Video nadzor javnih površina postaje sve važniji element sigurnosti u gradovima i općinama, osobito u kontekstu razvoja pametnih gradova. Iako sustavi videonadzora donose brojne prednosti u zaštiti osoba i imovine, njihova primjena podliježe strogoj zakonskoj regulativi. Nepravilna ugradnja ili korištenje kamera može dovesti do ozbiljnih pravnih posljedica, posebice u području zaštite osobnih podataka.

U ovom članku donosimo detaljan vodič kroz zakonske obveze, GDPR zahtjeve i tehničke uvjete za zakonit i siguran video nadzor javnih površina u Republici Hrvatskoj.

Je li važnija sigurnost ili lokacija vlastite nekretnine?

Video nadzor kao dio koncepta pametnog grada

Koncept pametnog grada obuhvaća širok spektar tehnoloških rješenja koja omogućuju prikupljanje i analizu podataka radi boljeg upravljanja gradskim resursima. Video nadzor javnih površina jedan je od ključnih elemenata takvih sustava jer omogućuje povećanje sigurnosti građana, zaštitu javne imovine i bolju kontrolu javnog prostora.

Međutim, upravo zbog prikupljanja vizualnih podataka koji mogu sadržavati osobne informacije, videonadzor mora biti implementiran pažljivo i u skladu s važećim zakonima. Svaki sustav mora imati jasno definiranu svrhu, opravdanost i pravni temelj.

Zakonska regulativa za video nadzor javnih površina

Primjena sustava tehničke zaštite, a osobito videonadzora na javnim površinama, regulirana je Zakonom o privatnoj zaštiti. Ovaj zakon jasno definira uvjete pod kojima se sustavi mogu ugrađivati i koristiti, kao i tko ima pravo obavljati djelatnost tehničke zaštite.

Posebno je važno istaknuti izmjene Zakona iz 2020. godine, koje dodatno naglašavaju zaštitu javnih površina. Prema zakonu, tehnička zaštita javnih površina provodi se ugradnjom sustava videonadzora s pohranom snimki, ali i drugim tehničkim rješenjima poput rampi, ograda i kontroliranih pristupa.

Detalji provedbe definirani su Pravilnikom o obavljanju poslova privatne zaštite na javnim površinama, koji je obvezan za sve jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Tko smije ugrađivati sustave videonadzora

Jedno od najčešćih pitanja odnosi se na to tko smije ugrađivati sustave videonadzora na javnim površinama. Kada je svrha sustava zaštita osoba i imovine, ugradnju i održavanje smiju obavljati isključivo pravne osobe s važećim odobrenjem za obavljanje djelatnosti privatne zaštite.

Takve tvrtke moraju imati sklopljen ugovor izravno s investitorom, najčešće jedinicom lokalne samouprave. Prije same ugradnje sustava, potrebno je ishoditi odobrenje Ministarstva unutarnjih poslova.

Prosudba ugroženosti javne površine

Prije ugradnje videonadzora obavezna je izrada prosudbe ugroženosti javne površine. Ovaj dokument ima ključnu ulogu jer opravdava potrebu za tehničkom zaštitom i definira koje se točno površine štite.

Prosudba mora sadržavati:

• precizno definirane lokacije i katastarske čestice,
• dokaz vlasništva jedinice lokalne samouprave nad tim površinama,
• eventualne suglasnosti drugih vlasnika,
• analizu rizika poput vandalizma, uništavanja javne imovine, narušavanja javnog reda i mira ili ugrožavanja sigurnosti građana.

Na temelju ove dokumentacije traži se službeno odobrenje za provedbu zaštite.

Različite namjene kamera na javnim površinama

Ne koriste se sve kamere na javnim površinama u iste svrhe, što izravno utječe na primjenu zakona. Kada je svrha zaštita osoba i imovine, primjenjuje se Zakon o privatnoj zaštiti.

• Međutim, kamere se mogu koristiti i u druge svrhe, primjerice za:
• analizu i regulaciju prometa,
• upravljanje semaforima,
• detekciju nepropisno parkiranih vozila.

U tim slučajevima zakon o privatnoj zaštiti se ne primjenjuje, ali je izuzetno važno da se takve kamere ne koriste naknadno u druge svrhe, poput dokazivanja kaznenih djela. Ako se svrha proširi, potrebno je provesti kompletnu proceduru propisanu zakonom.

Poseban slučaj su kamere za detekciju nelegalnog odlaganja otpada, koje se smatraju zaštitom imovine i stoga podliježu zakonskoj regulativi. S druge strane, kamere za detekciju požara otvorenog prostora ili turističke kamere koje ne snimaju i ne pohranjuju podatke ne podliježu Zakonu o privatnoj zaštiti.

Pametna kuća: Budite sigurni da vam je dom na sigurnom, čak i kada vi niste kući

Video nadzor i primjena GDPR-a

Bez obzira na namjenu sustava, Opća uredba o zaštiti podataka (GDPR) obavezna je za sve oblike videonadzora javnih površina. Vlasnik sustava mora jasno definirati svrhu svake kamere te imati propisane procedure o pristupu i obradi podataka.

Jedna od najčešćih pogrešaka u praksi je nedostatak odgovarajuće dokumentacije ili nepostavljanje znaka upozorenja. Upravo zbog toga najčešće se izriču kazne prema GDPR-u.

Obavezni znakovi i informiranje građana

Svaki prostor pod videonadzorom mora biti jasno označen. Znak upozorenja mora sadržavati:

• informaciju o voditelju obrade,
• kontakt podatke,
• svrhu obrade,
• osnovna prava ispitanika.

Znak mora biti postavljen prije ulaska u nadzirani prostor, kako bi građani bili pravovremeno informirani.

Interni akti jedinica lokalne samouprave

Jedinice lokalne samouprave obvezne su donijeti interni akt ili pravilnik koji regulira upravljanje sustavom videonadzora. Taj dokument mora definirati:

• tko je odgovoran za upravljanje sustavom,
• svrhu i opseg videonadzora,
• gdje je videonadzor dopušten, a gdje zabranjen,
• način snimanja i vrijeme pohrane zapisa,
• tko ima pristup snimkama i u koje svrhe.

Ovi akti moraju biti usklađeni i s Pravilnikom i s GDPR-om.

Tehnički i sigurnosni zahtjevi sustava videonadzora

Sustav videonadzora mora biti siguran u tehničkom i informatičkom smislu. Video signal mora biti kriptiran, a komunikacijska infrastruktura zaštićena od neovlaštenog pristupa.

Hardver i softver moraju imati ugrađene mehanizme zaštite poput vatrozida, antivirusne zaštite i sustava za detekciju upada. Pristup snimačima mora biti strogo kontroliran, fizički i digitalno.

Svi pristupi sustavu moraju se evidentirati u logovima, a korisnički računi moraju biti individualni i zaštićeni snažnim lozinkama. Ako kamera snima područje izvan dopuštene zone, obavezno je korištenje maskiranja dijelova slike.

Kibernetička sigurnost i video nadzor

Primjena GDPR-a usko je povezana s kibernetičkom sigurnošću. Video sustavi često su meta kibernetičkih napada, zbog čega je nužno redovito ažurirati softver, koristiti sigurne mrežne protokole i provoditi sigurnosne provjere.

Ulaganje u kvalitetnu cyber zaštitu nije samo tehničko pitanje, već i zakonska obveza koja štiti sustav, podatke i povjerenje građana

Legalno i sigurno: Sve što trebate znati o postavljanju videonadzora

Video nadzor javnih površina može značajno povećati sigurnost i kvalitetu života u gradovima, ali samo ako je proveden zakonito, transparentno i sigurno. Pravilna primjena Zakona o privatnoj zaštiti, usklađenost s GDPR-om i poštivanje tehničkih standarda ključni su preduvjeti uspješne implementacije.

Jedinice lokalne samouprave koje pristupe videonadzoru strateški i odgovorno ne samo da smanjuju rizike, već grade povjerenje građana i stvaraju temelje za siguran i moderan javni prostor.

Raspored utičnica jedan je od najvažnijih, ali i najčešće podcijenjenih koraka pri gradnji ili renovaciji doma. Dok su zidovi još otvoreni, čini se da je riječ o tehničkoj sitnici. No kada se uselite, upravo nedostatak dobro planiranih utičnica postaje jedan od najvećih izvora svakodnevne frustracije.

Planiranje utičnica danas je kompleksnije nego ikad. Suvremeni obiteljski dom koristi znatno više električnih uređaja nego prije desetak godina – od punjača i kućanskih aparata do pametnih sustava i dodatne rasvjete. Zato raspored utičnica ne bi smio biti improvizacija, već dio promišljenog projekta električnih instalacija u stanu ili kući.

Na čemu uštedjeti pri adaptaciji, a na čemu nikako ne?

U nastavku donosimo koliko utičnica treba u kući, kako ih pravilno rasporediti te koje su pozicije utičnica koje se najčešće zaborave.

Koliko utičnica treba u domu?

Točan broj ovisi o veličini doma i životnim navikama stanara, no suvremeni standardi pokazuju da je uvijek bolje predvidjeti više priključaka nego kasnije koristiti produžne kablove.

U dnevnom boravku, koji je središnje mjesto obiteljskog života, često je potrebno između šest i deset utičnica. Televizor, prijemnik, zvučnici, podne lampe, punjači za mobitele i laptopi brzo ispune dostupne priključke. Ako je raspored utičnica dobro planiran, svi uređaji mogu biti diskretno spojeni bez vidljivih kablova.

Kuhinja je prostorija s najvećim brojem električnih uređaja i ondje je raspored utičnica posebno važan. Osim hladnjaka, pećnice i perilice posuđa, svakodnevno koristimo male kućanske aparate poput aparata za kavu, tostera, blendera ili kuhala za vodu. U praksi to znači da kuhinja često zahtijeva više od deset utičnica, osobito ako se planira suvremeni, funkcionalan radni prostor.

Spavaća soba zahtijeva minimalno četiri do šest utičnica. Uz krevet su potrebne barem dvije – za noćnu lampu i punjenje mobitela – a dodatne utičnice koriste se za televizor, ovlaživač zraka ili radni kutak.

Noćni ormarići: Kako ih pravilno postaviti i odabrati za funkcionalnu spavaću sobu

Dječje sobe zahtijevaju dodatne priključke za računala, stolne lampe, punjače i eventualne igraće konzole. U ovom slučaju planiranje utičnica mora uzeti u obzir buduće potrebe, jer se način korištenja prostora mijenja s godinama.

Kupaonica bi trebala imati najmanje dvije do tri utičnice, uz obavezno poštivanje sigurnosnih zona. Utičnice u kupaonici najčešće služe za fen, peglo za kosu, električnu četkicu ili brijač, a njihova pozicija mora biti sigurna i udaljena od izvora vode.

Pogledajte ovu objavu na Instagramu.

Objavu dijeli DOMnaKVADRAT (@dom_na_kvadrat)

Pozicije utičnica koje se najčešće zaboravljaju

1. Utičnice u kupaonici – za fen i svakodnevnu rutinu

Jedna utičnica iznad umivaonika često nije dovoljna. U obiteljskom domu više članova koristi kupaonicu istovremeno, a bez dodatnih priključaka dolazi do improvizacija s produžnim kablovima. Raspored utičnica u kupaonici treba planirati tako da omogući sigurno i praktično korištenje svih uređaja.

2. Pored sofe ili fotelje

U modernim interijerima sofa više ne stoji uvijek uz zid. Ako raspored utičnica to ne prati, punjenje mobitela ili rad na laptopu postaje nepraktično. Idealno rješenje je zidna utičnica uz bočnu stranu sofe ili čak podna utičnica u sredini prostora.

3. Mjesto za božićnu jelku i sezonsku rasvjetu

Jedna od najčešće zaboravljenih pozicija utičnica jest kut u kojem tradicionalno stoji božićna jelka. Bez planiranog priključka, produžni kabel prelazi preko cijelog dnevnog boravka. Ista situacija događa se na balkonima i terasama kada se postavlja sezonska rasvjeta.

4. Utičnice u kuhinji – više nego što mislite

Utičnice u kuhinji moraju biti raspoređene ravnomjerno duž radne ploče. Često se podcijeni broj malih kućanskih aparata koji se koriste svakodnevno. Dobar raspored utičnica omogućuje istovremeno korištenje više uređaja bez prenatrpane površine i vidljivih kablova.

5. U ostavi ili garderobi

Ostava i garderoba često ostanu bez ijedne utičnice, a kasnije se pokaže da su potrebne. Punjenje usisavača, korištenje glačala, dodatna rasvjeta ili odvlaživač zraka zahtijevaju električni priključak. Planiranje utičnica u ovim prostorijama znači veću dugoročnu funkcionalnost doma.

Uređenje predsoblja – Funkcionalan i organiziran mud-room čak i u zimskim mjesecima

Kako pravilno planirati raspored utičnica?

Prije nego što započne izvedba električnih instalacija u stanu, potrebno je napraviti okvirni raspored namještaja. Raspored utičnica treba pratiti stvarne navike stanara.

Razmislite gdje najčešće punite mobitel, planirate li radni kutak, koristite li pametne uređaje ili dekorativnu rasvjetu. Dobro planirane pozicije utičnica smanjuju potrebu za produžnim kablovima i povećavaju sigurnost.

Također je preporučljivo kombinirati klasične i USB utičnice, osobito u spavaćim sobama i dnevnom boravku.

Raspored utičnica kao dio dizajna interijera

Danas utičnice više nisu samo funkcionalni element. Dostupne su u različitim bojama i završnim obradama – od minimalističkih bijelih do mat crnih ili metalnih modela koji se uklapaju u suvremeni dizajn.

Pravilno planiran raspored utičnica znači uredniji prostor, manje vidljivih kablova i veću udobnost korištenja doma.

Provjera prije zatvaranja zidova: Je li raspored utičnica dobro isplaniran?

Prije nego što zatvorite zidove, provjerite sljedeće:

• Imate li dovoljan broj utičnica u dnevnom boravku (6–10)?
• Jesu li utičnice u kuhinji ravnomjerno raspoređene duž radne ploče?
• Postoje li dodatne utičnice u kupaonici (izvan sigurnosnih zona)?
• Imate li utičnicu pored sofe ili fotelje?
• Jeste li predvidjeli priključak za božićnu jelku ili sezonsku rasvjetu?
• Postoji li utičnica u ostavi ili garderobi?
• Imate li barem dvije utičnice uz krevet u svakoj spavaćoj sobi?
• Jesu li planirane USB utičnice na ključnim mjestima?
• Može li se raspored utičnica prilagoditi budućim promjenama namještaja?

Ako ste na sva pitanja odgovorili potvrdno, vaš raspored utičnica vjerojatno je dobro promišljen i spreman za dugoročno korištenje.

Raspored utičnica jedan je od ključnih elemenata funkcionalnog doma. Dobro planiranje utičnica omogućuje sigurnije, urednije i dugoročno praktičnije stanovanje.

Ako planirate gradnju ili renovaciju, razmislite unaprijed o svim uređajima koje koristite. Bolje je predvidjeti jednu utičnicu više nego kasnije improvizirati rješenja.

Pametno planiranje električnih instalacija u stanu ili kući temelj je modernog i funkcionalnog doma.