Baumit akademija
Izvedba fasade stambene zgrade, evo zašto su stručna podrška i dobra koordinacija presudne
Marko Katušić, tehnički savjetnik za primjenu proizvoda u Baumitu, dodaje tehničku pozadinu
Fasada je prvo što vidimo na zgradi, ali gotovo uvijek posljednje što nastaje. Nakon više od deset godina bez nove stanogradnje, u Pločama je izgrađena nova stambena zgrada. Zbog svog neobičnog tlocrta dobila je nadimak Mercedes. Osim zanimljive arhitekture, zgrada je i primjer koliko je za kvalitetnu izvedbu fasade važna suradnja investitora, izvođača i tehničke podrške proizvođača. U ovom slučaju riječ je o Baumitu, jednom od vodećih europskih proizvođača fasadnih sustava i građevinskih materijala.
Iza upečatljivog pročelja stoje dvije godine gradnje. Tu je i složen sustav dilatacija, kao i stalna koordinacija svih uključenih strana, od arhitekata preko voditelja gradilišta do tehničkih savjetnika. Fasada stambene zgrade ovakve složenosti nikad nije samo pitanje boje i teksture. Riječ je o rezultatu mjeseci planiranja koji prethode danima koje kupac stana nikad ne vidi.
U nastavku donosimo cijelu priču, od prvih arhitektonskih odluka do rješavanja neočekivanih problema na gradilištu. Objašnjavamo i zašto se kvalitetna fasada, poput Baumitovih fasadnih sustava koji se u Europi ugrađuju na desetke milijuna kvadrata godišnje, ne gradi slučajno.
Nepravilna parcela odredila je arhitekturu zgrade
Prije nego što se uopće moglo razmišljati o fasadi, arhitekti Josip Sabolić i Goran Rako suočili su se s izazovom same parcele.
“Bilo je zanimljivo smjestiti taj prostor na tu relativno nepravilnu parcelu, približno trokutastu, gdje imamo dvije dosta loše strane, jednu veliku stambenu zgradu s jedne strane i jednu relativno prometnu ulicu. A jedna strana je pozitivna, negdje tamo iza brda na toj strani je more”, objašnjavaju arhitekti.
Umjesto klasičnog, pravilnog tlocrta, rješenje je bilo razlomiti oblik zgrade prema tim negativnim i pozitivnim stranama.
“Mi smo napravili tri fasade da gledaju na krošnje od stabala koje ćemo mi posaditi i one koje tamo postoje. Jer od ove zgradurine koja se nalazi s južne strane prema moru, nema šanse nikakve da vidimo more.”
Taj pristup, orijentacija prema zelenilu umjesto prema nedostižnom pogledu na more, oblikovao je karakterističan trokraki tlocrt zgrade. Sastoji se od četiri lamele povezane središnjim stubištem, oblik zbog kojeg je zgrada i dobila svoj kolokvijalni nadimak.

Fasada stambene zgrade počinje mnogo prije završne žbuke
Kad se govori o fasadi, većina ljudi zamišlja isključivo završni, dekorativni sloj i njegovu boju. U stvarnosti, fasada stambene zgrade ovakve složenosti počinje mnogo ranije. Cijeli sustav slojeva mora biti međusobno usklađen: ljepilo za lijepljenje i armiranje, armaturna mreža, profili, kutni elementi, dilatacijska rješenja i tek na kraju završni sloj.
Jure Manenica, voditelj gradilišta u MGA Nekretninama, jasno opisuje zašto je taj posljednji sloj ipak taj koji najviše određuje dojam o cijeloj zgradi.
“Fasada prodaje, fasada se zadnja vidi, u biti je jedina stvar koju krajnji korisnik i krajnji kupac prvo vidi, tako da je dosta bitna.”
Gradnja je trajala dvije godine, u dvije jasno odvojene faze. Prva je bila izvedba same konstrukcije, a druga, kako kaže Manenica, “kako tu konstrukciju ušminkati i dovesti u neko lijepo i prezentabilno stanje, a to je fasada.” Ovakav sustav toplinske fasade, poznatiji kao ETICS, po sličnom je principu opisan i u našem tekstu Energetski obnovite kuću ETICS fasadnim sustavom. Tamo objašnjavamo zašto je svaki sloj sustava jednako važan za konačnu kvalitetu i trajnost pročelja.

Četiri lamele i dilatacije kao najveći tehnički izazov
Najveći tehnički izazov na ovom projektu nije bio estetske, nego konstrukcijske prirode. Zgrada se sastoji od četiri lamele koje nisu jedna kruta cjelina. S vremenom se neznatno slijeću i pomiču, svaka na svoj način. Tim spojevima trebalo je omogućiti da prihvate te pomake bez pucanja završne fasade. To dilatacije čini tehnički nužnim dijelom sustava, ne dekorativnim detaljem.
“Zgrada je posebna zato što su te četiri lamele zapravo odvojene i imamo poantu tih dilatacija u svemu tome, kako taj problem riješiti, jer sve te zgrade nekako malo različito rade, sliježu se, pomiču se”, objašnjava Manenica.
Marko Katušić, tehnički savjetnik za primjenu proizvoda u Baumitu, dodaje tehničku pozadinu. Na zgradi je korišten Star sustav debelo slojnih ljepila za lijepljenje i armiranje, uz armaturnu mrežu i kompletan pribor za izvedbu sustava, dokapne profile, kutnike, lajsne i dilatacijske profile. Sve je prilagođeno specifičnoj podjeli zgrade na lamele A, B, C i D.

Zašto sama isporuka materijala nije dovoljna
Kvalitetni materijali sami po sebi nisu jamstvo dobrog rezultata, posebno ne na ovako specifičnom objektu. Domagoj Popić, prodajni predstavnik za regiju Južna Dalmacija u Baumitu, opisuje kako je izgledala njihova uloga na ovom projektu.
“Konkretno naša uloga bila je ovdje kvalitetno pratiti zahtjeve samog projekta, investitora i izvođača, sa savjetima, s kvalitetnim materijalom i sa stalnom prisutnošću.” Kako sam kaže, cilj nije biti samo dobavljač robe: “Nama nije interes da budemo samo obični dobavljači robe, nego jednostavno da od prvoga trena i do samog kraja projekta budemo doslovno prisutni na tom objektu, sa savjetima, suočavanjem s eventualnim problemima i rješavanjem istih.”
Ta prisutnost u praksi je značila svakodnevnu komunikaciju.
“Kad smo radili fasadu, čuli smo se na dnevnoj bazi telefonski, razmjenjivali slike. Nekakav problem probamo riješiti tako telefonski, ako ne možemo, nađemo se na gradilištu. Imali smo tjedne koordinacije, srijedom su bile koordinacije na gradilištu, sumiranje učinjenog, plan što treba, što ne treba, rješavanje detalja”
Popić dodaje da su na par situacija, gdje je objekt zbog svoje specifičnosti to zahtijevao, izašli na teren i zajednički razmijenili mišljenja.
“Jednostavno su uvažili naša stručna razmišljanja i, Bogu hvala, produkt svega toga je ovakav objekt koji izlazi.” Manenica potvrđuje dugogodišnje partnerstvo: “Baumit je naš dugogodišnji partner. MGA se kao tvrtka trudi ugraditi najbolje i najkvalitetnije materijale. S Baumitom imamo savršenu suradnju, podršku, potporu, i tu su kad nam trebaju.”
Dugoročnu vrijednost takve suradnje objašnjava i tekst Viva istraživački park: gdje se mjeri kako građevinski materijali utječu na kvalitetu života, koji pokazuje kako se Baumitova rješenja testiraju u stvarnim uvjetima prije nego što dođu na gradilište poput ovog u Pločama.


Kada projektirano rješenje na gradilištu ipak treba prilagoditi
Dobar projekt ne znači slijepo držanje prvotnog plana. Znači pravodobno prepoznavanje problema i spremnost na prilagodbu. Najbolji primjer toga na ovoj zgradi je monumentalno središnje stubište koje povezuje sve četiri lamele. Prvotni plan bio je jednostavan: beton pripremiti i obojati. No nakon što je površina obrušena i pripremljena za bojanje, tim je uvidio da to neće dati zadovoljavajući rezultat.
“Sjetio sam se toga jer sam primijetio neravnine na gredama, stupovima i liniji cijele etaže. Malo je tu bila oscilacija, i onda mi je došla zamisao, i radi same buduće ugradnje i kanalica i klupica, da to sve bude nekako u liniji i da to bude u skladu”
Rješenje su pronašli uz pomoć Baumitovog tima: “Zvali smo Marka iz Baumita, Marko, pomagaj. Onda je došao i Domagoj, pa kako ćemo, pa što ćemo, pa ideje, i odlučili smo se za taj Multistar koji se inače koristi u obnovama na starijim objektima.”
Katušić objašnjava zašto se ovo rješenje pokazalo prikladnim: “Multistar je tvornički pripremljen mort na mineralnoj bazi. Prionjiv je gotovo na sve vrste građevinskih materijala, pogodan je i na beton, to jest može ići direktno na beton.”
Na stubištu je poslužio i kao predpremaz koji je uklonio nečistoće s betonske podloge prije nanošenja. Materijal je nanesen strojno, a zatim obojan. Neravan beton tako je dobio urednu, ujednačenu završnu cjelinu. Slično rješenje za sanaciju nepravilnosti i oštećenja na postojećim površinama opisali smo i u tekstu Baumit Multi Star – rješenje za lokalna oštećenja fasada.

Kako odabrati završni sloj fasade
Odabir završnog sloja fasade nije samo pitanje boje. U obzir treba uzeti vrstu podloge, izloženost vremenskim uvjetima, arhitektonski oblik zgrade, željenu teksturu i kompatibilnost sa svim ostalim slojevima fasadnog sustava.
Na zgradi Mercedes korišten je silikatni završni sloj granulacije 1,5 milimetara, uz dosljedno poštivanje propisanih smjernica ugradnje. Kako pravilan odabir morta i završnih slojeva utječe na trajnost i toplinsku učinkovitost cijele konstrukcije, detaljnije objašnjavamo i u tekstu Baumit mortovi – kako odabrati pravi mort za svaku vrstu zidanja?


Nova zgrada kao poticaj razvoju Ploča
Zgrada Mercedes donosi novi stambeni kapacitet gradu koji deset godina nije imao novogradnje. Privlači mlade obitelji i nove doseljenike, dobrim dijelom s riviere i okolnih mjesta. Time se grad postupno širi i prema području Baćinskih jezera, jednom od najljepših prirodnih rezervata u regiji.
Ovaj projekt pokazuje da kvalitetna stambena arhitektura ne ovisi samo o dobroj ideji. Ovisi jednako toliko o preciznoj izvedbi, redovitoj komunikaciji i spremnosti svih sudionika da zajednički rješavaju izazove kako se pojave. Fasada koja danas krasi zgradu Mercedes rezultat je upravo takve suradnje, a ne samo dobrog projekta na papiru.
Baumit akademija
Završni sloj fasade nije samo boja! Jedna pogreška može skratiti vijek trajanja cijele fasade
Završna fasadna žbuka ne određuje samo izgled kuće, već i njezinu otpornost na vlagu, UV zračenje, alge i pukotine
Kad vlasnici kuće razmišljaju o obnovi fasade, najčešće ih zanima jedna stvar: boja.
Koja nijansa, koji ton, hoće li pristajati susjednoj kući… No arhitekti i stručnjaci za fasadne sustave upozoravaju da je boja tek završni detalj. Mnogo važnije je kakvu zaštitu fasada pruža od vlage, UV zračenja i temperaturnih opterećenja.
Završna fasadna žbuka mnogo je više od estetskog sloja. Ona štiti cijeli fasadni sustav od UV zračenja, vlage, algi, mikroorganizama i mehaničkih udaraca. Upravo ona u velikoj mjeri određuje koliko će fasada trajati. Koje su najčešće pogreške pri ugradnji i kako odabrati pravi materijal, objasnila je Lucija Jelenčić, mag. ing. arh., nezavisna stručnjakinja koja je pratila obnovu jednog ETICS fasadnog sustava od početka do kraja.

Zašto je završna fasadna žbuka toliko važna?
Završni sloj fasade svakodnevno je izložen svemu što priroda može ponuditi – suncu, kiši, mrazu, vjetru i temperaturnim promjenama koje mogu biti drastične između zime i ljeta. Upravo ta stalna igra skupljanja i širenja materijala može, ako žbuka nije kvalitetna ili nije pravilno nanesena, dovesti do pucanja fasade.
„UV zračenje uzrokuje blijeđenje boja fasade, ali bitno je naglasiti da sama sunčeva svjetlost, odnosno temperatura, uzrokuje da se fasada širi i skuplja. Ako nije dobro pripremljena i ako nije dobro izvedena, može doći do pucanja same fasade”, objašnjava Jelenčić
Upravo zato odabir vrste završne žbuke nije samo estetska odluka već odluka koja izravno utječe na trajnost i zaštitnu funkciju cijelog fasadnog sustava.

Najčešća pogreška kod obnove fasade: rad na vlažnoj podlozi
Možda je i najvažniji praktični savjet iz cijelog razgovora sa stručnjakinjom ovaj: nikad ne izvodite završnu žbuku na vlažnoj podlozi.
„Vrlo često u mojoj praksi majstori dođu na objekt i žele radizi sve četiri strane kuće istovremeno, a recimo jedna strana – prvenstveno sjeverna – im je još vlažna. To je najgore što se može dogoditi. Ako radite na vlažnu podlogu, zatvarate tu vlagu sa završnom žbukom. Nakon što se žbuka primijeni i očvrsne, ta vlaga će kroz žbuku htjeti izlaziti van i tu će se pojavljati prve fleke ili razlika u nijansi – što će investitora automatski povezati s kvalitetom žbuke, a neće povezati s fazama i pravilnim koracima ugradnje”
Rješenje je jednostavno, ali zahtijeva strpljenje: podloga mora biti potpuno suha, tretirana predpremazom koji ujednačava vodoupojnost i povećava prionjivost — tek tada ide završna žbuka. O tome kako prepoznati prve znakove propadanja fasade i kada je pravo vrijeme za obnovu pisali smo i ranije.
Zašto je primer obavezan korak?
Primer je korak koji se često preskače ili podcjenjuje i upravo tu počinju problemi. Njegova uloga nije dekorativna ni opcijska.
„Primer je jako bitan jer osigurava prionjivost završne žbuke za armaturni sloj, reducira vodoupojnost i samim time osigurava žbuci jednoliko sušenje. Jednoliko sušenje je jako bitno jer su sve Baumitove žbuke tonirane – i ukoliko žbuka nejednoliko suši, to se kasnije može pojaviti kao vidljiva razlika u nijansi”
Ukratko: primer povećava prionjivost, ujednačava upojnost podloge, sprječava pojavu fleka i osigurava da se žbuka suši ravnomjerno po cijeloj površini. Preskočiti ga znači igrati na sreću.

Cokl traži otporniji materijal od ostatka fasade
Podnožje kuće, tzv. cokl, jedan je od najizloženijih dijelova fasade. Dok ostatak pročelja primarno trpi sunce i kišu, cokl je neprestano izložen prskanju vode, snijegu, vlazi koja se skuplja uz tlo i mehaničkim udarima. Zbog toga traži poseban tretman i poseban materijal.
„Cokl mora biti žbuka ili neki drugi materijal koji je dodatno čvršći, krući i otporniji. Bitno je da se nijansom nadopunjuje ili da bude ostvaren neki kontrast, ali da u cjelokupnoj slici djeluje kao neka baza, a ne kao neki odvojeni dio”, ističe Jelenčić.
Za tu zonu biraju se otpornije dekorativne žbuke s dobrom vodoodbojnošću i visokom otpornošću na udarce — materijali koji mogu podnijeti sve što tlo i vremenski uvjeti svakodnevno nanose najnižem dijelu kuće. Više o tome na što sve treba paziti pri odabiru fasade možete pročitati u našem vodiču.

Kako odabrati završnu fasadnu žbuku koja dulje ostaje čista?
Jedna od češćih tegoba vlasnika kuća je fasada koja relativno brzo postane prljava, prekrivena algama ili mahovinom, posebno na sjevernim i sjenovitim stranama. Odgovor na taj problem djelomično leži u samom izboru žbuke.
Silikonske žbuke s tzv. dry pore efektom specifično su razvijene za brže sušenje fasade, a brže sušenje znači manje vlage, a manje vlage znači manje uvjeta za razvoj algi, mahovine i mikroorganizama koji trebaju vlagu da bi se razmnožavali.
„To je jedina žbuka (silikonska) koja ima tzv. dry pore efekt. U tehnologiji fasada time se postiže brže sušenje same fasade jer zbog finih, sitnih mikropora ima u sebi plitku zonu sušenja. Ujedno je hidrofobna — odbija vodu — ali ona vlaga koja dođe na samu žbuku, žbuka ju brzo upije kroz fini raspored kapilara i brzo se fasada i prosuši. Na taj način fasada ima veću otpornost na prljavštinu i na alge i mikroorganizme koji zapravo trebaju vlagu da bi se mogli razmnožavati”
Uz tehnička svojstva, važna je i redovita njega fasade — pranje svakih nekoliko godina može značajno produžiti vijek trajanja čak i dobre žbuke.

Boja fasade nije samo estetska odluka
Kad su svi funkcionalni slojevi na svom mjestu, tek tada dolazi red na boju — i tu ima više prostora za kreativnost nego što većina vlasnika misli. Nije samo pitanje nijanse, nego i toga kako boja može naglasiti arhitekturu kuće.
„Na ovom primjeru uvijek smo koristili dvije boje, kako bismo pomogli da se čitaju različiti volumeni od kojih je kuća sastavljena. Bojama pratimo kompoziciju i arhitekturu kuće”
Dvije nijanse iste boje — ili blag kontrast između cokla i gornjeg dijela pročelja — mogu vizualno produbiti fasadu, naglasiti horizontalne ili vertikalne linije i učiniti kuću arhitektonski zanimljivijom bez ikakvih građevinskih zahvata.

Završna fasadna žbuka ne određuje samo kako će kuća izgledati sutra — ona određuje koliko će dugo fasada ostati zaštićena od vlage, prljavštine, UV zračenja i mikroorganizama. Preskakanje koraka, rad na vlažnoj podlozi ili odabir materijala koji ne odgovara izloženosti pojedinih dijelova pročelja — sve su to pogreške koje se ne vide odmah, ali se osjete kroz nekoliko sezona.
Kvalitetna završna fasadna žbuka možda nije najuočljiviji dio obnove, ali upravo ona često odlučuje hoće li fasada i nakon desetak godina izgledati kao nova ili će zahtijevati novu sanaciju.
Baumit akademija
Zašto je ETICS fasadni sustav postao standard energetski učinkovitih kuća?
Saznajte zašto je certificirani sustav jednog proizvođača bolji izbor od kombiniranja materijala i gdje se najčešće griješi pri izvedbi.
Vlasnici kuće čiju obnovu fasade pratimo posljednjih tjedana donijeli su odluku koja na prvi pogled zvuči jednostavno – zadržati ono što funkcionira. Prije dvadeset godina odabrali su ETICS fasadni sustav. Kada je došlo vrijeme za sanaciju, nisu oklijevali: isti sustav, ali u modernijoj i tehnološki unaprijeđenoj verziji. Baumit kontinuirano razvija sustavna rješenja i tehnologije koje povećavaju trajnost fasade i njezinu otpornost na svakodnevne vremenske utjecaje.
ETICS fasadni sustav danas se smatra jednim od najčešće korištenih i energetski najučinkovitijih rješenja za toplinsku zaštitu objekata – kako novoizgrađenih, tako i onih koji prolaze kroz energetsku obnovu.
Što je zapravo ETICS fasadni sustav?
ETICS je kratica za External Thermal Insulation Composite System – vanjski toplinski izolacijski kompozitni sustav. Radi se o cjelovitom fasadnom sustavu koji objedinjuje više međusobno povezanih slojeva: ljepilo kojim se izolacijska ploča pričvršćuje na zid, toplinsku izolaciju (najčešće EPS stiropor ili mineralna vuna), armaturni sloj od staklene mrežice utisnute u temeljnu žbuku, prajmer te završnu dekorativnu žbuku.
Svaki od tih slojeva ima točno određenu ulogu. Izolacijski sloj smanjuje prolaz topline kroz vanjski zid i time direktno utječe na troškove grijanja i hlađenja. Armaturni sloj pruža mehaničku otpornost i sprječava pojavu pukotina. Završna žbuka štiti cijeli sustav od atmosferskih utjecaja i određuje estetski izgled pročelja.
Upravo taj integralni, višeslojni pristup razlog je zašto je ETICS fasadni sustav postao standard – ne samo u novogradnji, nego i u energetskoj obnovi stambenog fonda, koja je u cijeloj Europi prepoznata kao jedan od prioriteta zelene tranzicije.

Četiri desetljeća prisutnosti na tržištu
Iako ga mnogi doživljavaju kao moderno rješenje, ETICS nije nikakva novost.
„ETICS sustav poznat je već 40 godina. U široj primjeni nalazi se od 80-ih godina prošlog stoljeća, a masovniju primjenu dobio je tijekom 90-ih, paralelno s rastom svijesti o energetskoj učinkovitosti u graditeljstvu. Danas je praktički dio zakonske regulative i nešto što se podrazumijeva kada govorimo o toplinskoj zaštiti objekta”, objašnjava Janko Šemnički iz Baumita
Razvoj građevinskih materijala i sve stroži energetski standardi – posebno nakon uvođenja EU direktiva o energetskim svojstvima zgrada – dodatno su ubrzali njegovu primjenu. U mnogim europskim zemljama, pa tako i u Hrvatskoj, ETICS fasadni sustav danas je zakonski uvjet pri energetskoj obnovi objekata koji koriste državne poticaje ili EU fondove. To nije samo preporuka – to je standard koji mora biti zadovoljen kako bi objekt mogao dobiti pozitivnu energetsku certifikaciju.

Materijali su napredovali – princip ostao isti
Osnovna logika ETICS sustava nije se promijenila od njegovih početaka. No tehnologija materijala od tada je otišla daleko naprijed.
„Danas imamo poboljšana ljepila koja su zahvaljujući gel tehnologiji znatno fleksibilnija nego prije. To znači bolju prilagodbu različitim podlogama i manje rizika od odvajanja izolacije s vremenom. Završne žbuke su vodoodbojnije, otpornije na UV zračenje i puno sporije stare pod utjecajem vremenskih uvjeta u usporedbi s onim što smo imali prije dvadesetak godina”, ističe Šemnički
Suvremene formulacije žbuka često uključuju i dodatke koji sprječavaju razvoj algi i plijesni na pročelju – problem koji je kod starijih fasada bio gotovo neizbježan, osobito na sjevernim ili sjenovitim stranama objekta. Zahvaljujući inovativnim tehnologijama, fasade postavljene danas bolje podnose temperaturne skokove (koji u kontinentalnoj klimi mogu iznositi i više od 60°C razlike između zimskog minimuma i ljetnog maksimuma pročelja), vlagu, dugotrajnu izloženost sunčevom zračenju i mehanička opterećenja svakodnevne upotrebe.
Kada fasada više ne štiti dom? Stručnjaci otkrivaju kada je vrijeme za obnovu fasade
Zašto je kompatibilnost slojeva ključna?
Jedna od najvećih prednosti ETICS fasadnog sustava – i često podcijenjeni razlog za odabir jednog proizvođača umjesto kombiniranja različitih marki – je činjenica da se sve komponente projektiraju, testiraju i certificiraju kao jedinstvena cjelina.
„Kada govorimo o ovakvoj sanaciji, govorimo o certificiranom ETICS sustavu jednog proizvođača, gdje imate garanciju da su sve komponente međusobno kompatibilne i ispitane zajedno. Svaka od tih komponenti prošla je kroz rigorozne testove – ne samo zasebno, nego i kao dio cjelovitog sustava. To je ono što certifikat zapravo znači”
Takav pristup omogućuje bolju kontrolu kvalitete, jasnu odgovornost u slučaju eventualnih problema i olakšanu dijagnostiku ako dođe do oštećenja. S druge strane, kombiniranje proizvoda različitih proizvođača – što se na tržištu nerijetko radi iz troškovnih razloga – može stvoriti nepredvidive kemijske ili fizikalne reakcije između pojedinih slojeva te u slučaju reklamacije otvoriti pitanje čiji je proizvod zakazao.
Detalji izvedbe: ondje gdje se dobivaju ili gube godine trajanja
Kod ETICS fasadnog sustava nije dovoljno postaviti dobru izolaciju i nanijeti kvalitetnu završnu žbuku. Jednako važnu ulogu imaju detalji izvedbe – osobito ona mjesta na kojima fasada dolazi u kontakt s drugim elementima objekta ili prodorima kroz nju.
Suvremene kuće pune su takvih mjesta: klima uređaji, nosači za tende, vanjska rasvjeta, sigurnosne kamere, antenski prolazi, nosači za tendi i nadstrešnice, prozorski parapeti. Svaki od tih priključaka mora biti pravilno brtvljen i vodonepropustan jer je to potencijalna točka ulaska vode u sustav.
„Ako voda jednom uđe u ETICS sustav, praktički nema izlaza jer se radi o zatvorenom kontaktnom sustavu. Počinje stvaranje vodene pare, dolazi do lokalnog povećanja tlaka koji onda traži najslabiju točku pročelja. Rezultat su najčešće mjehuri, napuhivanje završnog sloja ili pukotine – i to ne nužno na samom mjestu prodora, nego negdje drugdje gdje je sustav najranjiviji”
Upravo zato iskusni izvođači posebnu pažnju posvećuju brtvljenju svakog prodora kroz fasadu, pravilnoj ugradnji rubnih profila i kapnih limarskih elemenata, te osiguranju minimalnog nagiba horizontalnih površina kako bi se voda uvijek odvodila od objekta, a ne prema njemu.
Baumit fasade – više od 1.000 nijansi i sustavi koji štite dom desetljećima
ETICS fasadni sustav: više od pukog izoliranja zidova
Kvalitetna ETICS fasada rezultat je pravilno projektiranog sustava u kojemu svaki element ima svoju funkciju i svako se rješenje donosi svjesno – od vrste i debljine izolacije (koja se dimenzionira prema klimatskoj zoni i energetskom razredu koji se želi postići) do načina sidrenja, armiranja uglova i rubova, pa sve do odabira završne žbuke i njene boje.
Govoreći o boji: to nije samo estetska odluka. Tamne boje apsorbiraju znatno više toplinskog zračenja od svijetlih, što može uzrokovati veća temperaturna naprezanja u sustavu i potencijalno skratiti vijek trajanja fasade. Upravo zato za ETICS sustave postoje preporuke o maksimalnom faktoru refleksije (HBW vrijednost), kojih bi se valjalo pridržavati pri odabiru tona pročelja.
Na objektu čiju obnovu pratimo završeni su ključni radovi sanacije, a slijedi završna faza koja će odrediti konačni izgled pročelja – odabir boje i teksture završne žbuke. Taj izbor, kako se pokazuje, nije samo pitanje ukusa. Radi se o odluci s dugoročnim posljedicama za trajnost i otpornost fasade u godinama koje dolaze.







