Gradimo siguran dom
Drvo – materijal za gradnju 21. stoljeća
Drvo je materijal 21. stoljeća. Dobar je izolator, ima nisku emisiju CO2, a može se i reciklirati. Gradnja njime je vrlo brza, pa se postavlja pitanje, zašto više ne gradimo drvom?
Mnogo smo puta rekli da je u trendu unošenje prirode u interijer. A kako to bolje učiniti nego drvom? Međutim, drvo je i jako dobar konstrukcijski materijal i u današnje se vrijeme u toj industriji događaju veliki iskoraci, odnosno novi materijali koji omogućuju gradnju drvom.

“To je jedna komponenta, a druga zapravo su spojna sredstva, mogućnost nosivosti gdje onda možemo ići na jako velike raspone i graditi objekte kao što su tornjevi, vrlo visoke zgrade, neboderi od 20 katova i slično. Kao poveznica između tog novog materijala i novih tih spojnih sredstava”, pojašnjava dipl.ing.građ Vlatka Rajčić s Građevinskog fakulteta Zagreba.

Kanađani su u Vancouveru izgradili drveni neboder visok 18 katova i za to im je trebalo 18 dana. Uz Australiju, Novi Zeland i Ameriku prednjače u izgradnji i postotku drvenih konstrukcija. U Europi najviše drvenih stambenih jedinica ima u skandinavskih zemljama – čak 70 – 80%.

Odličan izolator

U odnosu na klasični materijal koji se najčešće upotrebljava poput betona, drvo je šest puta veći izolator, ne prenosi toplinu.
Upravo zato je u drvenim konstrukcijama vrlo ugodno boraviti. On je elektrostatički što znači da ne privlači čestice prašine niti peludi, zbog čega se ljudima s alergijama preporučuje boravak u drvenim kućama.
Uz to drvo je jedini materijal u koji ne morate dodatno ulagati da biste postigli smanjenje CO2.
Zato je francuski predsjednik odlučio da će 50% državnih investicija biti građeno kao drvena konstrukcija, a svjedoci smo da se i čuvena pariška katedrala obnavlja drvom.
Nema straha od urušavanja u potresu

“Drvo je vrlo lagano, a seizmičke sile su proporcionalne s masom. Tako da što imate manje mase, imate i manje zapravo opterećenja u samoj konstrukciji i vrlo je fleksibilan materijal i nema pucanja”, navodi Rajčić.
Dodatan plus je i vrlo brza gradnja. Obiteljska kuća je pod krovom za jedan do dva dana jer je riječ o predgotovljenoj montažnoj gradnji koja se na gradilištu samo slaže poput velikih kocki.

I možda najveći problem u našem mentalitetu je da drvo gori. Međutim, ovi noviji materijali gore sporije od drveta, a postoje i zaštitne folije.
Zašto ne graditi drvom?
Uz sve ove prednosti, nismo mogli a ne pitati zašto ne gradimo više od drveta? Mladi su parovi izuzetno zainteresirani, ali činjenica je da prije ulaska u gradnju moraju osigurati financije. Francuska i Slovenija primjerice, subvencioniraju takvu gradnju.

Da bi tako trebalo biti i u Hrvatskoj, slaže se Rajčić jer je sama gradnja ovim materijalom skuplja, ali je u konačnici zdravija za ljudski život i okoliš. . Jer drvo je s razlogom prozvano materijalom 21. stoljeća.
Gradimo siguran dom
Moderna opeka – prijatelj sigurne gradnje
U proteklih smo godinu dana spoznali važnost sigurne gradnje, jer kad se tlo počne tresti, najopasnija je gradnja koja nije nije takva. Zato smo odlučili provjeriti kako se to sigurno gradi.

Opeka je jedan od najstarijih građevinskih materijala na svijetu. Njime se gradi već tisućama godina. Iako tradicionalna, razvojem tehnologije, razvijala se i ona.
Tradicionalni materijal kao što je cigla, jednostavniji je i brži za korištenje. S druge strane, jako se puno radilo na posebnim elementima kao što su protupotresni blokovi u kojima se izvodi kompletno vertikalni serklaž koji su na osnovi cigle, ali ispunjeni betonom i armaturom”, izjavila je arhitektica Martina Kinkela.
Konstrukcija otporna na potrese

Ova je kuća koncipirana kao dvojni objekt, i dograđena je do postojeće kuće. Zbog toga, ali i oblikovanja konstrukcije, investitor, a u ovom slučaju i izvođač radova odabrao je Wiernerbergerovu ciglu Porotherm. Vertikalni serklaži na ovoj kući nisu u potpunosti vidljivi, ali to ne znači da ih nema.
“Radi se o armiranom ziđu gdje je svaki završetak zida ispunjen armiranim betonom. Zajedno sa horizontalnim serklažima čine jedinstvenu konstrukciju otpornu na potrese i na sve horizontalne sile”, pojasnio je investitor i izvođač radova Mario Klokočki.
Osim što je riječ o sigurnoj gradnji, gradnja ovakvim sustavom koji u sebi ima izolaciju je i puno brža. Izvođači procjenjuju – barem 30 – 50%. Posao je manje prljav i manje zahtjevan, što je posebno važno s obzirom na današnji nedostatak radne snage.

U povezivanju konstrukcije, umjesto klasičnog morta, koristi se ljepilo. Konstrukcija je sigurno jer ljepilo ne gubi na kvaliteti kao što je to slučaj s mortom, naveo je Klokočki.
Zdrava gradnja
A osim sigurne gradnje, protekle smo godine spoznali i važnost zdrave gradnje. Zdrava klima u domu vezana je uz prirodne materijale što opeka zasigurno jest. Ova je još dodatno ispunjena izolacijskim materijalom koji je paropropusan.
Kuće sve traženije
Promjenu zahtjeva stanovanja primjećuju i projektanti. Razlog su korona kriza i potresi. Svojevrsni kompromis mogu biti i stanovi s balkonima ili terasama ili pak prizemni stanovi s vrtom koji su sve više traženi. Međutim, sve to ne može zamijeniti sigurnost i komociju kuće s okućnicom. Građene tradicionalnim materijalom prilagođenim modernim potrebama stanovanja.
Gradimo siguran dom
Sve što trebate znati o dizalicama topline
Ovakav pametan sustav omogućuje da se uz manje angažirane energije dobije čim više električne energije.

Održivo korištenje energije imperativ je u današnjoj gradnji. Dapače, bez toga da vam značajan dio energije dolazi iz obnovljivih izvora, ne možete ni graditi po zakonu. Izvrsno rješenje mogu biti dizalice topline. Saznali smo sve što treba znati o njima.
Što su dizalice topline i kakve mogu biti?
Dizalice topline se dijele u tri grupe – zemlja/voda, voda/voda i zrak/voda. Ove prve koriste toplinu iz dubine zemlje ili veće zemaljske površine. Za dizalice topline voda/voda koristi se voda u bunaru, a za korištenje treće grupe ne trebate nikakve posebne uvjete na terenu.
Prema istraživačkoj agenciji BRG u Hrvatskoj se ugradilo preko 80% dizalica topline na bazi zrak voda. Upravo zato što je zrak sveprisutan. U Hrvatskoj je ugrađeno negdje oko 2 000 komada dizalica topline prošle godine, dok ih se primjerice, u susjednoj Sloveniji godišnje ugrađuje čak četiri puta više.

Vjerujemo da će se broj ugrađenih dizalica topline i kod nas povećati jer riječ je o sustavu s niskom potrošnjom energije i velikom učinkovitošću.
“Vanjska jedinica u sustavima grijanja dizalica topline okolni zrak koristi za prijenos energije u unutarnju jedinicu. Energija iz zraka se akumulira, služi za dogrijavanje plina koji cirkulira, koji je pothlađen. Ta energija se sa tim plinom prenosi na unutarnju jedinicu, a sa unutarnje jedinice na vodu u sustavu grijanja”, pojasnio je prodajni inženjer u Boschu Nebojša Stojadinović.

Nekadašnji sustavi znali su biti bučni. Buka je kod ove dizalice topline na 30 – 40 dB. Čisto za usporedbu, ptičji je pjev na razini od 50 dB.
Pametni sustav
U ovakvom sustavu energiju koju trebate za grijanje cijelog objekta dobivate 25% iz struje, a 75% je obnovljivi izvor. U ovom je slučaju dodatan benefit što je sustav povezan na solarne kolektore na krovu kuće.

U ovom sustavu je implementiran solar insite, patentno zaštićen algoritam po kojem radi cijela automatika gdje ona prepoznaje je li sustav grijanja u indirektnoj ili direktnoj podršci grijanja.
To znači da sustav kaže kompresoru da ne treba raditi kapacitetom od 70 – 80% za sunčanog dana jer će solarni prinos pomoći sustavu grijanja, pa će biti dovoljno da on radi na 30 – 40%.
Ovakav pametan sustav omogućuje da se uz manje angažirane energije dobije čim više električne energije, a posljedično tome i toplinske. Korištenjem ovakvih sustava pridonosite energetskoj efikasnosti i dekarbonizaciji planeta, ne trebate platiti priključak plina ili unaprijed skladištiti gorivo poput ulja ili drva, a ako je dobro podešena, dizalica topline se lako održava. Sve su to razlozi zašto bi ovakav sustav grijanja trebalo ozbiljno uzeti u obzir.