Ulice pune dizalica, padanje žbuke, napukli zidovi, prizori su koji svakodnevno podsjećaju na potres koji je prije gotovo tri mjeseca probudio mnoge Zagrepčane, ali i stanovnike Zagrebačke te Krapinsko zagorske županije . S popravcima, ali i obnovom se već krenulo, iako Zakon o obnovi nakon potresa još nije donesen. Mnogi zazivaju njegovo brzo donošenje, a Hrvatska gospodarska komora i Hrvatska udruga proizvođača toplinsko fasadnih sustava organizirali su panel raspravu o prijedlogu zakona.

Potpredsjednica Hrvatske gospodarske komore Mirjana Čagalj tom je prilikom poručila kako ne treba žuriti s donošenjem takvog zakon, već pričekati dok ne bude dobar. Dodaje kako je za to vrijeme na raspolaganju 140 milijardi kuna za sanaciju dimnjaka, krovišta, zabatnih zidova i plinskih bojlera.

Treba pitati struku

Proizvođači toplinsko fasadnih sustava spremni su sa svojim proizvodima odgovoriti na sve izazove koje je nemili potres donio. “Mi smo udruga koja je okupila struku, unutar naše udruge postoji tehnička grupa koja piše smjernice i pomaže našim arhitektima projektantima da to sve funkcionira. Želimo biti prisutni i da nas se pita da se koriste proizvodi onako kako su oni zamišljeni”, poručila je predsjednica Hrvatske udruge proizvođača toplinsko-fasadnih sustava Blanka Matas.

Struka je već mjesecima na terenu. Statičare, odnosno konstruktere koje dugo vremena nitko ništa nije pitao, sada svi vuku za rukav. Može se reći da je tržište po tom pitanju potpuno poludilo. “Zakon je to trebao donekle regulirati, a sad je siva zona”, poručio je profesor s Građevinskog fakulteta Josip Atalić te dodao kako komora pokušava regulirati to područje koliko može.

Financiranje sanacije nakon potresa

Možda najvažnije pitanje od svih je – tko će obnovu zgrada stradalih u potresu platiti. Iz Udruženja upravitelja Grada Zagreba napominju da oni koji su već ranije ulagali u svoje zgrade nisu problem, ali mogli bi biti oni koji nisu. Zato imaju zanimljivo rješenje koje smatraju da se treba regulirati novim zakonom.

Andrija Mihić iz Udruženja upravitelja Grada Zagreba predlaže kako bi trebalo omogućiti da država preuzme ulogu investitora, odnosno da osigura financiranje obnove pojedinih zgrada u centru grada na ime vlasnika. “Oni koji to ne budu mogli platiti onda bi ili državi ili lokalnoj samoupravi prepustili svoju nekretninu”, poručio je Mihić.

U svakom slučaju puno je posla ne samo pred donositeljima zakona, već i pred svima nama. Pomoćnik ministrice kulture Davor Trupoković je rekao kako će se posljedice potresa sanirati i desetljećima kasnije. Naveo je pritom primjer Dubrovnika koji je u potresu stradao 1979. godine, a i dan danas saniraju štete.

U svakom slučaju, treba se pobrinuti da taj posao bude napravljen i kvalitetno jer potres ne možemo prognozirati. Možemo samo biti pripremljeniji kad se opet dogodi.

U izgradnji zgrada, kuća i ostalih objekata imperativ je da budu energetski učinkoviti. To se postiže na razne načine, a jedan od novijih su inovativni materijali u gradnji. Primjer takvog materijala je Wienerberger Porotherm IZO profi sustav.

Glavna prednost takvog materijala je da kod gradnje vanjskih zidova nije potrebna dodatna izolacija. “Ona je integrirana u samoj opeci, tako da smo na taj način zaštitili izolaciju u zidu i dobili toplinski adekvatan objekt”, pojašnjava Josip Klarić iz Wienerbergera.

Ovakvom gradnjom ne postiže se samo visoka energetska učinkovitost, nego se mogu graditi i zgrade gotovo nulte energije koje su od ove godine standard.

Mort je za ovu ciglu potreban samo za prvi red kako bi ona bila ravna. Nakon toga cigle se lijepe zbog čega nema mogućnosti stvaranja toplinskih mostova.  

Uz to, ljepilo se i brže suši te se tako ubrzava gradnja.

Mali troškovi gradnje

Upravo je brzina gradnje ključna kod računanja troškova gradnje. Ivana Burcar Dunović, izv.prof.dr.sc. s Građevinskog fakulteta u Zagrebu kaže da su inovativni materijali skuplji zbog dodatnih radova u proizvodnji, međutim efekt cijene je značajan zato što je potrebno upola manje vremena za izgradnju.

Naime, Zavod za organizaciju i ekonomiku građenja zagrebačkog Građevinskog fakulteta napravio je neovisno mjerenje koliko je vremena potrebno za gradnju ovim sustavom u usporedbi s klasičnom gradnjom. Bržoj gradnji pridonosi i to da nema potrebe za dodatnom izolacijom.

“Što je zapravo rezultiralo ukupno manjom cijenom? To što je trenutno cijena rada po satu na tržištu značajno veća nego recimo prije dvije godine, a u ovom slučaju gdje se koriste inovativni materijali potrebno je značajno manje sati utrošiti, što je povoljniji izbor, odnosno tu su novi proizvodi dobili malo na prednosti”, kaže profesorica Burcar Dunović.

Osim povoljnije gradnje, treba dodatno naglasiti i brzinu gradnje koja je važna za njezinu organizaciju. Jer što se prije izgradi vertikalna konstrukcija, to će se prije moći započeti radovi na armirano betonskoj ploči. Korištenje morta taj proces usporava jer se on sporije suši od ljepila.

Sad kad je neovisno izmjereno da je s ovim sustavom gradnja povoljnija, nema razloga ne birati nove inovativne materijale za gradnju.