Izbor urednice
Neočekivan potez hrvatskog proizvođača namještaja
SALONE DEL MOBILE MOLANO 09.- 14.04.2019.
Prostoria u suradnji s našim priznatim dizajn kolektivom Numen/For Use hrabrim pristupom želi privući pažnju i povećati već sada zavidan izvoz
U njihovoj se sofi sjedi u uredu francuskog premijera, njihovim su foteljama opremljeni Starbucks u Milanu, zračne luke u Švicarskoj, Rusiji i Izraelu, uredi Microsofta te hoteli od Singapura do Finske. Osvajaju međunarodne nagrade i prisutni su na prestižnim lokacijama od New Yorka do Pariza. Najuspješniji hrvatski proizvođač vrhunskog namještaja Prostoria zapošljava preko 180 radnika u Svetom Križu Začretje, a ovu brojku planiraju povećati za pedeset posto u sljedeće dvije godine, fokusirajući se prvenstveno na izvoz.
Pritom im je najvažniji alat nastup na međunarodnim sajmovima namještaja na kojima su redovito prisutni. Idući tjedan se tako predstavljaju na onom najpoznatijem, Salone del Mobile u Milanu, i to neočekivanim pristupom koji se razlikuje od dosadašnjih. Umjesto izlaganja čitave kolekcije, što je običaj proizvođača u takvim prilikama, naša se Prostoria odvažila u 200 kvadrata izložiti dvije sofe koje, kako kažu, odudaraju od trenutnih komercijalnih trendova. I sofe i izložbeni prostor dizajnirao je hrvatski kolektiv svjetskoga glasa Numen/For Use.
Nakon početnih uspjeha sa sofa-bedom Revolve, kultnim Polygonom i Trifidaeom te nizom drugih nagrađenih projekata, ovime je suradnja Prostorije i dizajnerskog studija Numen/For Use dostigla novu razinu. Široj javnosti možda poznatiji po atraktivnim prostornim instalacijama, kao što je ona nedavno realizirana na Tjednu mode u Londonu za Anyu Hindmarch, Numen/For Use su od Prostorije dobili odriješene ruke za dizajn cjelovite prezentacije na razmeđu eksperimentalne arhitekture i dizajnerskog namještaja.
„U Milanu predstavljamo dva nova sistema ojastučenog namještaja, Lowlife i Loop. Oba su projekta, na neki način, nastala na istraživanju potencijala novog čitanja koncepata neformalnog prostora i nekonvencionalnih društvenih odnosa koji su karakterizirali supkulturne pokrete šezdesetih godina dvadesetog stoljeća“, pojašnjava dizajner Nikola Radeljković iz kolektiva Numen/For Use.
Lowlife je modularni sustav koji kombinira različite visine naslona s tri različite dubine sjedenja omogućujući potpuno prilagođeno iskustvo opuštanja. Blago zaobljeni rubovi modula poprimaju pulsirajuće i dinamične oblike obogaćene glatkim, futurističkim prizvucima. Loop je modularni sustav koji unutrašnjost pretvara u udoban krajolik. Kontinuiranim slijedom sjedećih modula i taburea nastaje mekani reljef površina prikladnih za opuštanje, dokoličarenje te nove načine života i druženja.
Uz to, Prostoria je jedan od deset odabranih globalnih proizvođača namještaja s ekskluzivnim pravom korištenja novih tkanina apsolutnog svjetskog lidera u proizvodnji dekorativnih tkanina, danskog Kvadrata. Tako će Prostorijini noviteti biti predstavljeni u tkaninama Rafa Simonsa, umjetničkog direktora Jill Sander, Christian Diora i Calvin Kleina.
„Oba sistema koja predstavljamo u Milanu karakteristična su po niskom sjedenju koje je trenutno slabije zastupljeno. Time želimo izaći iz sigurne zone, napraviti nešto manje komercijalno te se nadamo istaknuti iz mase, privući novu publiku i inspirirati arhitekte i dizajnere interijera“, ističe arhitektica Biljana Angelovski iz Prostorije.
***
Prostoria posluje od 2011. godine u Svetom Križu Začretje gdje na jednome mjestu objedinjuje cjelokupni proizvodni proces, po čemu je među rijetkima u svijetu. Dizajniranje i proizvodnja s predznakom kvalitete, u suradnji s ponajboljim domaćim i inozemnim dizajnerima, te iznimna pažnja posvećena detaljima finalnog proizvoda, u proteklih su sedam i pol godina bili preduvjeti na temelju kojih se Prostoria razvila u svjetski poznati dizajnerski brend koji u svome katalogu već ima ikone poput fotelje Polygon i transformabilne sofe Revolve. Proizvodnja se zbog kompleksnosti dizajna novih proizvoda, ali još i više zbog velikog širenja opsega i raznolikosti produkcije, sustavno transformirala iz obrtničke proizvodnje ojastučenog namještaja u suvremenu industrijsku, visoko tehnološku proizvodnju, proširenu na namještaj od masivnog drveta i metala. Količine i varijacije proizvoda kao i utrostručenje broja ljudi uključenih u proizvodni proces iziskuju razvijeni i strukturirani sustav proizvodnje i kontrole proizvoda, u kojem je fina ručna izrada i dalje važan dio. Zapošljavanje visokoobrazovanih inženjera, nabava najsuvremenije CAM tehnologije i, prije svega, promjena paradigme, omogućili su nastanak, primjerice, inovativnog naslonjača Trifidae, ali su još i važnije, visoko uzdigle tehnološke kapacitete Prostorije.
BROJEVI:
- Prihodi u 2018. – 76.100.000 HRK
- Od toga 70% izvoz
- Ulaganja u proizvodnju u 2018. – 20.660.000 HRK.
- Broj zaposlenih 184
- Kolekcija sadrži 32 obitelji proizvoda
- Zastupljeni na svim kontinentima u preko 60 zemalja
- Nagrade:
- 3 x Red Dot
- 4 x German Design Award
- 4x Interior Innovation Award
- 4x Golden Key Award
- 1x IF Design Award
- 1x Big See Award
Više: prostoria.eu
Izbor urednice
Kupujete stan? Rješavamo vječnu dilemu – starogradnja ili novogradnja
U trenutku stabilizacije cijena, informirana i promišljena odluka često je i najisplativija…
Nakon godina snažnog rasta, tržište nekretnina postupno ulazi u mirniju fazu. Sve se češće govori o stabilizaciji cijena stanova, što ne znači njihov nagli pad, već usporavanje rasta i opreznije ponašanje kupaca. Upravo u takvom trenutku mnogi koji razmišljaju o kupnji stana ponovno dolaze do poznate dileme: starogradnja ili novogradnja?
Iako se na prvi pogled čini da je odgovor jednostavan, u praksi odluka rijetko ovisi o samo jednom kriteriju. Lokacija, budžet, stanje nekretnine, energetska učinkovitost i dugoročni troškovi igraju jednako važnu ulogu, a pravi izbor često je onaj koji se najbolje uklapa u životni stil kupca.
Nova pravila za stambene kredite: Što to znači za vas
Starogradnja ili novogradnja – kako se razlikuju u praksi?
Starogradnja i dalje privlači velik broj kupaca, ponajviše zbog lokacije. Stariji stanovi najčešće se nalaze u užim gradskim zonama, u kvartovima s razvijenom infrastrukturom, dobrim javnim prijevozom i sadržajima koji olakšavaju svakodnevni život. Uz to, takvi stanovi često nude veće kvadrature, prostranije sobe i fleksibilnije tlocrte, što omogućuje prilagodbu suvremenim potrebama.
Novogradnja, s druge strane, nudi osjećaj sigurnosti i predvidivosti. Novi objekti grade se prema aktualnim standardima, s boljom toplinskom izolacijom, kvalitetnijom stolarijom i suvremenim sustavima grijanja i hlađenja. Kupci se često odlučuju za novogradnju upravo zato što ne zahtijeva dodatna ulaganja odmah nakon kupnje, što je važno onima koji žele izbjeći dugotrajne adaptacije.
Koliko to zapravo košta u Zagrebu?
Razlika između starogradnje i novogradnje često postaje jasna tek kada se pogledaju konkretne brojke. U Zagrebu se stanovi u starogradnji danas najčešće prodaju po cijenama od oko 3.000 do 3.600 eura po četvornom metru, ovisno o mikrolokaciji, stanju zgrade i samog stana. To znači da stan od šezdesetak kvadrata u starijoj zgradi nerijetko stoji između 190.000 i 220.000 eura.
No kod starogradnje kupoprodajna cijena često nije i konačni trošak. Većina takvih stanova zahtijeva barem djelomičnu adaptaciju, a nerijetko i potpunu obnovu instalacija, kupaonice, kuhinje ili stolarije. Trošak renovacije danas se u prosjeku kreće od 250 do 400 eura po četvornom metru, a kod zahtjevnijih zahvata može biti i veći. Za stan od 60 kvadrata to znači dodatnih 15.000 do 25.000 eura, a u slučaju potpune adaptacije i više. Upravo u tom trenutku starogradnja može postati skuplja nego što se u početku čini.
Planirate renovirati stan? Evo koliko bi vas to moglo koštati
Kod novogradnje je situacija drukčija. Cijene novih stanova u Zagrebu najčešće se kreću između 2.700 i 3.000 eura po četvornom metru, dok na atraktivnijim lokacijama i u kvalitetnijim projektima prelaze 3.500, pa i 4.000 eura po kvadratu. Stan slične kvadrature tako može stajati između 170.000 i 230.000 eura, ali bez potrebe za dodatnim ulaganjima odmah nakon kupnje.
Upravo zato dilema starogradnja ili novogradnja rijetko se svodi samo na cijenu kvadrata. Mnogo je važnije sagledati ukupni trošak kroz vrijeme i realno procijeniti koliko ste spremni ulagati nakon useljenja.
Zašto starogradnja i dalje ima svoje poklonike
Unatoč dodatnim ulaganjima, starogradnja ima prednosti koje novogradnja teško može nadomjestiti. Karakter prostora, visoki stropovi, masivni parketi i osjećaj “življenog” doma često su razlozi zbog kojih se kupci odlučuju upravo za starije zgrade. Osim toga, adaptacija starogradnje može biti prilika da se prostor u potpunosti prilagodi vlastitim navikama i estetici.
No važno je pritom biti realan i provjeriti stanje zgrade, instalacija i dokumentacije, jer upravo ti faktori najviše utječu na konačnu isplativost kupnje.
Zašto se mnogi ipak odlučuju za novogradnju
Novogradnja je često izbor onih koji žele mirniji početak. Stan je useljiv, režijski troškovi su niži, a zajednički prostori poput dizala, garaža i spremišta odgovaraju suvremenim standardima stanovanja. Iako je cijena po kvadratu često viša, kupci dobivaju veću sigurnost i jasnije definirane troškove u prvim godinama korištenja.
S druge strane, novogradnja često podrazumijeva manju kvadraturu ili lokaciju izvan užeg gradskog središta, što za neke kupce može biti važan kompromis.
Kako donijeti odluku u mirnijem tržišnom razdoblju
U trenutku stabilizacije cijena kupci imaju više prostora za promišljanje i usporedbu. Dilema starogradnja ili novogradnja tada postaje manje pitanje trenda, a više pitanje dugoročne isplativosti i osobnih prioriteta. Ključno je sagledati ukupni trošak, razmisliti o budućim potrebama i realno procijeniti koliko ste spremni ulagati u prostor.
Ne postoji univerzalno bolji izbor. Starogradnja ili novogradnja nije pitanje ispravnog ili pogrešnog odgovora, već odluke koja najbolje odgovara vašem načinu života, budžetu i planovima za budućnost. U mirnijem tržišnom razdoblju, informirana i promišljena odluka često je i najisplativija.
Izbor urednice
Top 10 božićnih filmova koje morate pogledati prije nove godine
Ako tražite inspiraciju što gledati tijekom blagdana, ovo je lista koju ćete rado spremiti
Iako nisu svi filmovi na ovoj listi striktno božićni, glumac Karlo Mlinar za Dom na kvadrat izdvojio je top 10 božićnih filmova koje morate pogledati barem jednom u životu.
Njegov odabir spaja klasike, neobične favorite i emotivne priče koje se savršeno uklapaju u duh Božića. To su filmovi uz koje se smijemo, plačemo, prisjećamo djetinjstva i stvaramo nove blagdanske rituale.
Njegov izbor odražava nostalgiju, toplinu, humor, malo kiča i mnogo emocija, baš onako kako on uređuje svoj dom. Ako tražite inspiraciju što gledati tijekom blagdana, ovo je lista koju ćete rado spremiti.
1. Love Actually (2003), r. Richard Curtis
Najpopularniji moderni božićni klasik koji isprepliće više ljubavnih priča uz toplu britansku atmosferu. Jer, što je zapravo Božić bez ljubavi?
2. The Nightmare Before Christmas (1993), r. Henry Selick
Mračno šarmantna animirana bajka Tima Burtona koja spaja Halloween i Božić u savršeno neobičnu priču. Vizualno čaroban i duhovito melankoličan, ovo je film za one “malo drugačije”.
3. Bridget Jones’s Diary (2001), r. Sharon Maguire
Premda nije strogo božićni film, snježni London, džemperi s motivima i romantične nespretnosti postali su zaštitni znak adventa.
4. Sam u kući / Home Alone (1990), r. Chris Columbus
Bez ovog filma, možemo se svi složiti, Božić nije potpun. Kultna komedija o Kevinu koji je sam na Božić, a usput brani kuću od provalnika s godinama je postala sinonim za obiteljsko gledanje i pravi simbol blagdanskog razdoblja.
5. Biskupova žena / The Bishop’s Wife (1947), r. Henry Koster
„The Bishop’s Wife“ je topla holivudska priča iz zlatnog doba filma u kojoj anđeo dolazi pomoći zbunjenom biskupu i njegovoj obitelji. Film osvaja elegancijom, nostalgijom i blagom božićnom čarolijom koja ga je učinila jednim od najnježnijih klasika blagdanske sezone.
6. Velika pustolovina u Tokyu / Tokyo Godfathers (2003), r. Satoshi Kon
Cijela se radnja odvija na Badnjak i nosi snažne teme Božića: dobrota, solidarnost i drugo šansu. Priča o troje beskućnika koji pronađu napuštenu bebu postaje dirljiva blagdanska priča o obitelji, nadi i neočekivanim čudima.
7. Fanny and Alexander (1982), r. Ingmar Bergman
„Fanny and Alexander“ još je jedan “ne tipičan” božićni film, ali njegovi najpoznatiji prizori smješteni su upravo u raskošnu, toplu i emotivnu božićnu proslavu obitelji Ekdahl. Iako film kasnije prelazi u dublje teme, početni blagdanski dio toliko snažno prenosi duh zajedništva, obiteljske topline i nostalgije da ga mnogi povezuju upravo s Božićem.
8. Odmor ratnika / Joyeux Noël (2005), r. Christian Carion
„Joyeux Noël“ je istinita priča o božićnom primirju tijekom Prvog svjetskog rata, kada su vojnici različitih vojski nakratko ostavili oružje i slavili Božić zajedno.
Upravo ta poruka humanosti, mira i zajedništva usred najtežih okolnosti čini ovaj film jednim od najdirljivijih i najautentičnijih božićnih filmova.
9. It’s a Wonderful Life (1946), r. Frank Capra
„Divan život“ jedan je od najvoljenijih božićnih klasika koji kroz priču o Georgeu Baileyju pokazuje kako male, svakodnevne geste mogu duboko promijeniti tuđe živote. Topla božićna atmosfera, poruka zahvalnosti i ideja da svaki život ima smisao čine ga filmom koji se tradicionalno gleda upravo u blagdansko vrijeme.
10. Sam u kući 2: Izgubljen u New Yorku (1992), r. Chris Columbus
Ako se gleda prvi dio, mora i drugi — kaže Karlo. New York pod lampicama, neodoljivi humor i Kevinova nova avantura čine ga savršenim nastavkom božićne tradicije.
You must be logged in to post a comment Login