Veliki interes građani RH pokazali su za sufinanciranjem energetske obnove obiteljskih kuća. Na javni poziv Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost pristiglo je čak 7386 prijava. S obzirom na veliki interes, planirani budžet od 171 milijun kuna povećan je za dodatnih 40 milijuna kuna, kako bi što veći broj građana već ove godine dobio sredstva za energetsku obnovu svojih domova.

Uvjeti prijave

Na javni poziv koji je otvoren 25. lipnja mogli su se prijaviti vlasnici postojećih obiteljskih kuća energetskog razreda minimalno D ili lošijeg u kontinentalnoj Hrvatskoj ili C ili lošijeg u primorskoj Hrvatskoj te ranjive skupine građana u opasnosti od energetskog siromaštva.

Najviše prijava pristiglo je iz Zagreba, Petrinje, Varaždina i Vukovara. Gotovo 70% zahtjeva je za obnovu kuća energetskog razreda E i lošijeg. Većina tih kuća je građena 70-tih i 80-tih godina kad tehnički propisi nisu zahtijevali postavljanje toplinske zaštite pa troše i do četiri puta više energije od današnjeg standarda gradnje. Najstarija kuća prijavljena za obnovu izgrađena je čak 1850. godine i jedna je od 20-ak kuća građenih u 19. stoljeću za koje je zatraženo sufinanciranje.  Po kući je u prosjeku zatraženo oko 70-ak tisuća kuna, što znači da je u većini slučajeva planirana primjena više mjera energetske obnove, doznajemo iz Fonda.

Građani koji planiraju provoditi ove projekte sredstva najčešće žele uložiti u postavljanje toplinske izolacije i zamjenu stolarije. To će omogućiti i najveće uštede energije jer sprječava energetske gubitke te osigurava i zdraviji život u obnovljenim kućama.

Isplata sredstava

Iz Fonda navode kako je prolaznost na pozivu dosta visoka te kako je prvih 400 ugovora već poslano na adrese korisnika. Građanima kojima budu odobrena sredstva, bit će priznati svi računi izdani nakon objave Javnog poziva, odnosno nakon 25. lipnja 2020. godine. Za završetak projekta imaju 2 godine od datuma potpisivanja Ugovora o sufinanciranju.

Sama isplata sredstava odvija se u roku 30 dana od kada korisnik Fondu dostavi svu dokumentaciju kojom dokazuje da je obnova izvršena sukladno Javnom pozivu. Fond naravno ima u planu i provođenje terenskih kontrola, kako bi se uvjerili da je sve u skladu s Javnim pozivom odnosno da su sredstva uložena u planirane mjere obnove te da će osigurati konkretne uštede energije.

Novi javni poziv

S obzirom na to kako je ovogodišnji javni poziv zatvoren 1. rujna zbog velikog broja prijava, Fond planira početkom iduće godine objaviti novi. Tako da će se svi koji ove godine nisu uspjeli, moći prijaviti 2021. godine. Planirana vrijednost novog javnog poziva je oko 200 milijuna kuna, a uvjeti prijave bit će jednaki.

Konvencionalni načini gradnje već neko vrijeme imaju alternativu. Onu zelenu, okolišu prihvatljiviju. Nakon drva, još jedan materijal dobiva na važnosti. Riječ je o industrijskoj konoplji čija se sječka miješa s više vrsta vapna, ukalupljuje se i suši. Konačni produkt je hemp beton.

Kuća točnije bungalov, od ovog se materijala upravo gradi u okolici Karlovca kao pokazna kuća. Sastojat će se od osnovne drvene konstrukcije, predgotovljenih panela s toplinskom izolacijom od industrijske konoplje te zelenog krova.

Izvana je napravljena dihtajuća fasada, radi se o paljenoj trešnji. To su najnovije, prekrasne fasade pošto hemp betone treba disati. Iznutra će biti plaster, prirodne žbuke koje su također dihtajuće, pojašnjava kreativni direktor Marijo Franić iz tvrtke Bioblok koja je osmislila hemp blokove .

Nezapaljiv

Hemp blokovi se mogu koristiti u montažnoj gradnji na način da se postavi drvena struktura koja se njima ispunjava. Vežu se gipsom, a za završne radove mogu se obojiti prirodnom bojom ili se može postaviti gips kartonska ploča od perlita i magnezija. Emisija ugljičnog dioksida im je nula, ne sadrže tragove THC-a i potpuno su kompostabilni.

Dvije godine su trajala testiranja na ovom hemp betonu, a pri jednom je pokazao i da je nezapaljiv. Na 800 stupnjeva Celzijevih ovaj se beton raspada, ali nije zapaljiv.

Otporan na potrese

Američka istraživanja su pokazala da se neće raspasti ni u potresu od 8 stupnjeva po Richteru, već će na njemu ostati samo manje pukotine.  Zbog miješanja s vapnom ima i antifungicidni učinak, a uspješno regulira i mikroklimu u prostoru – upija višak vlage koju za vrijeme sušnih perioda otpušta. Zbog procesa izrade i prirodnih materijala nešto je skuplji od klasičnih blokova, no pruža sasvim dobru alternativu za one koji preferiraju zelenu gradnju.