Jedan od najvećih potrošača prirodnih resursa zasigurno je graditeljstvo, pa je ekološki pristup u toj branši od iznimne važnosti. Loše projektirane zgrade kao i one izgrađene od nekvalitetnih materijala, crpe prirodne izvore i uništavaju okoliš. U današnje smo vrijeme suočeni s vrtoglavim cijenama energentata koje i dalje rastu, a prirodnog okruženja istovremeno je sve manje. Potreba za energetski učinkovitom i održivom arhitekturom zbog toga je postala nužnost.
Poznato je da se za grijanje prostora koristi čak 70% energije u kućanstvu. Klimatske promjene koje smo potaknuli dodatno povećavaju potrošnju energije kako bi se grijali tijekom veoma hladnih zima, a hladili u ekstremno vrućim ljetnim mjesecima.
Glavni ciljevi zelene gradnje su: smanjenje otpada, zagađenja i drugih negativnih utjecaja na okoliš, optimalno i učinkovito trošenje vode, energije i ostalih resursa i zaštita zdravlja stanara. Međutim, zelenu gradnju ne treba poistovjećivati s pasivnim kućama koje donose samo energetsku učinkovitost. Zelena gradnja podrazumijeva sve ekološke aspekte – od potrošnje vode, do emisije ugljičnog dioksida.
"Zelena arhitektura" nastaje i živi u skladu s prirodom. Ona poštuje ekološke zakonitosti, koristi prirodnu, obnovljivu energiju, a u prirodu se uklapa kao živi organizam. Sve se češće mogu vidjeti i zgrade čije fasade prekrivaju različite biljne vrste. Takve građevine pročišćavaju i poboljšavaju kvalitetu zraka stvarajući nužan kisik, dok su vizualno veoma atraktivne, a transformiraju se i promjenom godišnjih doba. Biljke uz to, prekrivaju krute geometrijske forme i cijeli objekt čine mekšim i usklađenim s prirodom.
Zelena gradnja usklađuje interese samog korisnika, ekološku osviještenost i ekonomsku isplativost. Iako u Hrvatskoj nema niti jedne certificirane zgrade po principima zelene gradnje, energetska certifikacija objekata i gradnja prema suvremenim europskim standardima, obveza je koju će i Hrvatska morati ispoštivati s ulaskom u Europsku uniju.
Autor: Erick Velasco Farrera, arhitekt
