Gradnja doma
Kako prepoznati bolesnu kuću ili ured?
Ako je većina zgrada u Hrvatskoj označena kao energetski neučinkovita – zaključak je da ih je većina bolesnih, odnosno potpuno neodgovarajućih u smislu ljudskog zdravlja! Kako to promjeniti?
Stručnjaci iz BPIE (Buildings Performance Institute Europe: BPIE) utvrdili su da su zgrade odgovorne za 40 posto potrošnje energije i 36% emisija CO2 – više od industrije i transporta zajedno, 35% zgrada u Europskoj Uniji je starije od 50 godina, a 75% zgrada je energetski neučinkovito. Gotovo se isti podaci spominju i u Hrvatskoj uz napomenu da većina zgrada kod nas pripada energetskim razredima E, F ili G.
Pri spominjanju ovih statistika uobičajeno mislimo na kvotu potrošnje energenata i mogućnost unaprijeđenja postupcima energetske obnove zgrada, no moramo se osvrnuti i na činjenicu da uz energetsku obnovu poboljšane radi toplinske izolacije koja će dovesti do smanjenja potrošnje energenata za grijanje i hlađenje zgrade, istovremeno možemo raditi i na poboljšanju opće kvalitete zgrade u smislu održivosti, statičke sigurnosti, estetske regeneracije i u konačnici udobnosti za krajnje korisnike.
Ako je većina zgrada u Hrvatskoj označena kao energetski neučinkovita, vjerojatnost da su to zgrade s lošom ventilacijom odnosno lošom kvalitetom zraka i lošom toplinskom izolacijom, s puno plijesni, smanjenog dotoka dnevnog svjetla i lošim instalacijama i grijaćim tijelima – zaključak je da ih je većina bolesnih, odnosno potpuno neodgovarajućih u smislu ljudskog zdravlja!
Kreirajmo životni i radni prostor na dobrobit čovjeka
U zgradama provodimo više od 90 % vremena. Živimo, učimo i radimo u njima, družimo se s najbližima, tražimo zaštitu od vanjskih utjecaja i na poslijetku zgrade nam pružaju komfor u kojem bismo se trebali moći regenerirati za nove radne i životne pobjede. Sve navedeno već bi trebao biti dovoljan argument kako bismo bili sigurni da zgrade neće biti shvaćene samo kao funkcionalni prostori za naše aktivnosti, već kao dio okoliša s ljudima u glavnom fokusu.
Drugim riječima, interes ljudi i njihove potrebe trebale bi biti glavni prioritet u planiranju i dizajniranju zgrada, a svjedoci smo da u mnogim situacijama to nije tako jer prevladava interes investitora, profit ili pak nešto treće. To je paradoksalno ako znamo da kod društveno odgovornog stajališta ništa ne može biti važnije od zdravlja ljudi, njihove pune produktivnosti i zadovoljstva.
Utjecaj na naše zdravlje
Zgrade imaju iznimno velik utjecaj na naše zdravlje, mogućnost regeneracije i produktivnost. Pitamo li se ikada što se sve u prostoru oko nas nalazi, koliko vrijede zgrade u kojima ne želimo biti i u kojima se ne osjećamo dobro, koje nam ne čine dobro za zdravlje, koje nas čine bolesnima? Projektanti i predstanici građevinskih tvrtki zajedno s investitorima nerijetko o tome razmišljaju kad je već prekasno ili uopće ne razmišljaju, odnosno uočavaju problem i nedostatak tek kad je zgrada već izgrađena i useljena.
No, s podizanjem svijesti te većim ulaganjima u rekonstrukciju zgrada prema zelenim principima i s glavnim fokusom na energetsku učinkovitost, događa se u zadnje vrijeme i stanovito poboljšanje; o predmetnoj se temi raspravlja na institucionalnoj i stručnoj razini, health and wellbeing su tema brojnih aoscijacija koje se bave zgradarstvom.
Također, na svu sreću mnoge su gospodarske grane postale svjesne da svoje poslovanje moraju fokusirati na ljudske resurse kao najvrijedniji kapital. Naime, tijekom ukupnog vremena korištenja neke poslovne zgrade, poznate su činjenice da su najmanji troškovi izgradnje, održavanja i režijskih troškova, a najveći se troškovi odnose na zaposlenike koji rade u zgradi tijekom cijelog njenog životnog vijeka.
Kvalitetne zgrade kao simbol poštivanja ljudi
U današnje vrijeme jednostavno moramo graditi kvalitetne zgrade za boravak ljudi kako bi one postale simbol poštivanja ljudi kao stanovništva, turističkih gostiju, radne snage. I to ne samo u slučaju zgrada u kojima radimo, već i rezidencijalni sektor mora poboljšati kvalitetu izgradnje u većem postotku.
Prostor mora biti prilagodjen potrebama i biti na dobrobit ljudi, a ne obrnuto. To se odnosi na škole, tvornice, bolnice, uredske zgrade, stambeni prostor. Međunarodni certifikat zelene gradnje DGNB kao iznimno važne kriterije pri ocjenjivanju zgrada uzima upravo one koji se odnose na zadovoljstvo i komfor krajnjih korisnika.
Svježi i čisti zrak, čista i zdrava voda, stimulirajući prostor dovoljnih dimenzija, ugodna temperatura, adekvatna rasvjeta i obilje dnevnog svjetla, puno zelenila…sve su to primarni zahtjevi koji se kod projektiranja i gradnje moraju poštovati.
Ovaj zaključak rezultat je brojnih analiza provedenih među zasposlenicima u europskim uredima (European OFFICAIR-Study 2016) pri čemu se doznalo da je od ukupnog broja zaposlenih njih 23 % izjavilo da je nezadovoljno udobnošću u prostoru, čak 51% je reklo da im nedostaje osobnog prostora, 46% se žalilo na vrlo suhi zrak u prosotru, a gotovo 47 % zaposlenika ne može podnijeti buku koja iz okružuje u radnom prostoru.
Dakle, well-being i performanse u zgradarstvu kojima je čovjek i njegovo zdravlje i dobrobit u fokusu, postat će kad tad neophodnost u pristupu većine – kako arhitekata, tako i izvođača gradjevinskih radova, dobavljača materijala i u konačnici investitora. Zadovoljstvo krajnjih korisnika određivat će vjerojatno i vrijednost i image zgrada koje nas okružuju.
Baumit akademija
Baumit fasade – više od 1.000 nijansi i sustavi koji štite dom desetljećima
Odabir fasade ne smije biti samo estetska odluka – to je promišljena investicija u dugoročnu kvalitetu i sigurnost doma
Boja fasade često je prva stvar koju primjećujemo na kući, ali posljednja o kojoj doista detaljno razmišljamo prilikom gradnje ili obnove. Ipak, fasada je mnogo više od estetskog završetka – ona određuje karakter kuće, način na koji se uklapa u okoliš te dugoročno štiti konstrukciju i čuva vrijednost objekta. Upravo zato odabir fasade treba promatrati kao cjelovit sustav, a ne samo kao izbor boje.
Kada se koriste Baumit fasade, nijansa nije samo pitanje ukusa, već rezultat promišljenog spoja dizajna, tehnologije i trajnosti.
Boja fasade: osobni stil, trendovi i okoliš
Pri odabiru fasade investitori najčešće polaze od boje, vodeći se osobnim preferencijama i aktualnim trendovima. Danas su posebno traženi topli, pastelni tonovi koji djeluju smirenije i prirodnije te se lakše uklapaju u različite ambijente – od urbanih naselja do ruralnih sredina.
Kako pojašnjava Vinko Ančić, voditelj proizvoda u Baumitu, paleta boja razvijala se upravo u tom smjeru:
„Baumit je 2023. godine svoju Life tone kartu, koja je dotad imala 888 boja, proširio s dodatnih 180 nijansi – uglavnom toplih, pastelnih tonova. Danas govorimo o više od tisuću nijansi, uz 12 nijansi bijele koje su stalno prisutne i uvijek tražene.“
Ovi tonovi, često opisivani kao „hygge“ paleta, uključuju sivkasto-zelene, bež i zagasite nijanse koje stvaraju ugodan i nenametljiv vizualni dojam.
Baumit fasade kao sustav, a ne samo završni sloj
Važno je naglasiti da fasada nije samo boja. Ona je sustav koji mora omogućiti objektu da diše, štititi ga od vremenskih utjecaja i osigurati dugotrajnost. Zato je, uz nijansu, ključno razmišljati i o strukturi završne žbuke, njezinoj granulaciji i vrsti veziva.
Razlikuju se, primjerice, zaribane strukture, označene slovom K, koje daju zrnati i ujednačen izgled, te vučene ili žljebaste strukture, označene slovom R, koje stvaraju izraženiji reljef. Takve žljebaste teksture često podsjećaju na klasične mineralne žbuke na bazi vapna i mogu prizvati estetiku starijih, tradicionalnih objekata.
Odabir strukture ne utječe samo na izgled fasade, već i na način na koji će se ona ponašati tijekom godina.
Tamnije fasade i važnost tehnologije
Iako su svijetli tonovi i dalje najčešći izbor, tamnije fasade sve su prisutnije u suvremenoj arhitekturi. No kod njih je tehnologija posebno važna. Tamne površine jače upijaju sunčevu toplinu, što može dovesti do pregrijavanja, velikih naprezanja i posljedičnih oštećenja.
Upravo zato Baumit je razvio posebne proizvode, poput završne žbuke PuraTop, koja sadrži tzv. cool pigmente. Oni omogućuju veću refleksiju sunčeve energije i smanjuju zagrijavanje fasade.
Ančić pritom ističe važnost tehničkih parametara:
„Kod tamnih tonova važno je voditi računa o TSR koeficijentu. Preporuka je da on bude veći ili jednak 25, kako bi fasada mogla reflektirati veći dio topline. U suprotnom dolazi do velikih naprezanja, pojave pukotina, prodora vlage i ljuštenja završnog sloja.“
TSR koeficijent pokazuje koliki dio sunčeve energije fasada reflektira, a koliki upija, pri čemu viša vrijednost znači manje zagrijavanje površine i veću dugotrajnost fasade.
Drugim riječima, tamna fasada može biti dugotrajna i sigurna, ali samo ako je pravilno projektirana i izvedena.
Glatke fasade i minimalizam bez grešaka
Za ljubitelje suvremenog, minimalističkog izraza, Baumit fasade nude i potpuno glatka rješenja. No takve fasade ne opraštaju pogreške. Savršeno gladak završni sloj zahtijeva savršeno pripremljenu podlogu, jer svaka nepravilnost ostaje vidljiva.
Zato je važno o boji, strukturi i završnoj obradi fasade razmišljati unaprijed. Kvalitetna priprema ne utječe samo na estetiku, već i na trajnost cijelog sustava.
Održavanje fasade – dugoročna briga o domu
Iako je fasada dugotrajna, ona nije potpuno bez održavanja. Kao što automobil redovito ide na servis, tako i fasada s vremenom zahtijeva pažnju. Periodično čišćenje, pranje, a po potrebi i prebojavanje, preporučuje se nakon nekoliko ili desetak godina, ovisno o izloženosti vremenskim uvjetima.
Kada ste zadnji put oprali fasadu? Savjeti stručnjaka za dugotrajan izgled doma
U slučajevima kada izvedba nije bila optimalna ili su uvjeti posebno zahtjevni, ponekad je potrebno sanirati i pukotine kako bi se spriječio prodor vlage i daljnja oštećenja.
Fasada kao dugoročna investicija
Fasada štiti dom, definira njegov stil i čuva vrijednost objekta. Uz pravilan odabir sustava, boje i strukture, te uz redovito održavanje, Baumit fasade mogu trajati desetljećima i zadržati svoj izgled i funkcionalnost.
Zato odabir fasade nije samo estetska odluka – to je promišljena investicija u dugoročnu kvalitetu i sigurnost doma.
Kupaonica
Hidroizolacija u kupaonici: kako odabrati pravu vrstu
Hidroizolacija je ključna za svaku kupaonicu. Ona štiti konstrukciju, pločice i prostor od vlage i curenja. Pravilno odabrana izolacija sprječava pukotine, plijesan i skupe popravke. Odabir vrste hidroizolacije ovisi o starosti zgrade i stanju podloge. U nastavku donosimo praktične savjete za različite situacije.
Obnova kupaonice: Kako izgleda stručan proces sanacije od podloge do završnog fugiranja
Starije zgrade bez betonske podloge
Stare zgrade često imaju drvene ili kombinirane podove. Takve podloge mogu se pomicati i zahtijevaju elastična rješenja. Proizvođači preporučuju polimerne hidroizolacije zbog njihove fleksibilnosti. Samoljepljive membrane također su prikladne za neravne površine. Kritični spojevi moraju imati hidroizolacijske trake, a vodovodne cijevi i sifoni zaštitu manšetama. Primer poboljšava prianjanje hidroizolacije na podlogu.
Starije zgrade s betonskim estrihom
Estrih u starijim objektima često ima pukotine ili neravnine. Cementne hidroizolacije obogaćene polimerima pružaju čvrstu podlogu za keramiku. Polimerne premazne hidroizolacije dodaju elastičnost i sprječavaju pucanje u osjetljivim dijelovima. Preporučuje se nanositi barem dva sloja. Površina mora biti čista i otprašena prije nanošenja.
Novogradnja i ravni estrih
Novogradnje imaju kvalitetne i ravne estrihe. Za ovakve prostore dovoljne su cementne hidroizolacije u dva sloja. Ako kupaonica ima podno grijanje, polimerne elastične hidroizolacije bolje podnose toplinska širenja. Membranski sustavi su idealni za veće ili luksuzne kupaonice jer osiguravaju ujednačen sloj i dugotrajnu zaštitu.
Skandinavska, minimalistička ili “šarena” kupaonica? Što god ste zamislili, renovirati možete i sami
Vodič kroz najvažnije vrste masa za fugiranje
Podno grijanje i vlažne podloge
Podno grijanje stvara toplinska širenja koja mogu oštetiti keramičke obloge. Polimerne elastične hidroizolacije najbolje podnose ove uvjete. Ljepila i mase za fugiranje također moraju biti fleksibilna. Grijanje se uključuje tek nakon potpunog sušenja premaza. Vlažne podloge zahtijevaju cementne hidroizolacije ili membrane. Ovi materijali sprječavaju prodor vlage i štite gornje slojeve.
Pravilna kombinacija materijala i pažljiva priprema prostora osigurava dugotrajnu zaštitu. Odabir hidroizolacije prema tipu objekta i stanju podloge sprječava oštećenja i pruža sigurnu, funkcionalnu kupaonicu. Slijedeći ove smjernice, čak i stare zgrade mogu dobiti trajnu i pouzdanu zaštitu od vlage.
You must be logged in to post a comment Login