Vrt
Orhideje – kako ih presaditi i njegovati
Sve što trebate znati o kraljici cvijeća
Jedan od važnijih razloga zbog kojeg se ljudi zaljubljuju u sobne orhideje je njihov cvijet. Cvijet orhideja od davnina simbolizira ljubav i romansu. U hladnije doba godine kada puno vremena provodimo u kući važno nam je da smo okruženi dragim biljkama. Za orhideju kažu da je cvijet uspješnih ljudi, a kako biti uspješan u uzgoju orhideja saznajte u nastavku.
Najpopularniji kultivari za kućni uzgoj
Cymbidium – patuljasti kultivari omiljeni u kućnom uzgoju s promjerom cvijeta oko 4 cm
Cattleya – kraljica orhideja
Ove biljke vole položaje uz južni ili zapadni prozor. Izbjegavajte izlaganje biljaka jakom suncu ili zaštitite biljku zavjesom. Prskajte ih mekom vodom svaka dva dana. Zalijevajte svaka tri dana tijekom rasta, ali pustite da se supstrat lagano osuši. U jesen, kada se rast usporava i stvaraju se cvijetne stapke, zalijevaju se rjeđe i čuvati ih treba na nižoj temperaturi, sobna temperatura bi trebala biti između 13 i 25 stupnjeva.
Miltonia – zbog oblika cvijeta ima nadimak orhideja pomajka- maćeha.
Ima baršunaste, vrlo mirisne cvjetove u skupinama na kraju stabljike. Oni trebaju redovitu gnojidbu i vlažan supstrat, a ljeti se zalijevaju 2-3 x tjedno. Vole vlažnost između 55 i 65% i temperaturu između 10 i 30 stupnjeva. Preporučljivo je presaditi ih svake 2 godine.
Svaka vrsta orhideje ima različite zahtjeve za cvjetanje i kod većine komercijalnih sorti oni su veoma jednostavni. Orhideje koje rastu na suncu ili gdje su povremeno sušna razdoblja imaju debelo, kožasto lišće s voštanom prevlakom koja štiti od isušivanja. Vrste koje rastu više u sjeni imaju dugo i tanko lišće. Kod većine orhideja listovi su višegodišnji, dok kod drugih, osobito onih s naizmjeničnim rastom listova u parovima, listovi se odbacuju svake godine i razvijaju novi zajedno s novim pseudolukovicama.
Njega i presađivanje orhideja
Nakon cvatnje stabljika koja je nosila cvjetove podrezuje se do ispod prvog cvijeta, jer na tom mjestu mogli bi narasti novi cvjetovi. U slučaju sušenja cijele cvjetne stabljike najbolje ju je odrezati pri osnovi. Nakon otprilike 3 mjeseca moguće je očekivati rast nove stabljike s pupovima.
Kod presađivanje ćemo najprije izvaditi cijeli korijen iz premale posude, a oštrim škarama ćemo ukloniti sve propalo korijenje. Zdrav korijen ne treba dirati, sve šta je suho ćemo odstraniti kako bi uklonili veliku masu korijena koji nije u funkciji. Cvjetna se stapka obično prikrati na dva do tri koljenca, ali možemo je i ukloniti kako bi se obnovila i lisna masa orhideje. Orhideju presađujemo u posudu koja je 2 – 3 cm veća od dosadašnje kako bi korijen imao mjesta za rast. Za sadnju se koristi kvalitetan specijalni supstrat – Plantella zemlja za orhideje. Ova zemlja sadrži borovu koru, perlit, tresetnu mahovinu i ono što je najvažnije – kokosova vlakna, kako bi ta kokosova vlakna i drugi sastojci zadržavali vlagu.
Na dno posude se stavlja manja količina supstrata, a nakon smještanja orhideje u posudu dodaje se još zemlje. Ona će biti kvalitetan medij koji će osigurati bolji list, korijen, a nakon toga i cvijet. Nakon sadnje orhideja se stavlja u nešto veću ukrasnu posudu za koju je važno da je dublja od one u koju smo orhideju posadili kako bi se suvišna voda od zalijevanja mogla ocijediti.
Orhideje ne trpe preveliku vlagu korijena, one moraju imati ocjeditost korjenovog sustava, ali traže intenzivnu vlagu zraka. Tako moramo brinuti da ona stalno ima konstantnu vlagu, a to će nam osigurati supstrat u koji smo posadili.
Prehrana orhideja
Za dugotrajno cvjetanje, brojnije cvjetanje te čvrsti zeleni list orhideju treba redovito dohranjivati. Preporučuje se to napraviti jednom u 10 – 14 dana.
Preporučujemo najjednostavniji i najmoderniji način dohrane korištenjem Plantella Tabs – šumećih tableta, koja sadrži sva potrebna hranjiva. Jedna se otapa u tri litre vode. U pripremljenu otopinu koja nam je sada hranidbena, uranjamo cijelu posudicu koja će se na ovaj način opskrbiti, bilo bi dobro da je ta posuda malo veća nego naše posude u koje smo posadili orhideje tako da se cijeli supstrat uroni unutra. Orhideju u otopini ostavite 20 minuta. Nakon toga treba je vratiti u njezinu ukrasnu posudu i ostaviti da se višak vode ocijedi. Taj višak nemojte ostavljati na dnu ukrasne posude, nego ga ispraznite.
Za ljubitelje klasike, postoji i Plantella tekuće gnojivo za orhideje. Ono sadrži veliku količinu fosfora, dušika i kalija ali i drugih potrebnih mikroorganizama. U čep ovog Plantellinog tekućeg gnojiva koji je ujedno i dozator, odmjerimo količinu hranjiva, to znači 10ml hranjiva koristimo na jednu litru tekućine i dodamo vodu za zalijevanje i jednostavno prilikom zalijevanja prihranjujemo biljku na taj način da dodajemo vodu na samu biljku. I u ovom slučaju vrijedi pravilo da višak vode iz ukrasne posude kasnije odstranite jer orhidejin korijen, za razliku od listova, ne voli previše vlage.
Orhideje imaju tendenciju da ih napadnu vunaste i lisne uši. Najbolje ih je ukloniti vatom natopljenom u alkoholu, ili pošpricati biljku prirodnim insekticidom BIO Plantella Thymi.
Bilje
Ružmarin je puno više od začina – jača srce, bistri um i uljepšava svaki vrt
Ružmarin je ljekovit, dekorativan i aromatičan – otkrijte sve njegove prednosti
Ružmarin (Rosmarinus officinalis) jedna je od najpoznatijih i najljekovitijih mediteranskih biljaka. Ime mu dolazi od latinskog, a znači – morska rosa, što je najbliže istini kada ružmarin procvjeta.
Osim što oplemenjuje jela svojim intenzivnim mirisom i aromom, ova višegodišnja biljka poznata je i po brojnim blagotvornim učincima na zdravlje.
U antičkoj Grčkoj, a kasnije i u Rimu, ružmarin je korišten za poboljšanje i osvježavanje pamćenja, pa su pred ispite njegovim uljem studenti masirali čelo i sljepočnice. Grčki su ga đaci i studenti nosili u kosi za vrijeme učenja, uvjereni da će time izoštriti koncentraciju.
9 ljekovitih biljaka koje biste trebali imati u svom domu, savjetuju stručnjaci
Najnovija znanstvena istraživanja opravdavaju mnoga drevna vjerovanja. Pored esencijalnog ulja, znanstvenici su izolirali mnoge potencijalno ljekovite elemente. Posljednjih godina, ružmarin je stekao reputaciju antibaktericida i antifungicida, pa se njegovo lišće preporučuje za liječenje kožnih infekcija.
Među mnogim terapeutskim osobinama ruzmarina, možda najzanimljivija je njegova uloga u sprečavanju raka. Medicinska istraživanja pokazuju da prirodni polifenoli otkriveni u njemu nose antikarcinogena svojstva. Ekstrakt ove ljekovite biljke, ili njegove aktivne komponente – kornosol, kornosolska i ruzmarinova kiselina – igraju važnu ulogu u sprječavanju nastanka raka. On može spriječiti karcinogene da se vežu za ćelijsku DNK i dovedu do mutacije ćelija – što su dva rana stepena u nastajanju raka.
Botanički opis i porijeklo
Ružmarin pripada porodici Lamiaceae (usnače), a porijeklom je s područja Sredozemlja. Raste kao zimzeleni grm visine od 50 do 150 cm, s uspravnim, razgranatim stabljikama. Listovi su mu uski, kožasti, tamnozeleni s gornje strane i srebrnasto-sivi s donje, a cvjetovi mogu biti svijetloplavi, ljubičasti, bijeli ili ružičasti, ovisno o sorti.
Prirodno raste na kamenitim, sunčanim padinama, najčešće u blizini mora, no lako se uzgaja i u kontinentalnim vrtovima i teglama, ako mu se osigura dovoljno svjetla i dobra drenaža.
Kako uzgajati i njegovati ružmarin
Ružmarinu najviše odgovara sunčano mjesto i propusno tlo. Idealno tlo je pjeskovito ili šljunkovito, slabo kiselo do neutralno. Nije zahtjevan za zalijevanje – štoviše, ne voli previše vlage. U kontinentalnim krajevima preporučuje se uzgoj u tegli kako bi ga se tijekom zime moglo unijeti u zatvoreni prostor jer ne podnosi jake mrazeve.
Savjeti za njegu:
- Sadnja: u proljeće, kad prođe opasnost od mraza.
- Zalijevanje: umjereno, uz obaveznu drenažu.
- Rezidba: lagana rezidba u proljeće potiče razgranat rast.
- Prezimljavanje: u lončanici na svijetlom i hladnijem mjestu.
Razmnožavanje ružmarina
Najjednostavniji način razmnožavanja je reznicama – odrežu se zdravi vršni dijelovi duljine 8–10 cm, uklone donji listići i stave u vodu ili supstrat dok ne razviju korijen. Moguće je i razmnožavanje sjemenom, no ono je sporije i manje pouzdano.
Ljekovita svojstva
Ružmarin sadrži eterična ulja, antioksidanse, flavonoide i fenolne kiseline. Zahvaljujući tim sastojcima:
- poboljšava cirkulaciju,
- potiče pamćenje i koncentraciju,
- djeluje protuupalno i antimikrobno,
- snižava kolesterol,
- štiti zdravlje srca i jetre.
Koristi se u obliku čaja, tinktura, eteričnog ulja i obloga. Čaj od ružmarina pomaže kod probavnih tegoba i umora, dok se ulje koristi za masažu bolnih mišića i vlasišta – gdje potiče rast kose.
Ružmarin u kulinarstvu
Nezaobilazan je u mediteranskoj kuhinji. Koristi se za začinjavanje mesa, ribe, krumpira, focaccie, maslinovog ulja, octa i marinada. Njegov snažan miris savršeno se slaže s češnjakom, limunom i maslinovim uljem.
Bosiljak je biljka koju morate imati u vrtu (ili na prozoru)
Najbolji je svježe ubrani ružmarin, no može se i sušiti – tada postaje još koncentriranijeg okusa.
Dekorativna i funkcionalna biljka
Osim što je koristan u kuhinji i ljekovit, ružmarin je i vrlo dekorativan – odlično se uklapa u vrtne rubnjake, kamenjare i mediteranske gredice. Zimi unosi svježinu kao zimzeleni grm, a njegov miris odbija mnoge insekte.
Biljke ne samo da pridonose okusu, mirisu i izgledu vaših jela, već su i prepune antioksidansa i vlakana. Korištenje biljaka kao zamjene za zasićene masti, poput maslaca, odlična je strategija za upravljanje visokim kolesterolom bez odricanja od okusa.
Bilje poput ružmarina ne sadrži masnoće. Sa svojim zemljanim i drvenastim okusom, ružmarin ima snažan okus i dobro se slaže s drugim biljem poput timijana, mažurana i origana. Što više okusa dobivate od bilja, manje vam je masnoće potrebno u kuhanju. Osim što dodaje okus, ružmarin također omekšava bjelančevine životinjskog podrijetla.
Vrt
Bosiljak, neven, lavanda… Koje su biljke najbolja prirodna zaštita protiv komaraca?
Nisu samo dosadni, oni mogu biti i opasni za zdravlje
Ljeto i komarci često dolaze “ruku pod ruku”, pa je ponekad teško uživati u prirodi onako kako bismo htjeli. Osim što ljeti više vremena provodimo vani, u našim domovima češće otvoreni prozori, što znači da su komarci i svuda oko nas.
Protiv njih se možemo boriti kemikalijama, no njihov miris je poprilično agresivan te mnogima ne odgovara. Postoji i prirodan način borbe protiv komaraca. Određene biljke, koje možete zasaditi u vašem vrtu ili balkonu, svojim mirisom tjeraju komarce i ostale insekte. Ako znamo da komarci mogu biti i opasni za naše zdravlje, pametno je poduzeti neke korake. Donosimo pregled pet najboljih i najučinkovitijih.
Ružmarin
Komarci i ružmarin se nikako ne vole! Teglicu ružmarina stavite na dasku od prozora, i tako ste onemogućili komarcima ulaz u prostoriju, pogotovo kada je ružmarin u cvatu. Ako želite biti sigurni da ste rastjerali dosadne insekte, protresite teglicu ružmarina i tako dodatno pojačajte njegovu učinkovitost.
Pet najboljih prirodnih pripravaka za borbu protiv žohara
No, ako se koji uporni komarac ipak provuče kroz zasjedu i ugrize vas, ružmarin će vam opet biti od pomoći. Lišće ove biljke ublažiti će svrbež nastao ugrizom. Ne čudi stoga da se od eteričnog bilja ružmarina rade preparati protiv ugriza komaraca i drugih insekata.
Bosiljak
Osim što je idealan za razno razne gastro kombinacije, bosiljk će vam biti od koristi i u borbi protiv ugriza komaraca. Naime, bosiljak je jedan od najjačh repelenata, točnije, tvari koja se nanosi na kožu, odjeću ili druge površine koje odvraćaju insekte.
Bosiljak će svojim mirisom otjerati komarce, i druge insekte. Bit će djelotvoran i ako vas komarac ugrize. Protrljajte mjesto ugriza listovima bosiljka i smanjit ćete svrbež.
Lavanda
Opće je poznato da je lavanda itekako učinkovita u borbi protiv moljaca, te ju stoga mnogi sušenu stavljaju u platnene vrećice u ormare. No, ova biljka nije samo djelotvorna na tom polju.
Riješite se mrava, pauka i moljaca uz pomoć namirnica koje imate u kuhinji
Lavanda svojim mirisom tjera i komarce, a ujedno osvježava prostor te utječe na raspoloženje.
Neven
Još jedna biljka koja se našla na našem popisu je neven. Osim što cijelo ljeto svojim cvijetom uljepšava prostor, neven itekako ima još jednu bitnu ulogu.
Svojom mirisom neven će otjerati komarce i druge insekte, a djeluje i na valjkaste crve, nematode,i druge nametnike u zemlji.
Menta
Osim što nikako s komarcima nije na ‘ti’ i tjera ih, menta će svojim mirisomotjerati i mrave, buhe i razne druge insekte. Buketići suhe mente pak imaju neugodan miris za miševe.
You must be logged in to post a comment Login