Povežimo se

Gradnja

Kako prepoznati bolesnu kuću ili ured?

Ako je većina zgrada u Hrvatskoj označena kao energetski neučinkovita – zaključak je da ih je većina bolesnih, odnosno potpuno neodgovarajućih u smislu ljudskog zdravlja! Kako to promjeniti?

Stručnjaci iz BPIE (Buildings Performance Institute Europe: BPIE)  utvrdili su da su zgrade odgovorne za 40 posto potrošnje energije i 36% emisija CO2 – više od industrije i transporta zajedno, 35% zgrada u Europskoj Uniji je starije od 50 godina, a 75% zgrada je energetski neučinkovito. Gotovo se isti podaci spominju i u Hrvatskoj uz napomenu da većina zgrada kod nas pripada energetskim razredima E, F ili G. 

Pri spominjanju ovih statistika uobičajeno mislimo na kvotu potrošnje energenata i mogućnost unaprijeđenja postupcima energetske obnove zgrada, no moramo se osvrnuti i na činjenicu da uz energetsku obnovu poboljšane radi toplinske izolacije koja će dovesti do smanjenja potrošnje energenata za grijanje i hlađenje zgrade, istovremeno možemo raditi i na poboljšanju opće kvalitete zgrade u smislu održivosti, statičke sigurnosti, estetske regeneracije i u konačnici udobnosti za krajnje korisnike.

Ako je većina zgrada u Hrvatskoj označena kao energetski neučinkovita, vjerojatnost da su to zgrade s lošom ventilacijom odnosno lošom kvalitetom zraka i lošom toplinskom izolacijom, s puno plijesni, smanjenog dotoka dnevnog svjetla i lošim instalacijama i grijaćim tijelima  – zaključak je da ih je većina bolesnih, odnosno potpuno neodgovarajućih u smislu ljudskog zdravlja!

Foto: Velux

Kreirajmo životni i radni prostor na dobrobit čovjeka

U zgradama provodimo više od 90 % vremena. Živimo, učimo i radimo u njima, družimo se s najbližima, tražimo zaštitu od vanjskih utjecaja i na poslijetku zgrade nam pružaju komfor u kojem bismo se trebali moći regenerirati za nove radne i životne pobjede. Sve navedeno već bi trebao biti dovoljan argument kako bismo bili sigurni da zgrade neće biti shvaćene samo kao funkcionalni prostori za naše aktivnosti, već kao dio okoliša s ljudima u glavnom fokusu.

Drugim riječima, interes ljudi i njihove potrebe trebale bi biti glavni prioritet u planiranju i dizajniranju zgrada, a svjedoci smo da u mnogim situacijama to nije tako jer prevladava interes investitora, profit ili pak nešto treće. To je paradoksalno ako znamo da kod društveno odgovornog stajališta ništa ne može biti važnije od zdravlja ljudi, njihove pune produktivnosti i zadovoljstva.

Foto: Velux

Utjecaj na naše zdravlje

Zgrade imaju iznimno velik utjecaj na naše zdravlje, mogućnost regeneracije i produktivnost. Pitamo li se ikada što se sve u prostoru oko nas nalazi, koliko vrijede zgrade u kojima ne želimo biti i u kojima se ne osjećamo dobro, koje nam ne čine dobro za zdravlje, koje nas čine bolesnima? Projektanti i predstanici građevinskih tvrtki zajedno s investitorima nerijetko o tome razmišljaju kad je već prekasno ili uopće ne razmišljaju, odnosno uočavaju problem i nedostatak tek kad je zgrada već izgrađena i useljena.

No, s podizanjem svijesti te većim ulaganjima u rekonstrukciju zgrada prema zelenim principima i s glavnim fokusom na energetsku učinkovitost, događa se u zadnje vrijeme i stanovito poboljšanje; o predmetnoj se temi raspravlja na institucionalnoj i stručnoj razini, health and wellbeing su tema brojnih aoscijacija koje se bave zgradarstvom.

Također, na svu sreću mnoge su gospodarske grane postale svjesne da svoje poslovanje moraju fokusirati na ljudske resurse kao najvrijedniji kapital. Naime, tijekom ukupnog vremena korištenja neke poslovne zgrade, poznate su činjenice da su najmanji troškovi izgradnje, održavanja i režijskih troškova, a najveći se troškovi odnose na zaposlenike koji rade u zgradi tijekom cijelog njenog životnog vijeka.

Foto: Velux

Kvalitetne zgrade kao simbol poštivanja ljudi

U današnje vrijeme jednostavno moramo graditi kvalitetne zgrade za boravak ljudi kako bi one postale simbol poštivanja ljudi kao stanovništva, turističkih gostiju, radne snage. I to ne samo u slučaju zgrada u kojima radimo, već i rezidencijalni sektor mora poboljšati kvalitetu izgradnje u većem postotku.

Prostor mora biti prilagodjen potrebama i biti na dobrobit ljudi, a ne obrnuto. To se odnosi na škole, tvornice, bolnice, uredske zgrade, stambeni prostor. Međunarodni certifikat zelene gradnje DGNB kao iznimno važne kriterije pri ocjenjivanju zgrada uzima upravo one koji se odnose na zadovoljstvo i komfor krajnjih korisnika.

Foto: Velux

Svježi i čisti zrak, čista i zdrava voda, stimulirajući prostor dovoljnih dimenzija, ugodna temperatura, adekvatna rasvjeta i obilje dnevnog svjetla, puno zelenila…sve su to primarni zahtjevi koji se kod projektiranja i gradnje moraju poštovati.

Ovaj zaključak rezultat je brojnih analiza provedenih među zasposlenicima u europskim uredima (European OFFICAIR-Study 2016) pri čemu se doznalo da je od ukupnog broja zaposlenih njih 23 % izjavilo da je nezadovoljno udobnošću u prostoru, čak 51% je reklo da im nedostaje osobnog prostora, 46% se žalilo na vrlo suhi zrak u prosotru, a gotovo 47 % zaposlenika ne može podnijeti buku koja iz okružuje u radnom prostoru.

Dakle, well-being i performanse u zgradarstvu kojima je čovjek i njegovo zdravlje i dobrobit u fokusu, postat će kad tad neophodnost u pristupu većine – kako arhitekata, tako i izvođača gradjevinskih radova, dobavljača materijala i u konačnici investitora. Zadovoljstvo krajnjih korisnika određivat će vjerojatno i vrijednost i image zgrada koje nas okružuju.

Oglas
Kliknite kako biste komentirali

You must be logged in to post a comment Login

Ostavi komentar

Gradnja

Zašto je važna zelena infrastruktura

Hrvatska je, s Europskom unijom, usred zelene tranzicije implementirajući zelenu infrastrukturu koja ima za cilj ublažiti utjecaj klimatskih promjena. 

Klimatska politika srž je europskog zelenog plana koji uključuje poticanje zelenih i plavih ulaganja, dekarbonizaciju zgrada i razvoj biogospodarstva s ciljem ostvarivanja zelene tranzicije.

Zelena infrastruktura

“Zelena infrastruktura su planski osmišljene zelene i vodne površine koje i druga rješenja temeljena na prirodi koja nalazimo u gradovima i općinama i koja zapravo pomažu prirodi da se obnovi, da se očuva, unaprijedi i koji imaju niz onda benefita kao što su socijalni, gospodarski, ekološki.” za Dom na kvadrat rekla je Ines Androić Brajčić, načelnica sektora za zelenu urbanu infrastrukturu i kružno gospodarenje prostorom i zgradama.

Zelena infrastruktura doprinosi boljoj kvaliteti zraka, tla, bioraznolikosti te ima izravnu gospodarsku korist. 

Je li ovo najzeleniji grad na svijetu?

“Direktna gospodarska korist je recimo jer se zelenom infrastrukturom smanjuje učinak toplinskih otoka. Znači snižava se temperatura zraka, pogotovo po ljeti u gradovima i općinama i onda recimo u tom slučaju trebamo trošiti manje energije za hlađenje prostora.” kaže Androić Brajčić. 

Ines Androić Brajčić, načelnica sektora za zelenu urbanu infrastrukturu i kružno gospodarenje prostorom i zgradama

Program razvoja zelene infrastrukture

Prema odredbama Europske unije o obnovi urbanih ekosustava u gradovima i općinama, do kraja 2030. godine, ne smije doći do neto gubitka urbanih zelenih površina i prekrivenosti gradova krošnjama stabala.

“Tako je ministarstvo izradilo program razvoja zelene infrastrukture koje je pripremilo i donijela ga je vlada već 2021. godine i financiramo u okviru nacionalnog plana za oporavak i otpornost, prvi dio to je izrada zelenih strategija urbane obnove i isto tako pilot projekte za jedinice lokalne samouprave za što imamo osigurano 25 milijuna eura. Također imamo osigurano još 70 milijuna eura za isto zelenu infrastrukturu kroz program konkurentnost i kohezija koji ide do 27 godine, što su jako velika sredstva. 

Osim zelene infrastrukture, mi potičemo i kružno gospodarenje prostorom i zgradama za što smo također izdvojili sredstva, imamo 40 milijuna eura u programu Konkurentnost i kohezija koji se mora do 27. znači, to su jako velika sredstva koja će se iskoristiti do ’27 godine, znamo da MPO traje do ’26.” kaže Irena Križ Šelendić, ravnateljica uprave za energetsku učinkovitost u zgradarstvu.

Irena Križ Šelendić, ravnateljica uprave za energetsku učinkovitost u zgradarstvu

Financiramo u 100 postotnom iznosu izradu strategija zelene, urbane obnove i tu je interes gradova bio jako velik, znači, naš 94 grad i općine su se javili i dobit će u sto postotnom iznosu sredstva za izradu strategija zelene, urbane obnove, ali isto tako financiramo pilot projekte, znači to su projekti koji moraju biti integrirani, tako da velim imaju elemente zelene infrastrukture. Na primjer ozelenjavanje nekakvih sivih površina u zelene površine, zatim dodatna sadnja stabala, zatim poticanje bioraznolikosti, stavljanje u funkciju starih zgrada, implementacija elemenata zelene infrastrukture na zgradama kao što su zeleni krovovi, zeleni zidovi.” rekla je Križ Šelendić.

Krovni vrtovi za povratak prirode u urbanim sredinama

Javni poziv za financiranje sredstava za izradu zelene infrastrukture

Poziv je usmjeren na gradove jer u njima živi najveći dio stanovništva, čak 60 posto, a do kraja stoljeća očekuje se povećanje do 90 posto.  

“Ono što mi zapravo tražimo od gradova, da prvo izrade strategiju zelene urbane obnove jer u toj strategiji koja zapravo predstavlja stratešku podlogu, oni promišljaju o tim integriranim projektima. Znači, oni promišljaju kako će razvijati svoju zelenu infrastrukturu, promišljaju o tome kako će unaprijediti kružno gospodarenje prostorom i zgradama. Rade na tome da vide kako se njihov grad suočava sa klimatskim promjenama, kako se mogu jačati otpornosti na rizike i kako se može pridonijeti ciljevima energetske učinkovitosti. Mi smo već imali otvoren natječaj za pilot projekte prošle godine, sad je u toku obrada prvog dijela, međutim mi ćemo ga ponovno otvorit jer smo osigurali kroz dodatak MPO-a dodatnu alokaciju i molimo sve gradove, naselja, lokalne samouprave da se jave.” poziva ravnateljica uprave za energetsku učinkovitost u zgradarstvu.

Nastavite čitati

Gradnja

Otporne, postojane, lako se održavaju… Evo dobrih razloga zašto odabrati keramičke pločice

Keramika je materijal koji krasi podove i zidove mnogih prostorija u našim domovima i izvan njega

Iako su prije češće bile namijenjene za kupaonske i kuhinjske površine, trendovi keramičke pločice posljednjih godina sve više smještaju i u druge prostorije pa ih nerijetko možete vidjeti na podovima ili zidovima u npr. dnevnom boravku. Keramičke pločice razlikuju se veličinom, odnosno formatom i dizajnom.

Velika prednost keramike je u upravo u tome što postoji bezbroj načina kako ih uspješno možete kombinirati međusobno, isto kao i s ostatkom interijera. Recimo s većim formatom i drvenim uzorkom keramičke pločice možete kombinirati frontu na kupaonskim ormarićima tako da budu u istoj boji i uzorku.

Vraćaju se boje u kupaonice

Ako uređujete svoj dom i još uvijek niste odlučili kakvu ćete vrstu materijala staviti na zidove i podove, evo 8 dobrih razloga zašto odabrati keramičke pločice. Kada usporedite keramičke pločice s drugim materijalima koji se koriste u iste svrhe (mramor ili granit), vidjet ćete niz prednosti u korist keramičkih pločica. To su prije svega visoka otpornost na grebanje, samim time i duži vijek postojanja i trajanja.

1. Nizak stupanj upijanja vode

Dobra otpornost na kemijska sredstva koja se koriste za čišćenje podova i u kupaonicama pločice su otporne na veoma jaka i agresivna sredstva koja se koriste za uklanjanje tvrdokornih nakupina gljivica i kamenca. Zatim je tu stabilnost i nezapaljivost. Ekološki su prihvatljive (npr, ne postavljate drvene obloge) i imate veoma velik izbor pločica u dizajnu vašeg poda ili zida.

Ove prednosti su više ili manje istaknute kod pojedinog tipa pločice. Tako postoje razlike u podnoj i zidnoj pločici. Pločici koja je za eksterijer. Ili pločici koja mora zadovoljavati neke druge specifikacije ovisno o prostoriji ili površini na koju se polaže.

Transparentni podovi – pravi začin u modernim interijerima

2. Postojanost pločice

Postojanost pločice je najveća karakteristika ovih materijala. Postojanost pločice je sposobnost upijanja vlage. Postotak upijanja vode je najvažnija je karakteristika kod podnih pločica. Jer o toj karakteristici ovisi postojanost pločice. Podna pločica ne smije upijati preveliku količinu vode inače pri nižim temperaturama, zbog smrzavanje te vode u pločici, dolazi do pucanja pločice ili do nekog drugog estetski lošeg efekta je raslojavanje i ljuštenje glazure.

3. Izdržljivost i otpornost

Keramiku nije lako uništiti, može podnijeti velik teret te je otporna na vlagu i mikrobiološke infiltracije. Također kao što smo naveli velika prednost keramike je što ne gori. Pored toga otporne su na sva mehanička oštećenja, ogrebotine, habanja, razne teške predmete. Tu je važan koeficijent PEI.

4. Lako održavanje keramičkih pločica

Keramiku je lako održavati i čistiti. Ako vam se nešto prolije po pločicama, mrlje je lako ukloniti jer ih keramika neće apsorbirati. Keramika je otporna i na agresivna sredstva za čišćenje kupaonskih zidova i podova na čijim se rubnim dijelovima stvorio kamenac ili gljivice. Takva sredstva neće oštetiti pločice.

5. Velika ponuda boja i oblika pločica

Ponuda keramičkih pločica je raznovrsna pa ih je lako uklopiti u bilo kakav interijer/eksterijer. Kod boja pločica važno je pripaziti na ton pločica. Svaka serija pločica ima razliku u tonu. Kod kupovine provjerite dali su sve kutije s pločicama iz iste serije kako bi si osigurali pločice s istim tonovima, jer uglavnom ili vrlo često se zna dogoditi da svaka proizvodnja ima svoj ton. U slučaju da vam fali pločica bilo bi poželjno kupiti 10-15 % više.

Mogu li se podne pločice postavljati i na zidove?

6. Pločice nisu štetne za zdravlje

Keramika se lako čisti pa se mikrobi i mikroorganizmi koji uzrokuju veliki broj alergija lako uklanjaju s keramičkih pločica ako se one redoviti čiste što ih čini medicinski prihvatljivima. Suprotno od toga su tepisi koji se mogu postaviti u dnevne sobe ili hodnike. Veoma su udobni, topli i jeftiniji. Ali isto tako teški za čišćenje i uvijek prepuni prašine, alergena i raznih mikroba.

7. Ekološki su prihvatljive

Keramika se proizvodi od materijala koji se lako recikliraju (pijesak, glina, staklo) i prerađuju pa nemaju loš utjecaj na okoliš. Prirodne sastojke pločica možemo naći u prirodi u neograničenim količinama. Također, tijekom ljetnih mjeseci ostaju hladne i rashlađuju dom pa ako se odlučite za njih možete uštedjeti na energiji! Ako imate podno grijanje, keramičke pločice su i u ovom slučaju odličan izbor jer pružaju odličnu termalnu provodljivost.

8. Protukliznost i otpornost na zaleđivanje površine

Keramičke pločice koje u sebi sadrže tvari koje sprečavaju klizanje i zaleđivanje odličan su izbor za vanjske površine. Otporne su na vremenske uvjete, od visokih do niskih temperatura te mogu spriječiti ozljede koje se dešavaju kad su podovi skliski ili zaleđeni. Pločice otporne na klizanje, obavezno se polažu na stepenice ili ulaze u bazene. Ili bilo koje druge površine na kojima postoji opasnost od padova.

Izvor: fic.hr

Nastavite čitati

Pratite nas na drušvenim mrežama

Izbor urednice