Vrt
Orhideje – kako ih presaditi i njegovati
Sve što trebate znati o kraljici cvijeća
Jedan od važnijih razloga zbog kojeg se ljudi zaljubljuju u sobne orhideje je njihov cvijet. Cvijet orhideja od davnina simbolizira ljubav i romansu. U hladnije doba godine kada puno vremena provodimo u kući važno nam je da smo okruženi dragim biljkama. Za orhideju kažu da je cvijet uspješnih ljudi, a kako biti uspješan u uzgoju orhideja saznajte u nastavku.
Najpopularniji kultivari za kućni uzgoj
Cymbidium – patuljasti kultivari omiljeni u kućnom uzgoju s promjerom cvijeta oko 4 cm
Cattleya – kraljica orhideja
Ove biljke vole položaje uz južni ili zapadni prozor. Izbjegavajte izlaganje biljaka jakom suncu ili zaštitite biljku zavjesom. Prskajte ih mekom vodom svaka dva dana. Zalijevajte svaka tri dana tijekom rasta, ali pustite da se supstrat lagano osuši. U jesen, kada se rast usporava i stvaraju se cvijetne stapke, zalijevaju se rjeđe i čuvati ih treba na nižoj temperaturi, sobna temperatura bi trebala biti između 13 i 25 stupnjeva.
Miltonia – zbog oblika cvijeta ima nadimak orhideja pomajka- maćeha.
Ima baršunaste, vrlo mirisne cvjetove u skupinama na kraju stabljike. Oni trebaju redovitu gnojidbu i vlažan supstrat, a ljeti se zalijevaju 2-3 x tjedno. Vole vlažnost između 55 i 65% i temperaturu između 10 i 30 stupnjeva. Preporučljivo je presaditi ih svake 2 godine.
Svaka vrsta orhideje ima različite zahtjeve za cvjetanje i kod većine komercijalnih sorti oni su veoma jednostavni. Orhideje koje rastu na suncu ili gdje su povremeno sušna razdoblja imaju debelo, kožasto lišće s voštanom prevlakom koja štiti od isušivanja. Vrste koje rastu više u sjeni imaju dugo i tanko lišće. Kod većine orhideja listovi su višegodišnji, dok kod drugih, osobito onih s naizmjeničnim rastom listova u parovima, listovi se odbacuju svake godine i razvijaju novi zajedno s novim pseudolukovicama.
Njega i presađivanje orhideja
Nakon cvatnje stabljika koja je nosila cvjetove podrezuje se do ispod prvog cvijeta, jer na tom mjestu mogli bi narasti novi cvjetovi. U slučaju sušenja cijele cvjetne stabljike najbolje ju je odrezati pri osnovi. Nakon otprilike 3 mjeseca moguće je očekivati rast nove stabljike s pupovima.
Kod presađivanje ćemo najprije izvaditi cijeli korijen iz premale posude, a oštrim škarama ćemo ukloniti sve propalo korijenje. Zdrav korijen ne treba dirati, sve šta je suho ćemo odstraniti kako bi uklonili veliku masu korijena koji nije u funkciji. Cvjetna se stapka obično prikrati na dva do tri koljenca, ali možemo je i ukloniti kako bi se obnovila i lisna masa orhideje. Orhideju presađujemo u posudu koja je 2 – 3 cm veća od dosadašnje kako bi korijen imao mjesta za rast. Za sadnju se koristi kvalitetan specijalni supstrat – Plantella zemlja za orhideje. Ova zemlja sadrži borovu koru, perlit, tresetnu mahovinu i ono što je najvažnije – kokosova vlakna, kako bi ta kokosova vlakna i drugi sastojci zadržavali vlagu.
Na dno posude se stavlja manja količina supstrata, a nakon smještanja orhideje u posudu dodaje se još zemlje. Ona će biti kvalitetan medij koji će osigurati bolji list, korijen, a nakon toga i cvijet. Nakon sadnje orhideja se stavlja u nešto veću ukrasnu posudu za koju je važno da je dublja od one u koju smo orhideju posadili kako bi se suvišna voda od zalijevanja mogla ocijediti.
Orhideje ne trpe preveliku vlagu korijena, one moraju imati ocjeditost korjenovog sustava, ali traže intenzivnu vlagu zraka. Tako moramo brinuti da ona stalno ima konstantnu vlagu, a to će nam osigurati supstrat u koji smo posadili.
Prehrana orhideja
Za dugotrajno cvjetanje, brojnije cvjetanje te čvrsti zeleni list orhideju treba redovito dohranjivati. Preporučuje se to napraviti jednom u 10 – 14 dana.
Preporučujemo najjednostavniji i najmoderniji način dohrane korištenjem Plantella Tabs – šumećih tableta, koja sadrži sva potrebna hranjiva. Jedna se otapa u tri litre vode. U pripremljenu otopinu koja nam je sada hranidbena, uranjamo cijelu posudicu koja će se na ovaj način opskrbiti, bilo bi dobro da je ta posuda malo veća nego naše posude u koje smo posadili orhideje tako da se cijeli supstrat uroni unutra. Orhideju u otopini ostavite 20 minuta. Nakon toga treba je vratiti u njezinu ukrasnu posudu i ostaviti da se višak vode ocijedi. Taj višak nemojte ostavljati na dnu ukrasne posude, nego ga ispraznite.
Za ljubitelje klasike, postoji i Plantella tekuće gnojivo za orhideje. Ono sadrži veliku količinu fosfora, dušika i kalija ali i drugih potrebnih mikroorganizama. U čep ovog Plantellinog tekućeg gnojiva koji je ujedno i dozator, odmjerimo količinu hranjiva, to znači 10ml hranjiva koristimo na jednu litru tekućine i dodamo vodu za zalijevanje i jednostavno prilikom zalijevanja prihranjujemo biljku na taj način da dodajemo vodu na samu biljku. I u ovom slučaju vrijedi pravilo da višak vode iz ukrasne posude kasnije odstranite jer orhidejin korijen, za razliku od listova, ne voli previše vlage.
Orhideje imaju tendenciju da ih napadnu vunaste i lisne uši. Najbolje ih je ukloniti vatom natopljenom u alkoholu, ili pošpricati biljku prirodnim insekticidom BIO Plantella Thymi.
Vrt
Jardin Majorelle – mali raj usred Marakeša
Ukoliko vas put odvede do Marakeša, svakako posijetite Jardin Majorelle, šetnja ovim vrtom skriven u srcu živopisnog grada iskustvo je koje ćete dugo pamtit.
Jardin Majorelle jedno je od najpoznatijih i najposjećenijih mjesta u Maroku — prava oaza mira i boja smještena usred vreve Marrakeša. Ovaj jedinstveni vrt čarobno povezuje umjetnost, botaniku i povijest, ostavljajući snažan dojam na svakog posjetitelja.
Planiranje vrta: Vrste vrtova, raspored biljaka i inspiracije za vaš vrt
Povijest i značaj
Jardin Majorelle stvorio je francuski umjetnik Jacques Majorelle (1886.–1962.), sin poznatog secesijskog majstora Louisa Majorellea. U Maroko je stigao oko 1917. godine radi oporavka od teške bolesti, a Marakeš ga je brzo osvojio svojom svjetlošću, bojama i živahnim uličnim životom. Nakon putovanja po Sjevernoj Africi i Mediteranu, odlučio se trajno nastaniti u tom gradu.
Majorelle je stekao ugled kao orijentalistički slikar, a posebno je ostao zapamćen po intenzivnoj nijansi kobaltno plave boje, danas poznatoj kao Majorelle plava (bleu Majorelle). Inspirirana lokalnom arhitekturom i tradicionalnom odjećom, ta je boja postala zaštitni znak vrta i njegovih građevina.
Godine 1923. kupio je zemljište na rubu palmine oaze u Marakešu i ondje izgradio kuću, a 1931. angažirao je arhitekta Paula Sinoira za projektiranje moderne vile. Tijekom narednih desetljeća postupno je širio imanje i oblikovao vrt koji je postao njegovo životno djelo. Zbog visokih troškova održavanja vrt je 1947. otvorio za javnost.
Nakon Majorelleove smrti i godina zapuštenosti, vrt su 1980-ih spasili Yves Saint Laurent i Pierre Bergé, koji su ga temeljito obnovili. Od tada Jardin Majorelle ponovno živi kao jedna od najvažnijih kulturnih i botaničkih znamenitosti Marakeša.
Botanički i arhitektonski dragulj
Jardin Majorelle prostire se na oko 9.000 m² i predstavlja labirint staza, vodenih površina i egzotičnih biljaka. U vrtu se mogu vidjeti kaktusi, palme, bambusi i brojna druga botanička bogatstva. Arhitektura vrta i Majorellova ateljea pokazuje utjecaje modernizma i Art Deco estetike, u kombinaciji s marokanskim elementima. Ono što Jardin Majorelle čini posebnim jest sklad između prirode i dizajna. U vrtu se nalazi više od 300 biljnih vrsta iz cijelog svijeta: kaktusi, palme, bambusi, bugenvilije i egzotično cvijeće stvaraju bogat i raznolik pejzaž. Voda, u obliku fontana i malih bazena, dodatno naglašava osjećaj svježine i smirenosti.
Snažni kontrasti boja – plava, žuta, zelena i terakota – pažljivo su uravnoteženi i vrtu daju gotovo slikarsku kompoziciju, što nije iznenađujuće s obzirom na Majorelleovu profesiju.
Japanski vrt u hrvatskom dvorištu: Dizajn Petre Novak
Kulturni značaj
Unutar kompleksa nalazi se i Berberski muzej, posvećen kulturi i tradiciji autohtonih naroda Maroka. Muzej pruža dublji uvid u povijest, nošnje, nakit i svakodnevni život Berbera, čime posjet vrtu dobiva dodatnu kulturnu dimenziju.
Jardin Majorelle bio je i važno mjesto inspiracije za Yvesa Saint Laurenta, koji je često isticao kako mu je Maroko, a posebno ovaj vrt, pomogao da u svom radu ponovno otkrije boje.
5 tropskih biljaka koje će pretvorit svaki prostor u zelenu oazu
Zašto posjetiti Jardin Majorelle
Posjet Jardin Majorelleu nije samo šetnja kroz lijepo uređen vrt – to je iskustvo koje budi osjetila. Mirisi biljaka, zvuk vode i vizualni sklad pružaju rijetku priliku za opuštanje u srcu živahnog grada. Bilo da ste ljubitelj prirode, umjetnosti ili jednostavno tražite predah od gradske gužve, ovaj vrt opravdava reputaciju malog raja usred Marakeša.
Jardin Majorelle podsjetnik je koliko pažljivo oblikovan prostor može imati snažan emocionalni učinak – i zašto neka mjesta ostaju u sjećanju dugo nakon što ih napustimo.
Bilje
Erica carnea, proljetna crnjuša – cvijet koji prkosi zimi
Erica carnea L., poznata i kao proljetna crnjuša, zimocvijet ili winter heath, zimzeleni je ukrasni grm iz porodice vrijesova (Ericaceae) koji prkosi tišini zime. Dok priroda još miruje pod hladnim nebom, ova skromna, ali izdržljiva biljka otvara svoje nježne zvonolike cvjetove i unosi prve tonove boje u ogoljeli krajolik. Cvatući od kasne zime do ranog proljeća, često i ispod snježnog pokrivača, proljetna crnjuša postaje simbol buđenja i nade. Njezina ljepota nije samo u cvijetu, već i u poruci – da život u prirodi nikada u potpunosti ne prestaje, čak ni u najhladnijim danima godine. Osim estetske vrijednosti, ova vrsta ima i ekološki značaj jer predstavlja jedan od rijetkih izvora nektara za rane oprašivače u hladnijem dijelu godine.
Biljke koje cvatu zimi: Savjeti za sadnju i odabir najljepših vrsta
Podrijetlo i stanište
Ova vrsta potječe iz planinskih i brdskih područja središnje, istočne i južne Europe, uključujući Alpe, Apenine, Karpate i Balkanski poluotok. Raste prirodno na travnjacima, rubovima šuma i stjenovitim padinama, od nizina pa do oko 2000 m nadmorske visine.
U prirodi proljetnu crnjušu često nalazimo u šumskim rubovima i svjetlijim šumskim svodovima, gdje uspijeva na različitim tlima — od pjeskovitih i glinenih do vapnenastih i neutralno do blago kiselih. Otporna je na niske temperature i može cvjetati čak i dok je tlo još pokriveno snijegom.
Mahonia media – zimska zvijezda u vašem vrtu
Izgled biljke
Erica carnea je nisko rastući, zimzeleni grm koji se širi po tlu. Tipično doseže visinu 10–50 cm, ponekad do 60 cm, a grane mogu biti polegnute ili malo uzdižuće. Listovi su sitni i igličasti, skupljeni po 3–4 u pršljenu, tamnozeleni i sjajni, što biljci daje gustu zimzelen izgled tijekom cijele godine. Cvjetovi su karakteristični — viseći, zvonasti, obično roze, crvenkasti, rijetko bijeli, skupljeni u male grozdaste cvatove duž izboja. Cvatu vrlo rano, često već od veljače do travnja, zato je biljka posebno cijenjena u vrtlarstvu za razdoblje kada malo što drugo cvjeta. Plod je mala kapsula koja sadrži sitne sjemenke, a cvjetovi su dvospolni i privlače oprašivače poput pčela kada je vrijeme dovoljno toplo.
Sadnja i njega u vrtu
Erica carnea je relativno nezahtjevna za uzgoj, ali dobro prosperira ako joj se osiguraju odgovarajući uvjeti. Voli dobro drenirano, neutralo do slabo kiselo tlo, koje ne treba biti prebogato hranjivim tvarima. Podnosi i blago alkalna tla i preferira sunčane do polusjenovite položaje. Biljka je prilično prilagodljiva te uspijeva na različitim položajima u vrtu.
Sadnja
adnja se obično obavlja u jesen (rujan–studeni), uz razmak oko 20–30 cm između biljaka ako se sade grupe. Prilikom sadnje dobro je tlo lagano razrahliti i osigurati drenažu kako sadnica ne bi stajala u vodi.
Zalijevanje
Tijekom sušnih razdoblja treba redovito zalijevanje, osobito za vrijeme uspostave nakon sadnje. Biljka ne podnosi stajaću vodu i može trpjeti ako je tlo previše vlažno.
Rezidba
Blaga rezidba nakon cvatnje potiče bujniji rast i bolje formiranje novih izboja. Ne preporučuje se drastično rezanje starog, drvenastog dijela biljke.
Razmnožavanje
Razmnožava se ljetnim reznicama ili sjemenjem, a reznice najbolje ukorijenjuju u vlažnom supstratu.
Uloga u vrtu i korisnost
Proljetna crnjuša se često koristi kao ukrasna pokrivačica tla ili rubna sadnja u gredicama i kamenjarima. Zbog ranog cvjetanja, oplemenjuje vrt u kasnu zimu i rano proljeće kada većina biljaka još miruje. Također je medonosna: pčele sakupljaju nektar i pelud s njenih cvjetova kad su drugi izvori hrane ograničeni, čime pridonosi podršci ranog oprašivanja.
Erica carnea je lijepa, otporna i korisna vrtna biljka koja svojim ranom cvatnjom donosi boju i život u vrt u vrijeme kada je većina drugih biljaka još u mirovanju. Zahvaljujući jednostavnosti uzgoja i širokom spektru kultivara, idealna je za vrtne gredice, kamenjare ili balkonske posude — posebice ako želite zimzelen i cvjetajući vrt tijekom hladnih mjeseci.
Ove je biljke potrebno orezati zimi kako bi uživali u njihovoj ljepoti u proljeće
You must be logged in to post a comment Login