Zimzelena biljka s Novog Zelanda, prekrasnog ružičastog cvata osim ljepote skriva u sebi i iscjeljujuća svojstva. Manuka je Maorima dobro poznata, a sada i ostatku svijeta.

Pogodna je za sredozemnu klimu kakva je i u Novom Zelandu. Kod nas može uspijevati na području Primorja, Dalmacije dok se na kontinentu većinom uzgaja kao sobna biljka.

I dok u prirodi ova grmolika biljka može izrasti od dva do četiri metra u visinu, u kućnim uvjetima je orezivanjem možete održavati na istoj razini. A za sadnju će vam biti potrebni: posuda, drenažno kamenje, geotekstil, univerzalni supstrat s dodatkom hranjiva i manuka.

Sadnja manuke

U posudu se u tankom sloju prvo stavlja drenažni kamen. Potom se na kamen stavlja geotekstil kako se rupe za otjecanje vodi na posudi ne bi začepile od prljavštine.

Nakon geotekstila stavlja se supstrat za vanjsko bilje sa dodatkom hranjiva i potom biljka. Biljka se sadi na istu dubinu na kojoj je bila u prethodnoj posudi. Ostatkom supstrata ispunjava se posuda. Na kraju sadnje treba je zaliti sa tri do četiri litre vode.

Manuka zahtijeva umjereno zalijevanje jednom do dva puta tjedno, ovisno o vanjskoj temperaturi.

Idealno vrijeme za presađivanje je rano proljeće, a budući da se sadi kao samostalan grm, u posudi joj ne treba pridruživati druge biljke. Ako je sadite u prirodi, pobrinite se da između pojedinačnih biljaka ostavite dovoljno razmaka. U tegli će zadržati isti oblik ako je orezujete prije cvatnje u siječnju.

Vrlo korisna biljka

Manuka se koristi za proizvodnju visokokvalitetnog meda koji postiže vrlo visoku cijenu na tržištu, a listovi se koriste za čaj. Ako umjesto ljekovitog meda kojeg zovu i saveznikom imuniteta odlučite konzumirati čaj od listova, trebat ćete ih obrati u jesen, sušiti i za godinu dana bit će spremni za konzumiranje. Gorkasti okus listova u suprotnosti je sa slatkoćom manuka meda, no da se oplemeniti dodatkom drugog čaja po izboru.

Manuka, tako dekorativna i ljekovita, oplemenit će i prostor, ali i zdravlje, stoga s njom nema pogreške.

Unošenjem biljaka u interijer nikada nećete pogriješiti jer su biljke uvijek u trendu. Puni su ih dnevni boravci, hodnici, kuhinje, sobe. Pritom nepravedno zanemarena ostaje jedna prostorija u koju bi se odlično uklopile. Riječ je o kupaonici.

Na ovu opciju mnogi se ne odlučuju jer misle da su kupaonice premale ili premračne za uzgoj ikakvih biljaka. No, postoje one koje će rasti i u kupaonicama u kojima nema prirodne svjetlosti. Također, većina biljaka koje uzgajamo kod kuće su tropskog podrijetla, što znači da im vlaga odgovara.

Biljke za mračne kupaonice

U kupaonicama bez prirodne svjetlosti, uspijevat će čak dvije vrste biljaka difenbahija i sanserverija (svekrvin jezik). Difenbahija je prekrasna bujna biljka laka za održavanje. Jedino treba pripraziti kod presađivanja kako koža ne di došla u doticaj s njenim otrovnim sokom.

Biljke za kupaonice s malo svjetlosti

U kupaonicama sa slabim izvorom prirodne svjetlosti uspijevat će sljedeće biljke: aspidistra elatior (ukrasni kukuruz), paprat, filodenderon, aglaonema, bambus, mirni ljiljan, orhideja i begonija.

Biljke za svijetle i sunčane kupaonice

Ako u vašu kupaonicu ulazi mnogo prirodnog svjetla, moći ćete birati neku od sljedećih vrsta: azalea, gardenia ili ukrasna šparoga. A orhideja će i ovdje uspijevati.

Korisni savjeti

Ako nemate dovoljno mjesta u kupaonici da biljku smjestite na pločice, postavite kuku na strop i na nju objesite biljku u visećoj tegli.

Pripazite da biljku ne biste pošpricali sapunom, pastom za zube ili parfemom, a njene listove jednom tjedno prebrišite vlažnom mekanom krpom.