Jeste li znali da 7 od 10 riba u Jadranskom moru ima u sebi čestice mikro-plastike? „Vrijeme je da svatko od nas vrati svoj dug moru i napravi sve što može da ga spasimo.“  – poruka je to koja se šalje s web stranica inicijative Postani Plastic free waste tvrtka. O čemu je riječ pitali smo voditelja projekta.

„Projekt je osmišljen da bi pomogao tvrtkama ili organizacijama, uredima da naprave iskorak u smjeru umanjenja korištenja plastičnih proizvoda za jednokratnu upotrebu. Smatramo da je tvrtka danas mjesto druženja, a ne samo mjesto rada i ako se uspijemo pomaknuti u ponašanju u poslovnoj organizaciji bilo kojeg tipa gdje svakodnevno dolazimo, napravit ćemo veći utjecaj čak na osobnoj razini da svatko od nas kod kuće reciklira ili umanjuje korištenje plastičnih vrećica i slično“, objašnjava nam Petar Pavić iz Plastic free Croatia.

Inicijativa propisuje 18 pravila kojih se tvrtke trebaju držati kako bi postale slobodne od plastike. Do sada broje dvadesetak članova, a mi smo posjetili jednog od njih – poznatu hrvatsku agenciju Bruketa&Žinić&Grey.

„Ono što već godinama radimo to je da razdvajamo nekoliko vrsta otpada. Baterije, plastika, papir, aluminij, organski otpad. To je vrlo jednostavno za napraviti. Odete u dućan, kupite kantu s tri pretinca ili sa šest pretinaca i naprosto odlažete svaki u svoju kantu. Ono što je  puno kompliciranije, a to je da u svojim poslovnim procesima pokušavate racionalizirati upotrebu plastike. To već, naravno je puno kompleksnije, puno teže ide, ali naravno, mi kao netko tko se bavi oblikovanjem ambalaže, imamo veliki utjecaj na to“ kaže nam Davor Bruketa, kreativni direktor Bruketa&Žinić&Grey.

Oni su svojoj tvrtki recikliraju godinama, a inicijativi Plastic Free Croatia su se pridružili da zaokruže cijeli proces te potaknu druge kompanije, ali i sugrađane da o plastici promišljaju na racionalniji način.

Najveći im je izazov dostava hrane, jer kad stotinjak zaposlenika naruči ručak, on najčešće dolazi u jednokratnoj plastici.

Kuhinja je u ovoj tvrtki opremljena staklenim čašama i trajnim priborom za jelo kako plastika ne bi bila potrebna. I upravo je vrijeme kad se uređuje poslovni interijer, pravo za odluku o tome da budete slobodni o plastike. U Brigadi koja je uređivala ovaj poslovni prostor razmišljaju čak i šire od same plastike.

„Kada smo čistili stare urede, našli dvije pune kutije starih tipkovnica, koje također gotovo nemoguće reciklirati. Međutim, mi smo izvukli sva slova iz njih, i njihova slova smo iskoristili za signalizaciju po uredu, za natpise po uredu, itd. što opet znači da nismo morali proizvesti neke nove elemente. Drvene obloge su sve od otpadnog drveta, tako da s našim stolarima smo dogovorili da sve što je njima zapravo predviđeno za paljenje, jer oni sa starim drvetom uglavnom su radili  lomače, mi smo njega iskoristili, pretvorili u nekakvu posebnu estetiku, nekakav izričaj koji je kasnije, sva sreća, postao i popularan“, kaže Damjan Geber iz Brigade.

Reciklirali su i satelitske antene i stvorili jedan sasvim novi originalan proizvod koji je uz to i povoljniji od onog kupljenog veličine prikladne ovom prostoru. Svaki interijer ima svoj početak i kraj, pa je misao vodilja da oni budu dobro napravljeni kako bi i nadživjeli prosječnih pet godina. Jer svako preuređenje je osim troška i ponovno golema količina novih materijala. A evo kako se bez problema jednokratne plastične čaše izbacuju iz ureda.

„Čim već u startu projekta predvidiš da je dovod vode na poziciji gdje će doći aparat koji samo tu vodu filtrira i hladi, a ne aparat koji mora kupovati stalno novu vodu, a ujedno pored toga staviš ormar u kojemu će biti staklena ambalaža koji će svatko imati svoju čašu, ili u lošijem slučaju kada ste recimo u većoj firmi pa nije možda moguće prati toliko staklene ambalaže, papirnata ambalaža. Već kroz taj projekt zaposlenici koji uđu u taj svoj novi ured zapravo nemaju izbora i oni kroz volju vlasnika ili kroz volju direktora te firme automatski počinju živjeti na više ekološki način nego što je bilo da imaju 10.000 plastičnih čaša mjesečno“, kaže Geber.

Možda u današnje vrijeme još uvijek nije dovoljno osviještena važnost zelenosti poslodavca, ali ubrzo će se i tinejdžeri koji danas prosvjeduju za održivu budućnost tražiti i birati poslodavce.

 „Mislim da će danas mladi ljudi, kad biraju poslodavca, i ako mogu birati, tražiti poslodavca koji ima osjećaj odgovornosti prema budućnosti koju ostavljaju mladim ljudima“, kaže nam Petar Pavić iz Plastic free Croatia.  Dakle, nije riječ o trendu već ulaganju u budućnost – kako onu bez jednokratne plastike, tako i onu poslovnu.

U obliku cijevi, geometrijskih tijela, kao neprimjetna skulptura u prostoru, ili pak, detalj koji će svi primijetiti. Dizajnerski su radijatori već duže vrijeme na tržištu, ali do sada kod nas nije postojalo toliko interesa za njih.

Prodajna savjetnica Gordana Barun kaže da su dizajnerski radijatori su priča za sebe: „Svaki od njih ide u odgovarajući prostor, da li to bio hodnik, kupaonica, soba, dnevni boravak, da li to bio klasičan stil, rustikalni, moderni, za sve ima ponešto tako da oni su svi priča za sebe, svaki radijator je drugačiji.“

Umjesto da ih skrivate iza kojekakvih pregrada, ove ćete radijatore ponosno pokazivati u svojem interijeru. A evo koliko se oni razlikuju po instalaciji od onih nazovimo ih običnih.

„Što se tiče instalacija radijatora, to je kao i kod svih drugih radijatora. Naravno, ne kao kod običnih gdje vam je klasična instalacija, instalacija se radi po svakom modelu radijatora ovisno o veličini i širini. Razmak ventila za instalacije se određuje po radijatoru što uvijek se razmišlja ka da se kupuje koji radijator ide u prostor i po tome se radi instalacija što je danas najnormalnije.“

Dostupni su u različitim oblicima, a svaki oblik ima i više veličina upravo zato što se veličina radijatora bira prema kvadraturi prostora koji treba zagrijati.

Svi ti radijatori dolaze u velikoj paleti od 80 boja, u kojima se mogu naručiti mat ili sjajna varijanta, metalizirana, s uzorkom. Postoje modeli koji su potpisali arhitekti koji imaju nešto na sebi dodano, što čini radijator još drugačijim.

U posljednje vrijeme nije neuobičajeno da se dizajnerski radijatori kupuju za prostore u kojima je ugrađeno podno grijanje. Investitori tako dobivaju originalnu skulpturu koja je ujedno i funkcionalna.

Potražnja za dizajnerskim radijatorima u posljednje je vrijeme porasla i za 50%.

Želite se istaknuti, a da umjetnina u prostoru ima i svoju funkciju? Onda ćete svakako odabrati dizajnerski radijator, jer kao što smo i rekli, njih nećete trebati skrivati, nego ćete ih ponosno pokazivati.

Spremišni prostor potreban je u svakom dijelu doma. Čim ulazimo u dom, trebamo mjesto gdje nešto pohraniti, odložiti i upravo zato taj dio doma moramo organizirati da bude praktičan, funkcionalan, a istovremeno i lijep. Važno je ne prenatrpati predsoblje jer je to prostor koji stvara prvi dojam pri ulasku u dom.

Arhitektica Izabela Galović Ninić preporučuje ovakvo rješenje za mala predsoblja. Klupa u sebi ima ladice za pohranu stvari. Viseći ormar vizualno olakšava prostor, a u kombinaciji s ogledalom ga i „povećava“.

I kuhinja je dio doma gdje ćete trebati dovoljno spremišnog prostora, pogotovo zato što se u današnjim domovima sve manje uređuju smočnice. U kuhinji se jako dobro može iskoristiti prostor birate li dublje elemente. Tako se oni mogu koristiti s obje strane.

I u dnevnom boravku dobro dođe prostor za pohranu stvari, ali treba biti pažljiv jer tu trebate najviše slobodnog prostora. Zgodan trik mogu biti komode većih dimenzija izrađene u kombinaciji materijala tako da dizajnom razbiju svoj veliki volumen.

U spavaćoj će se sobi, naravno, naći garderobni ormar, ali to ne mora biti jedini spremnik. Arhitektica kao dobar primjer navodi krevet čije je podnožje iskorišteno kao spremišni prostor. Osim podnožja kreveta, praktičan spremišni prostor može biti i njegovo uzglavlje.

Ideje za praktična spremišta donosimo vam u suradnji s Lesninom.