prostoru koji je potreban kada se stol koristi.

Arhitektica savjetuje da se oko blagovaonskog stola, kad god je to moguće, ostavi približno 75 do 90 centimetara za sjedenje i prolazak. U iznimnim situacijama, poput povremenih većih druženja, moguće je prihvatiti i nešto manje prostora.

Takvo planiranje omogućuje da stan ostane funkcionalan tijekom svakodnevice, a da se prema potrebi prilagodi većem broju ljudi.

Klub-stolići s dodatnim funkcijama

Klub-stolići više nisu samo površine za odlaganje daljinskog upravljača i šalice kave. Sve su popularniji modeli s podiznim mehanizmima, dodatnim spremištima ili površinama koje se mogu proširiti. Takav stolić može poslužiti za rad na prijenosnom računalu, povremeni obrok ili društvene igre, a nakon korištenja ponovno zauzeti minimalno prostora.

Praktično rješenje jesu i setovi stolića koji se mogu postaviti jedan ispod drugoga. Kada nisu potrebni, gotovo da zauzimaju prostor samo jednog komada. Pri odabiru oblika arhitektica preporučuje razmotriti zaobljene modele. Organski oblici i zaobljeni rubovi mogu olakšati kretanje kroz prostor, osobito kada između garniture i ostalog namještaja nema mnogo mjesta.

Uz to, zanimljiv stolić u boji ili neobičnom materijalu može postati detalj koji prostoru daje karakter.

Mali stan ne traži nužno male komade namještaja

Česta je zabluda da mali stan nužno treba opremiti isključivo malim namještajem. U stvarnosti velik broj sitnih komada može stvoriti dojam neurednosti i vizualno opteretiti prostor. S druge strane, prevelika garnitura ili ormar na pogrešnome mjestu mogu otežati kretanje.

„Više manjih komada može stvoriti nekakav vizualni šum i kaos u prostoru, dok opet veći komadi koji su nefunkcionalni i krivo postavljeni blokiraju prostor, tako da se kvalitetno rješenje može postići s oba pristupa”, objašnjava Turina.

Zato je važnije pravilno odabrati dimenzije i raspored namještaja nego slijepo pratiti pravilo da u mali prostor smiju samo mali komadi. Jedna dobro odabrana garnitura može biti bolji izbor od kombinacije nekoliko fotelja i stolica. Jednako tako, prostran ugradbeni ormar može djelovati urednije od više zasebnih komoda i polica.

Iskoristite visinu i skrivena mjesta za pohranu

Kada nedostaje kvadrata, vrijedi početi razmišljati i vertikalno. Ormari koji se protežu do stropa omogućuju znatno više prostora za odlaganje, a pritom mogu djelovati kao sastavni dio arhitekture. Posebno su praktična rješenja s kliznim vratima, koja ne zahtijevaju dodatni prostor za otvaranje. Ugradbeni namještaj može se vizualno stopiti sa zidovima, ali može postati i zanimljiv dekorativni element.

Zrcala na vratima ormara mogu reflektirati dnevnu svjetlost i pridonijeti osjećaju prostranosti, a dodatne mogućnosti pohrane kriju se i ispod kreveta, unutar taburea, u prostoru iznad vrata ili na zidovima koji inače ostaju neiskorišteni.

Pritom je važno pronaći ravnotežu između otvorenih i zatvorenih površina kako prostor ne bi djelovao prenatrpano.

I tamne boje imaju mjesto u malom stanu

Još jedno uvriježeno pravilo kaže da se mali prostori moraju uređivati u bijeloj i drugim svijetlim bojama. Iako svijetle površine reflektiraju više svjetlosti, to ne znači da su tamne ili intenzivne boje zabranjene.

„To nije nužno. To je neki mit. Boja se koristi kao arhitektonski element u projektiranju. Naravno da svijetle boje reflektiraju više svjetla, ali pravilno pozicionirana tamna ili primarna intenzivna boja može stvoriti privid veće dubine prostora”, ističe Turina.

Jedan zid u tamnijoj nijansi može vizualno produbiti prostor, dok namještaj intenzivnih boja može unijeti živost i osobnost. Važnu ulogu imaju i teksture. Drvo, tkanine, tapecirane površine i različiti završni materijali mogu stvoriti osjećaj topline, čak i kada je stan vrlo malen.

Pri odabiru boja treba voditi računa o količini prirodnog svjetla i orijentaciji prostorije jer ista nijansa može izgledati potpuno drukčije u prostoru okrenutom prema sjeveru nego u onome koji je tijekom dana izložen izravnom suncu.

Svaka stvar treba imati svoje mjesto i svrhu

U želji da mali stan izgleda prostranije, ponekad se odričemo namještaja koji nam je zapravo potreban. No minimalizam nije jedini put do funkcionalnog interijera. Važnije je omogućiti nesmetano kretanje, sačuvati pogled kroz prostor i odabrati komade koji odgovaraju stvarnim životnim navikama.

Dnevni boravak može imati i radni kutak, a da ne izgubi svoju osnovnu funkciju. Niske police, pomični elementi ili vizualno odvajanje bojama mogu pomoći u organizaciji različitih zona bez podizanja dodatnih zidova.

Upravo je prilagodljivost jedna od najvećih prednosti suvremenog namještaja. Rješenja poput garnitura sa spremištem, stolova na razvlačenje, modularnih elemenata i višenamjenskih klub-stolića, kakve smo istražili u Lesnini, pokazuju da funkcionalnost i estetika mogu ići ruku pod ruku.

Jer dobro uređen mali stan nije onaj u kojem se nalazi najmanje stvari, nego onaj u kojem svaka stvar ima svoje mjesto i svrhu.

Za velike ideje doista nisu potrebni veliki kvadrati – samo dobro osmišljen prostor.

Nastavite čitati

Pratite nas na drušvenim mrežama