Povežimo se

Gradnja

Zeleno gospodarstvo kao održiva budućnost

Nakon protekloga ljeta valjda je i najtvrdoglavijim skepticima jasno da ne smijemo više zanemarivati klimatske promjene te da je krajnje vrijeme da pređemo na zeleno gospodarstvo i kružnu ekonomiju. Provjerili smo što to znači, ali i dokle smo po tom pitanju stigli.

Protekloga su nas ljeta zapljusnula tri toplinska vala, ali ne treba zanemariti ni ostale ekstremne klimatske promjene koje nas iz sezone u sezonu podsjećaju da smo pretjerali. Vrijeme je za akciju, odnosno prelazak na zeleno gospodarstvo prije negoli dođemo do točke s koje nema povratka.

Hrvatska je potpisnica Pariškog sporazuma o klimi i sada ima jedinstvenu priliku da unaprijedi svoje gospodarstvo u zelenom smjeru, kaže konzultantica za kružnu ekonomiju i održivu gradnju Snježana Turalija. „Sada je najbolje vrijeme jer se sada planira sljedeće financijsko razdoblje i ispred EU što znači da sav novac iz EU fondova koji bi trebao doći, bi se mogao na neki način programirati u smjeru iskorištenja potencijala zelenog gospodarstva“, dodaje.

zelena-energija-domnakvadrat
Foto: DOMnaKVADRAT

Riječ je o razdoblju od 2021. – 27. godine. I dok u privatnom sektoru ima jako puno pokušaja koji se mogu nazvati zelenim gospodarstvom, javna uprava ima još puno mjesta za napredak. Istina, radi se na nacionalnoj strategiji energetskog razvoja RH do 2030. godine, ali ne bi bila na odmet ni strategija o zelenom gospodarstvu.

„Naša susjedna zemlja Slovenija već nekoliko godina ima strategiju koja se bazira na zelenoj komponenti gospodarstva i života u cjelini, oni su iskoristili priliku pa i svoj glavni grad kandidirali za zelenu prijestolnicu Europe što su i uspjeli. To je značilo da su poduzeli niz mjera i aktivnosti na lokalnoj zajednici koje su onda figurirale, odnosno očitovale te zelene komponente na dobrobit kako građana tako i svih koji posjećuju njihovu prijestolnicu“, kaže Turalija.

Unošenjem svih elemenata kružne ekonomije, odnosno zelenog gospodarstva u strateški dokument daje se zalog da će ciljevi postavljeni u strategiji završiti negdje i u javnom i realnom sektoru, te na koncu u čitavoj zajednici.

zeleni-krovovi-domnakvadrat
Foto: DOMnaKVADRAT

Zadnjih desetak godina radilo se puno na implementaciji energetske učinkovitosti, ali vrijeme je za prelazak na višu razinu – treba misliti o vodnom menadžmentu, o kvaliteti prostora u kojem boravimo, održivoj krajobraznoj arhitekturi, ali i o zelenoj infrastrukturi u smislu prometa.

A dok do toga ne dođe, i mi kao pojedinci možemo pridonijeti zelenom gospodarstvu. Za početak trebali bi se učinkovito ponašati u smislu potrošnje. Umjesto da pristajemo na konzumerizam, pokušajmo više koristiti korišteno, reciklirati. A u tome možemo razvijati vlastitu kreativnost.

Pogledajte fotogaleriju genijalnog recikliranog namještaja!

Oglas
1 Komentar

1 Komentar

  1. Pingback: Zeleno gospodarstvo kao održiva budućnost – GREENiKA

You must be logged in to post a comment Login

Ostavi komentar

Gradnja

Što se ustvari događa kada se lift zaglavi i imamo li razloga za paniku?

Stručnjak donosi odgovore na sva pitanja.

Može biti da ste super hrabra osoba i da prilikom ulaska u lift nikada niste pomislili – što ako prestane raditi ili se zaglavi? Čestitamo na hrabrosti, ali više je nas koji pokušavamo prilikom vožnje zaboraviti da se nalazimo u limenoj “kutijici” koja se pokreće pomoću raznih mehanizama i “visi” na sajlama.

Koliko su te sajle sigurne i mogu li one puknuti samo tako? Hoćemo li umrijeti ako se zaglavimo u liftu dok čekamo servisera da nam pruži ruku spasa? Hoće li lift s 15 kata u slobodnom padu dotaknuti tlo?

Zanimali su nas odgovori na sva ova, a i dodatna pitanja, pa smo kontaktirali stručnjaka, ing. Darka Šokeca, vlasnika uspješne tvrtke LIFT BROJ 1 XL, koja danas u redovnom mjesečnom održavanju servisira i više od 500 takvih jedinica.

Prvo i najvažnije za istaknuti; ne paničarite! Umrijeti nećete, ugušiti se nećete, serviser će doći na vrijeme.”, ističe Šokec te pojašnjava kako se lift može “zaglaviti” uslijed brojnih faktora.
“Istaknuo bih najčešći razlog, a to je svakako nestanak električne energije. Iako velik broj starih liftova nema mogućnost pokretanja kada nestane struje, neki imaju agregate, oni moderniji i noviji imaju neprekidna baterijska napajanja koja će omogućiti da kabina stigne na najbližu stanicu, tj. kat. Osoba tada može izaći iz lifta. “, pojasnio je.

Što napraviti ako se zaglavimo u liftu?

Opet bismo naglasili – ne paničariti! Naime, ako ste zaglavili između katova i privlači vas pomisao da izađete nekako van, nemojte. Pametnije je ostati u liftu i pozvati pomoć. Isto tako ako vam instinkt govori da lupate po vratima, nemojte činiti ni to. Ako mislite da ćete se ugušiti, nećete jer niti jedan lift nije hermetičke zatvoren kako nam se čini, pa će dovoljna količina zraka uvijek dopirati u kabinu. Ako vam pomaže i informacija da ne postoji statistika koja pokazuje da je netko nekada preminuo u liftu radi toga što se on zaglavio.

Energetska obnova: Koje su ovlasti predstavnika suvlasnika zgrade?

“Danas postoje novi sistemi, što zahtijevaju i propisi, a najčešće je u pitanju gumb za poziv u slučaju nužde. Ono što biste trebali zapamtiti da je potrebno pritisnuti gumb za alarm i tako držati 5 sekundi kako bi se uspostavila direktna veza sa servisnim centrom koja će odmah poslati servisera da otkloni kvar pistu vas iz lifta. U većini slučajeva servisni centri rade 24 sata u danu.”, ističe Šokec te dodaje kako nije potrebno zvati vatrogasce, iako su i oni obučeni za rješavanje ovakvih i sličnih problema.

Postoji naravno i opcija da pomoć nazovete mobitelom, što može biti problematično ako se nalazite u liftu u kojem nema signala, no upravo zato postoji gumb za pozvati pomoć.

Koji se liftovi najčešće kvare?

“Ovisi o sistemu koji održavamo, ako je dizalo staro i nije dugo održavano te je zapušteno, kvarovi će biti učestaliji, a to bi prevedeno u brojke značilo 3-5 puta mjesečno. Ako je lift nov, kvarovi se jako rijetko događaju, a isto se odnosi i na rekonstruirane liftove. Neka dizala po godinu dana nemaju kvar”, ističe sugovornik te otkriva zanimljiv detalj; naime postoje u Zagrebu liftovi koji nisu rekonstruirani preko 50 godina, a stanari očekuju da on radi kao sat. Prvenstveno tu govorim o Novom Zagrebu gdje ima jako puno nebodera.

Kako je nastao Novi Zagreb

“Toliko ljudi se vozi u danu u tom liftu, jasno je da će biti više kvarova. Ljudi ne razumiju, stanari ne razmišljaju da se radi o potrebi za održavanjem. Lift je dio stambene zgrade, o njemu trebaju brinuti i stanari i predstavnici stanara i serviseri”, kaže Šokec.

I lupanje nogama po kabini ili nesmotreno pritiskanje gumba može utjecati na kvar lifta
Roditeljima je često simpatično kada njihovo dijete pritisne gumb za svaki kat i tako nekoliko puta, ili kada se po ugrađenoj tipkovnici lupa, no ing. Šokec tvrdi da usred takvih manipulacija koje nisu primjerene može doći do kvara. Kako bi se takve stvari izbjegle, danas se ugrađuju kamere u lift kako bi se mogli otkriti pojedinci koji nanose štetu.

Koliko se često lift servisira?

“Dizalo se servisira jednom mjesečno, točnije jednom mjesečno se prema zakonu moraju vršiti servisni pregledi prilikom kojih se uočavaju problemi i vrše potrebni popravci. Jednom godišnje firma ovlaštena od strane ministarstva provodi kontrolu spomenutih radova servisera te ispisuju sve što je možda potrebno napraviti. Kontinuirano se prate promjene, a ako do problema dođe, stvari se brzo rješavaju.

Uostalom, ako živite u zgradi i sami znate da serviseri za liftove ponekad dođe brže nego hitna pomoć:”, kroz smijeh pojašnjava te još jednom ističe da liftovi danas neće pasti u punoj brzini na tlo jer tu uz sve postoje i sigurnosna kliješta koji blokiraju pad kabine i sprečavaju takav scenarij.

Nastavite čitati

Gradnja

Zašto se okrećemo održivoj gradnji?

Održiva gradnja ima za cilj smanjiti utjecaj građevinske industrije na okoliš, a pri tom je promijenila i način projektiranja. Profesorica Alenka Delić podijelila je s nama zanimljive podatke o ovoj temi.

U studenom prošle godine populacija na Zemlji dosegla je 8 milijardi ljudi. Nikada na planeti nije živjelo ovoliko ljudi. Europska unija donijela je propise kojima se ograničava potrošnja energije, a potiču ekološki i gospodarski najprihvatljiviji načini (održive) gradnje.

“Po sadašnjim pokazateljima, očekuje se da je od tih 8 milijardi, 2 milijarde mladih ljudi do 16 godina trebat svoj prostor. Dal’ je to životni ili radni prostor, po osobi treba negdje oko 430 tona građevinskog materijala. E sad, kad to sve skupa pomnožite, dođete do jedno fascinantnog podatka koji je mislim svima vrlo jasno vidljiv. To je da kad bi krenuli graditi zid od svog tog potrebnog materijala – zid debljine 30 centimetara obuhvatio bi cijeli ekvator u visini od oko 2 kilometra, svake godine.” Za Dom na kvadrat rekla je izv. prof. dr. sc. Alenka Delić, dipl. ing. arh.

izv. prof. dr. sc. Alenka Delić, dipl. ing. arh.

Održiva gradnja

Upravo zato se sve više naglašava važnost održive gradnje. Ona nije trend već nužnost, kao odgovor na izazove koje donosi brzi rast gradova i povećana potrošnja resursa.

“Održiva gradnja bila bi praksa stvaranja zdravog okoliša koja se prvenstveno temelji na principima ekološkog razvoja. Ključna načela koja bi svakako valjalo istaknuti su: princip energetske učinkovitosti, primjena održivih materijala, smanjenje negativnog ekološkog otiska, briga o resursima, način kako koristimo vode. Dakle to su sve održivi principi korištenja svih izvora energije.” rekla je Delić.

Načelo tri nule

Održiva gradnja promatra objekte kroz njihov cjeloživotni ciklus. Od faze planiranja, principa gradnje i korištenja objekta pa sve do ponovnog recikliranja, a prilikom odabira materijala treba se voditi načelom tri nule.

“Nulta potrošnja energije, nulta emisija i nulti otpad. Dakle, razmišljamo prije svega kako koristiti materijale za koje treba što manje energije. Koristiti što manji otisak i koji se da ponovno upotrijebiti uz što manje korištenje energije.”

Odabir materijala i lokacija gradnje

Izgradnja kuće od prirodnih materijala.

“Nešto što je izuzetno održivi materijal, ako nama nije lokalno dostupan onda trošimo opet energente na dobavu, pa ima jako puno komponenata. Jedan od elemenata bi svakako bio i termalna svojstva, dakle, biramo materijale koje su nama u termičkom smislu što učinkovitiji. Što zdraviji materijali, materijali koji u budućnosti ne emitiraju neke negativne elemente, sastojke koji onda vama onečišćuju zrak. Vodimo računa ne samo o vanjskom okolišu nego i kvaliteti unutarnjeg prostora.”, nastavlja izv. prof. dr. sc.

U projektiranju takvih objekata, razlikuju se dva elementa – aktivni, odnosno tehnologije koje se ugrađuju te pasivni principi koji se odnose na energetsku učinkovitost.

“Tu je dobra analiza lokacije, korištenje sunčeve energije. Sunčeva energija je zapravo energija koju na zemlji imamo više nego što nam je potrebno. Ona nam je u ovom trenutku besplatna i ona je obnovljiva. Dakle, ne možemo ju potrošit u ovom trenutku. Pa je pitanje onda orijentacije, pitanje kvalitetne pozicioniranja otvora, veličine otvora, kvalitetne orijentacije pojedine prostorije. Postoji i zakon koji kaže da bi svaka glavna prostorija trebala biti osunčana minimalno dva sata, da bi prostor bio zdrav.

Kvalitetna insolacija, kvalitetna zaštita od sunca, pasivno grijanje, dakle, sve su to elementi koji se međusobno isprepliću i povezuju, mi možemo strašno uštedjeti ili čak i potpuno eliminirati troškove grijanja, hlađenja, odnosno korištenja samog objekta na način da koristimo pasivne principe grijanja, pasivne principe hlađenja.”

Pasivne kuće

“Moja kuća je pasivna kuća, ona je više manje i samoodrživa. Tu ima niz principa, prvo su krenuli, tijekom samog projektiranja koristili su se principi pasivne gradnje, dakle, pažljivo, pažljiva analiza same lokacije gdje se koristi lokacija da vjetrovi koji ovdje primarno pušu. Čak i termali koji se javljaju jer je Medvednica na sjeveru, dakle, ogroman jedan masiv koji u principu ljetne, za vrijeme ljetnih večeri, čim sunce padne, počne termal puhat i prirodno prozračuje i hladi kuću. Kretanje sunce je analizirano na način da je kuća maksimalno otvorena prema jugu, ali isto tako strehom se štiti od negativne insolacije ljeti. Na istoku i zapadu su isto tako prilično veliki otvori, ali je ostavljena vegetacija listopadna koja zimi kad padne, dozvoljava insolaciju, ljeti štiti od neugodnog sunčevnog zračenja.”

Sol et pax na bajkovitom mjestu

Veća ulaganja, ali i veća vrijednost nekretnine

Održiva gradnja zahtijeva veće početno ulaganje od tradicionalne gradnje, no i vrijednost nekretnine je u konačnici veća.

“Kvaliteta stanovanja je drugačija. Vama su računi za grijanje, hlađenje puno manji. Vi sa održivom gradnjom možete i potpuno eliminirati troškove, ali to znači da vam je onda i neko početno ulaganje veće. Postoje mogućnost certificiranja, dakle, to su stvarno vrlo specifični metrički izraženi parametri i svaka kuća koja ima takav certifikat, svaka gradnja ima i veću vrijednost koja potencijalno na tržištu onda i vrijedi toliko.” zaključuje Alenka.

Održiva gradnja ključna je strategija za izgradnju bolje budućnosti za naše mlade naraštaje.

Nastavite čitati

Pratite nas na drušvenim mrežama

Izbor urednice