Gradnja
Zeleno gospodarstvo kao održiva budućnost
Nakon protekloga ljeta valjda je i najtvrdoglavijim skepticima jasno da ne smijemo više zanemarivati klimatske promjene te da je krajnje vrijeme da pređemo na zeleno gospodarstvo i kružnu ekonomiju. Provjerili smo što to znači, ali i dokle smo po tom pitanju stigli.
Protekloga su nas ljeta zapljusnula tri toplinska vala, ali ne treba zanemariti ni ostale ekstremne klimatske promjene koje nas iz sezone u sezonu podsjećaju da smo pretjerali. Vrijeme je za akciju, odnosno prelazak na zeleno gospodarstvo prije negoli dođemo do točke s koje nema povratka.
Hrvatska je potpisnica Pariškog sporazuma o klimi i sada ima jedinstvenu priliku da unaprijedi svoje gospodarstvo u zelenom smjeru, kaže konzultantica za kružnu ekonomiju i održivu gradnju Snježana Turalija. „Sada je najbolje vrijeme jer se sada planira sljedeće financijsko razdoblje i ispred EU što znači da sav novac iz EU fondova koji bi trebao doći, bi se mogao na neki način programirati u smjeru iskorištenja potencijala zelenog gospodarstva“, dodaje.

Riječ je o razdoblju od 2021. – 27. godine. I dok u privatnom sektoru ima jako puno pokušaja koji se mogu nazvati zelenim gospodarstvom, javna uprava ima još puno mjesta za napredak. Istina, radi se na nacionalnoj strategiji energetskog razvoja RH do 2030. godine, ali ne bi bila na odmet ni strategija o zelenom gospodarstvu.
„Naša susjedna zemlja Slovenija već nekoliko godina ima strategiju koja se bazira na zelenoj komponenti gospodarstva i života u cjelini, oni su iskoristili priliku pa i svoj glavni grad kandidirali za zelenu prijestolnicu Europe što su i uspjeli. To je značilo da su poduzeli niz mjera i aktivnosti na lokalnoj zajednici koje su onda figurirale, odnosno očitovale te zelene komponente na dobrobit kako građana tako i svih koji posjećuju njihovu prijestolnicu“, kaže Turalija.
Unošenjem svih elemenata kružne ekonomije, odnosno zelenog gospodarstva u strateški dokument daje se zalog da će ciljevi postavljeni u strategiji završiti negdje i u javnom i realnom sektoru, te na koncu u čitavoj zajednici.

Zadnjih desetak godina radilo se puno na implementaciji energetske učinkovitosti, ali vrijeme je za prelazak na višu razinu – treba misliti o vodnom menadžmentu, o kvaliteti prostora u kojem boravimo, održivoj krajobraznoj arhitekturi, ali i o zelenoj infrastrukturi u smislu prometa.
A dok do toga ne dođe, i mi kao pojedinci možemo pridonijeti zelenom gospodarstvu. Za početak trebali bi se učinkovito ponašati u smislu potrošnje. Umjesto da pristajemo na konzumerizam, pokušajmo više koristiti korišteno, reciklirati. A u tome možemo razvijati vlastitu kreativnost.
Pogledajte fotogaleriju genijalnog recikliranog namještaja!
Gradnja
Proces obnove nakon potresa bit će dugotrajan, ali ona mora biti kvalitetna
Najbitnije je osigurati konstrukciju zgrada jer ne ubija potres već nesigurne zgrade.

I dalje se pregledavaju objekti stradali u razornom potresu koji je područje Banovine pogodio 29. prosinca 2020. godine. Udar je bio 6,2 prema Richteru, a tlo se treslo 15-ak sekundi. Jača i slabija podrhtavanja koja dodatno oštećuju objekte, postala su svakodnevica.

Od 20-ak tisuća prijava, izvanredni profesor na Građevinskom fakultetu u Zagrebu, Mario Uroš, porocjenjuje da će njih između tisuću i pol i dvije tisuće dobiti oznaku neuporabljivo. No, treba znati da ta oznaka ne znači nužno da su zgrade za rušenje. Zgrade s crvenom naljepnicom su opasne zgrade. A ta opasnost ne mora nužno prijetiti od te zgrade već od susjedne zgrade, pojašnjava Uroš. Neke će se tako moći obnoviti, ali tek kada se tlo malo primiri.
Jači od zagrebačkog

Snaga potresa na Banovini i do tridesetak je puta bila jača od zagrebačkog, ali što se tiče neke buduće obnove, postoji iskustvo. Jer oni koji su na brzinu krpali rupe u svojim stanovima nakon potresa u ožujku, potres u prosincu iako udaljeniji, ponovno je otkrio sve rupe.
Uroš tako navodi da svaka obnova zahtjeva i obnovu nosive konstrukcije. “To nije gletanje zidova ili nekakvi estetski popravci, treba se kvalitetno pristupiti toj obnovi. Obnova bez konstrukcije, bez glavnog dijela zgrade koji drži cijelu strukturu zgrade nije od pretjerane koristi” naglašava profesor.
Protupotresna gradnja
Protupotresna gradnja već je dugo standard gradnje. Od 1964. godine gradi se prema seizmološkim proračunima. Zgrade građene iza te godine mogu izdržati potrese od 7 stupnjeva po Richteru. Zidane zgrade građene po novim propisima imaju vertikalne serklaže na uglovima zgrada od armiranog betona. Uz to imaju armirane betonske ploče ili horizontale serklaže. Naravno, ako su radovi izvedeni po pravilima struke. Hrvatska ima i značajan broj starijih zgrada, ali i za njih ima lijeka.
Uroš zato savjetuje kako bi bilo dobro da se sa energetskom obnovom, napravi i obnova konstrukcije. U takvim uvjetima to je mali zahvat, a znači mnogo za stabilnost i sigurnost zgrade.
Trusno područje
Čini se da volimo zaboraviti kako se nalazimo na potresnom području. Posljednji tako razoran potres, jačine više od 6 po Richterovoj ljestvici, pogodio je Ston prije 25 godina. Potres se predvidjeti ne može, ali isto tako od njega ne možete stradati. Ubijaju zgrade koje nemaju adekvatnu armiranu konstrukciju, zato ovaj posljednji potres trebamo shvatiti i kao upozorenje koje nećemo brzo zaboraviti.

Sam proces obnove bit će dugotrajan, stoga u planove obnove treba pomno napraviti. Zbog različite tilopogije zagrebačkog i sisačko-moslavačkog područja, potrebni je izraditi različite pristupe obnovi, mišljenja je profesor Uroš.
Bit će dugotrajno, ali na kraju najvažnije je da bude kvalitetno kako bi budućnost nosila što manje ovakvih katastrofalnih prizora.
Gradnja
Kako uštedjeti energiju u svakoj prostoriji?
Ako niste znali, samo nekoliko malih promjena u vašem domu i svakodnevnom ponašanju mogu osjetno popraviti ravnotežu kućnog budžeta, a dom učiniti boljim mjestom za život.

Nudimo vam nekoliko jednostavnih savjeta kako uštedjeti energiju u domu koje možete primijeniti već danas, a nalaze se i među preporukama Svjetskog fonda za prirodu (World Wide Fund for Nature).
Ulaz u dom
Neka žarulje koje koristite budu štedljive. Iako je štedljiva žarulja skuplja od obične, njena korist je višestruka. Osim što traje četiri puta duže od obične, štedljiva troši četiri puta manje struje. To znači jedan plus za vaš kućni budžet i još jedan za našu planetu.
Kuhinja

Kuhinja je tradicionalno veliki potrošač električne energije, a nekoliko jednostavnih poteza može vam osigurati veliku uštedu. Pri kupovini kućanskih aparata poput frižidera, pećnice ili mašine za pranje posuđa kupite model koji najviše štedi energiju. Iako je u startu nešto skuplji, na dugoročnom planu će se pokazati kao bolja investicija, jer će i računi za struju biti značajno manji.
Kuhanje, osim što je zabavno i opuštajuće, može biti i ekonomično. Dovoljno je samo da stavite poklopac na posudu za kuhanje dok kuhate i na taj način štedite i do 30 posto električne energije. Važno je i da ne držite vrata frižidera otvorena dulje nego što je to neophodno jer na taj način brzo rasipate energiju, a ako nije neophodno, ne stavljajte pećnicu i frižider ili hladnjak jedan do drugog.
Dnevna soba

Uštedjeti se može i na rasvjeti, poželjno je što više koristiti prirodno svjetlo te na prozore ne stavljati teške, tamne zavjese i rolete. Svu nepotrebnu rasvjetu u stanu treba isključivati, obične žarulje zamijeniti štednima, koristiti jednu jaču žarulju umjesto nekoliko slabijih.
Neka televizor, glazbeni uređaj i računalo u vašem dnevnom boravku ne budu uključeni kad nikoga nema. Isključite ih kad ih ne koristite, jer troše između 10 i 60 posto električne energije koju koriste i kada su na “stand by” opciji.
Kupaonica

U kupaonici postoje veliki potrošači električne energije kao što su bojler i perilica rublja. Koristite ih u intervalima jeftinije struje. Perilicu za rublje koristite ekonomično i uključujte je samo kad je puna. Koristite prašak za pranje koji odgovara pranju na niskim temperaturama i ekonomične programe. Potrošnju vode također možete smanjiti tuširanjem umjesto kupanjem u punoj kadi jer na taj način potrošite višestruko više vode.
Među prvim stvarima koje treba provjeriti želimo li uštedjeti na računima za vodu, jest provjera slavina i vodokotlića. Ako vodokotlić više nije sasvim ispravan, najbolje je kupiti novi, pri čemu je bolje izabrati novije modele koji imaju mogućnost puštanja različitih količina vode, pa se može uštedjeti pri svakom ispiranju.