Austrijska kompanija, koja razvija svoje projekte u Mađarskoj, Slovačkoj i Ukrajini, projekt u Hrvatskoj nazvala je “Meridian 16 BUSINESS PARK“, a ideja je od samog starta bila jasna – postati vodeća eko industrijska zona u Hrvatskoj. I ekološka, i ekonomska. Iskorak koji je napravljen krajem listopada konačna je potvrda da je cilj već sada dobrim dijelom ostvaren.

“Meridian 16 BUSINESS PARK“, naime, dobio je međunarodni certifikat zelene gradnje, DGNB GOLD, što je razina koju do sada u Hrvatskoj nitko nikada nije imao! Tim povodom, u ponedjeljak 2. prosinca 2019. navečer, u prostorijama Centra za posjetitelje Turističke zajednice grada Velike Gorice, održana je svečanost dodjele ovog prestižnog certifikata, koji je službeno uručio predsjednik Austrijskog savjeta za zelenu gradnju g. Peter Engert. Brojni gosti i partneri, među kojima i velikogorički gradonačelnik g. Dražen Barišić, državni tajnik Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja g. Željko Uhlir te direktorica Austrijskog ureda za vanjsku trgovinu gđa Sonja Holocher-Ertl, došli su čestitati vodstvu tvrtke na uspjehu koji ovaj business park čini posebnim i još atraktivnijim za investitore.

U postupku dobivanja DGNB certifikata, kroz mnoštvo kriterija, raspoređenih u pet kategorija, procjenjuju se svi glavni aspekti održivosti: ekološka kvaliteta, socio-kulturna kvaliteta, ekonomska kvaliteta, tehnička kvaliteta i kvaliteta procesa. Sve te uvjete “Meridian 16 BUSINESS PARK” je ispunio, odreda dobio visoke ocjene, čime je jedna od najvećih poslovnih zona u Hrvatskoj postala i jedina s ovim certifikatom prema konceptu URBAN DISTRICT certifikata.

I ne čudi to osobito, budući da su prednosti ovog projekta vidljive čak i laicima. Uz sjajnu prometnu povezanost – na 20 kilometara od centra Zagreba, u blizini zračne luke, uz željezničku prugu i nadomak izlazima autocesta – ovo je zemljište od čak 109 hektara, pri čemu se u svakom trenutku investitori moraju držati prihvatljivih ekoloških standarda, a Velika Gorica kao šesti grad po veličini u Hrvatskoj, smješten u blizini glavnoga grada, najbrže je rastuće područje s izvrsnim izborom kvalificirane radne snage. A uz sve to, Meridian 16 ima i jasno i pametno razrađenu daljnju budućnost razvoja.

U tijeku je prva faza, u kojoj je predviđeno korištenje 240.000 m2 zemljišta, dok će u drugoj fazi biti iskorišteno 260.000 m2, a u trećoj, posljednjoj, čak 550.000 m2.

– Želimo osigurati investitorima stručnu podršku naših savjetnika, projektanata, izvođača…, ali i savjetovanje tijekom cijelog procesa, od kupoprodaje zemljišta, preko izrade projekata i ishođenja dozvola, do same gradnje, ali i funkcioniranja nastale građevine – rekla je Ivana Bakunić, direktorica razvoja projekta, ističući kako su posebno važna načela zelene i održive gradnje.

Prevedeno, to znači da će se, uz građevine koje će podizati gospodarski subjekti, ovdje planski uređivati i zelene površine, sve s ciljem da cijeli ovaj prostor bude produktivan u gospodarskom smislu, ali da ujedno bude i ugodno okruženje za svakog radnika i posjetitelja koji se tu zatekne. Upravo zato je početak radova na ovom prostoru, s oko milijun “kvadrata” najvećem u ovom dijelu Europe certificiranom DGNB-jem, umjesto klasičnim postavljanjem kamena temeljca, označila sadnja 80 stabala platana. Gospodarstvo i ekologija, prema svemu sudeći, nikad u Hrvatskoj nisu ovako usko surađivali…

– Zelena gradnja nema alternative; osigurava nam svima bolje mjesto za život i rad, smanjuje potrošnju svih resursa s posebnim naglaskom na energente, smanjuje emisije CO2 i negativan utjecaj gradnje na okoliš, a pozitivno utječe na gospodarski rast i razvoj zelenih poslova. Poslovne zone posebno su atraktivne za primjenu zelenih principa gradnje, kako u svom infrastrukturnom razvojnom konceptu, tako i u privlačenju zelenih investicija – istaknuo je Dr. Richard Teichmann, prvi čovjek ovog projekta.

U ovom trenutku izgrađena su tri objekta, Atlantic Grupa u strateškom partnerstvu s kompanijom Kamgrad, Palco i FAS Logistika prvi su iskoristili priliku, a još je šest investitora u procesu ishođenja dozvola odnosno pripreme za početak gradnje. Vrlo brzo, nema sumnje, cijela će ova priča dobiti još veći zamah, još će više radnika zadovoljno dolaziti na posao u ovu oazu zelenila, mira, spokoja i kvalitetnoga gospodarskog doprinosa.

Prva ECO-SANDWICH® kuća, otvorena 7. rujna 2016., jedna je od dvanaest planiranih tipskih višeobiteljskih kuća s tri stana kao novi stambeni tip unutar programa poticane stanogradnje (POS). Energetskog je razreda A+. Smještena je u Zelenom kvartu grada Koprivnice (Lenišće – Istok).

Prva ECO-SANDWICH® kuća je prva realizacija predgotovljenog ventiliranog fasadnog sustava ECO-SANDWICH®. Projekt ECO-SANDWICH® nastao je kao rezultat suradnje hrvatskih znanstvenih institucija (Građevinski i Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu) i industrije (Beton Lučko d.o.o., Knauf Insulation d.o.o., Eurco d.d.), a odobren je za financiranje u okviru programa Europske unije CIP-EIP-Eco-Innovation 2011. Inovativni proizvod prepoznao je i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, koji je u dijelu sufinancirao projekt.

Ciljevi projekta: su poticanje recikliranja građevinskog otpada, povećati učinkovito korištenje postojećih resursa odnosno, povećati mogućnosti korištenja građevinskog otpada. Promovira se i korištenje toplinsko-izolacijskih materijala na bazi ECOSE® tehnologije, koja ne sadrži štetne tvari poput formaldehida, fenola, pentana, butana i akrila te je za njezinu proizvodnju potrebno do 70 % manje energije nego u slučaju tradicionalne mineralne vune koja koristi veziva na bazi nafte. Dodatno projektom ECO-SANDWICH promiče se primjena predgotovljenih panela kojima se smanjuje ugrađena energija u proizvod, kao i emisije stakleničkih plinova i štetnih nusprodukata iz proizvodnje.

ECO-SANDWICH® panel ima mali koeficijent prolaska topline (U-vrijednost), pri čemu betona s recikliranim agregatom, ima 36% manju toplinsku provodljivost u odnosu na beton izrađen s prirodnim agregatom. Kao toplinska izolacija koristi se mineralna vuna izrađena korištenjem Ecose® tehnologije s prirodnim smolama kao vezivom. Cjelokupni fasadni sustav ECO-SANDWICH je otporan na požar (EI 90), te ga je moguće ponovo iskoristiti i u cijelosti reciklirati.

U usporedbi s drugim rješenjima koja postoje na tržištu, pretpostavljajući jednaku debljinu toplinske izolacije, ECO-SANDWICH® zidni paneli imaju povoljnije karakteristike u pogledu troškova životnog ciklusa i svojstava, uz istovremeno postizanje znatno manjeg stupnja utjecaja na okoliš.

ECO-SANDWICH® zidni panel je osvojio zlatnu medalju na 63. međunarodnom sajmu inovacijaIINOVA 2014 u Bruxellsu. Na sajmu BAU 2015., ECO-SANDWICH® je bio nominiran za BAU-trend AIT + Xia nagradu kao jedan od deset inovativnih novih proizvoda na sajmu BAU. ECO-SANDWICH® zidni panel predstavljen je i na sajmu inovacija u Genevi o kojem je na sastanku Vijeća za trgovinske aspekte intelektualnog vlasništva (TRIPS) WTO-a dan poseban osvrt od strane veleposlanice SAD-a. Proizvodu ECO-SANDWICH® također je na 38. internacionalnoj izložbi inovacija INOVA (studeni 2013, Zagreb) dobio zlatnu medalju i nagradu INOVA za najbolju ekološku inovaciju. Osim navedenog, nagradu “GREENOVATION 2013” u kategoriji ‘Najbolji team hrvatskog zelenog gospodarstva’ osvojio je konzorcij projekta ECO-SANDWICH® čime dobiva pravo na korištenje oznake “GREEN MARK – SIGN OF EXCELLENCE za izvrsnost u zelenom gospodarstvu.

Prva izvedba ECO-SANDWICH® panela nastala je u suradnji s Agencijom za društveno poticanu stanogradnju grada Koprivnice (APOS), koja je projekt podržavala od samoga početka. Ujedno je projekt ostvaren zahvaljujući i prvoj primjeni održive, inovativne, zelene javne nabave kao modela financiranja u Hrvatskoj.

Prva ECO-SANDWICH® kuća, prvo je ostvarenje i pilot-projekt kojim se istražuju mogućnosti primjene sustava. Zbog toga je zgrada kompleksnijeg, razvedenog oblika te se na kući pojavljuju elementi kao što su konzole, ugaoni prozori, terase, lođa, balkon, kako bi se kroz projekt i izvedbu riješilo što više karakterističnih detalja i na taj način stvorilo svojevrsni katalog kvalitetnih rješenja za buduće primjene.

U ovojnici zgrade ugrađeni su sustavi za mjerenje temperature, relativne vlažnosti i sadržaja vlage za potrebe daljnjeg unapređenja i razvoja ventiliranog fasadnog sustava ECO-SANDWICH®.

Stručnjaci iz BPIE (Buildings Performance Institute Europe: BPIE)  utvrdili su da su zgrade odgovorne za 40 posto potrošnje energije i 36% emisija CO2 – više od industrije i transporta zajedno, 35% zgrada u Europskoj Uniji je starije od 50 godina, a 75% zgrada je energetski neučinkovito. Gotovo se isti podaci spominju i u Hrvatskoj (https://mgipu.gov.hr/o-ministarstvu-15/djelokrug/energetska-ucinkovitost-u-zgradarstvu/energetska-obnova-zgrada-8321/8321) uz napomenu da većina zgrada kod nas pripada energetskim razredima E, F ili G. Pri spominjanju ovih statistika uobičajeno mislimo na kvotu potrošnje energenata i mogućnost unaprijeđenja postupcima energetske obnove zgrada, no moramo se osvrnuti i na činjenicu da uz energetsku obnovu poboljšane radi toplinske izolacije koja će dovesti do smanjenja potrošnje energenata za grijanje i hlađenje zgrade, istovremeno možemo raditi i na poboljšanju opće kvalitete zgrade u smislu održivosti, statičke sigurnosti, estetske regeneracije i u konačnici udobnosti za krajnje korisnike. Ako je većina zgrada u Hrvatskoj označena kao energetski neučinkovita, vjerojatnost da su to zgrade s lošom ventilacijom odnosno lošom kvalitetom zraka i lošom toplinskom izolacijom, s puno plijesni, smanjenog dotoka dnevnog svjetla i lošim instalacijama i grijaćim tijelima  – zaključak je da ih je većina bolesnih, odnosno potpuno neodgovarajućih u smislu ljudskog zdravlja!

Kreirajmo životni i radni prostor na dobrobit čovjeka

U zgradama provodimo više od 90 % vremena. Živimo, učimo i radimo u njima, družimo se s najbližima, tražimo zaštitu od vanjskih utjecaja i na poslijetku zgrade nam pružaju komfor u kojem bismo se trebali moći regenerirati za nove radne i životne pobjede. Sve navedeno već bi trebao biti dovoljan argument kako bismo bili sigurni da zgrade neće biti shvaćene samo kao funkcionalni prostori za naše aktivnosti, već kao dio okoliša s ljudima u glavnom fokusu. Drugim riječima, interes ljudi i njihove potrebe trebale bi biti glavni prioritet u planiranju i dizajniranju zgrada, a svjedoci smo da u mnogim situacijama to nije tako jer prevladava interes investitora, profit ili pak nešto treće. To je paradoksalno ako znamo da kod društveno odgovornog stajališta ništa ne može biti važnije od zdravlja ljudi, njihove pune produktivnosti i zadovoljstva.

Zgrade imaju iznimno velik utjecaj na naše zdravlje, mogućnost regeneracije i produktivnost. Pitamo li se ikada što se sve u prostoru oko nas nalazi, koliko vrijede zgrade u kojima ne želimo biti i u kojima se ne osjećamo dobro, koje nam ne čine dobro za zdravlje, koje nas čine bolesnima? Projektanti i predstanici građevinskih tvrtki zajedno s investitorima nerijetko o tome razmišljaju kad je već prekasno ili uopće ne razmišljaju, odnosno uočavaju problem i nedostatak tek kad je zgrada već izgrađena i useljena. No, s podizanjem svijesti te većim ulaganjima u rekonstrukciju zgrada prema zelenim principima i s glavnim fokusom na energetsku učinkovitost, događa se u zadnje vrijeme i stanovito poboljšanje; o predmetnoj se temi raspravlja na institucionalnoj i stručnoj razini, health and wellbeing su tema brojnih aoscijacija koje se bave zgradarstvom https://www.worldgbc.org/news-media/building-business-case-health-wellbeing-and-productivity-green-offices. Također, na svu sreću mnoge su gospodarske grane postale svjesne da svoje poslovanje moraju fokusirati na ljudske resurse kao najvrijedniji kapital. Naime, tijekom ukupnog vremena korištenja neke poslovne zgrade, poznate su činjenice da su najmanji troškovi izgradnje, održavanja i režijskih troškova, a najveći se troškovi odnose na zaposlenike koji rade u zgradi tijekom cijelog njenog životnog vijeka.

.https://www.velux.com/veluxdaysinparis/healthybuildingsday

Kvalitetne zgrade kao simbol poštivanja ljudi

U današnje vrijeme jednostavno moramo graditi kvalitetne zgrade za boravak ljudi kako bi one postale simbol poštivanja ljudi kao stanovništva, turističkih gostiju, radne snage. I to ne samo u slučaju zgrada u kojima radimo, već i rezidencijalni sektor mora poboljšati kvalitetu izgradnje u većem postotku. Prostor mora biti prilagodjen potrebama i biti na dobrobit ljudi, a ne obrnuto. To se odnosi na škole, tvornice, bolnice, uredske zgrade, stambeni prostor. Međunarodni certifikat zelene gradnje DGNB kao iznimno važne kriterije pri ocjenjivanju zgrada uzima upravo one koji se odnose na zadovoljstvo i komfor krajnjih korisnika  https://www.dgnb-system.de/en/system/version2018/criteria/index.php

Svježi i čisti zrak, čista i zdrava voda, stimulirajući prostor dovoljnih dimenzija, ugodna temperatura, adekvatna rasvjeta i obilje dnevnog svjetla, puno zelenila…sve su to primarni zahtjevi koji se kod projektiranja i gradnje moraju poštovati. Ovaj zaključak rezultat je brojnih analiza provedenih među zasposlenicima u europskim uredima (European OFFICAIR-Study 2016) pri čemu se doznalo da je od ukupnog broja zaposlenih njih 23 % izjavilo da je nezadovoljno udobnošću u prostoru, čak 51% je reklo da im nedostaje osobnog prostora, 46% se žalilo na vrlo suhi zrak u prosotru, a gotovo 47 % zaposlenika ne može podnijeti buku koja iz okružuje u radnom prostoru. Dakle, well-being i performanse u zgradarstvu kojima je čovjek i njegovo zdravlje i dobrobit u fokusu, postat će kad tad neophodnost u pristupu većine – kako arhitekata, tako i izvođača gradjevinskih radova, dobavljača materijala i u konačnici investitora. Zadovoljstvo krajnjih korisnika određivat će vjerojatno i vrijednost i image zgrada koje nas okružuju.