Europske zgrade nalaze se usred najveće transformacije u svojoj povijesti. Nova Direktiva o energetskim svojstvima zgrada (EPBD) potiče prelazak na energetski učinkovite i niskoemisijske zgrade, uz obvezno korištenje obnovljivih izvora energije poput solarnih panela, baterijskih spremnika i punionica za električne automobile.

No, dok energetska obnova zgrada donosi velike koristi, otvara i niz novih rizika – osobito u području zaštite od požara.

Klimatski neutralni gradovi u borbi protiv klimatskih promjena

Mind the EPBD Harmonization Gap

Upravo zato je u Bruxellesu održana konferencija „Mind the EPBD Harmonization Gap”, koja je okupila stručnjake iz 16 zemalja – predstavnike Europske komisije, znanstvenike, vatrogasce, osiguravatelje i građevinsku industriju. Cilj skupa bio je uskladiti inovacije, propise i istraživanja kako bi energetska obnova zgrada bila ne samo održiva, nego i sigurna za građane.

„Ovim događajem želimo podići svijest o rizicima povezanima s gradnjom, upotrebom različitih materijala i novim tehnologijama,” rekao je Draško Veselinovič, direktor Slovenskog poslovno-istraživačkog udruženja (SBRA).
„Još je važnije da regulatori donesu jasne standarde koji će propisati sigurne načine gradnje i izvedbe konstrukcija.”

Predstavnici Europske komisije istaknuli su da obnova postojećih zgrada i dekarbonizacija građevinskog fonda donose brojne koristi, ali i nove izazove.

„Kada govorimo o zaštiti od požara, i tu postoje izazovi, ali i novi rizici,” naglasio je Marco Morini, službenik za politike pri DG Energy.
„Moramo pronaći rješenja kroz uključivanje dionika i država članica, kako bismo zajednički odgovorili na nove probleme.”

Europa treba jedinstvene sigurnosne propise

Različiti nacionalni propisi otežavaju stvaranje jedinstvenog europskog pristupa sigurnosti u procesu energetske obnove zgrada.

„Zamislite da organizirate Europsko prvenstvo, a pravila nisu ista u svakoj zemlji. Upravo to se događa s protupožarnim standardima,” upozorio je prof. dr. Grunde Jomaas, predsjedatelj Odjela za požarno sigurno i održivo izgrađeno okruženje (ZAG).
„Svaka država razvija vlastita pravila, umjesto da se ujedinimo kroz zajedničke smjernice koje bi služile građanima.”

Solarni paneli, baterijski sustavi i punionice električnih vozila na krovovima zgrada donose nove opasnosti, osobito u slučaju požara.

„Inženjerski aspekti zaštite od požara moraju se uključiti već u najranijim fazama razvoja tehnologija,” pojasnio je dr. Wojciech Węgrzyński iz Instituta za građevinsku tehniku (ITB) u Poljskoj.
„Samo tako sigurnost može postati dio uspjeha, a ne prepreka inovacijama.”

Baterijski sustavi – korist i rizik energetske tranzicije

Baterijski sustavi za pohranu energije postaju ključan element energetske obnove zgrada, no broj incidenata i požara raste.

„Vrlo je malo smjernica koje se odnose na sigurnu primjenu baterijskih sustava, a postojeće se značajno razlikuju od zemlje do zemlje,” upozorila je dr. Ana Sauca iz danskog DBI instituta.
„Potrebne su nam usklađene i prilagodljive smjernice koje će pratiti razvoj tehnologije i osigurati sigurnost korisnika.”

Sudionici su naglasili da sigurnost nije samo pitanje propisa i testova, nego i obrazovanja građana.

„Edukaciju o zaštiti od požara trebamo promicati od škola pa sve do građana i stručnjaka,” dodala je Sauca.
„Moramo biti svjesni novih rizika koje donosi elektrifikacija i litij-ionske baterije.”

Industrija kao partner u sigurnoj energetskoj obnovi

Industrija građevinskih materijala ima presudnu ulogu u stvaranju sigurnih i održivih zgrada.

„Donositelji politika, istraživačke institucije i industrija moraju zajednički djelovati kako bi zaštita od požara i energetska učinkovitost išle ruku pod ruku,” naglasila je Caterina Rocca iz Rockwool grupe.
„Naša je odgovornost osigurati da su zgrade energetski učinkovite, ali i sigurne,” zaključila je Anđelka Toto Ormuž iz Rockwool Adriatic.

Stručnjaci se slažu – energetska obnova zgrada ne smije biti samo pitanje održivosti i smanjenja emisija. Ona mora ići ruku pod ruku sa sigurnošću, edukacijom i jedinstvenim europskim standardima. Jer zeleni gradovi budućnosti moraju biti i sigurni gradovi.

Kada je Damjan Geber upisao arhitekturu, nije znao da će ga taj put odvesti do jednog od najutjecajnijih i najnagrađivanijih studija za prostorni dizajn u regiji – Brigade.
Danas, više od desetljeća kasnije, Brigada stoji iza nekih od najprepoznatljivijih projekata u Hrvatskoj – od Branimir Mingle Mall-a i Centra Kaptol, do međunarodnih koncepata.
Njihov rad prepoznat je brojnim međunarodnim priznanjima, među kojima su German Design Award, BIG SEE Interior Design Award i Architecture MasterPrize.

Kombinacija strukture i slobode

„Kad sam upisivao arhitekturu, nisam znao čim ću se baviti u životu i zato sam je upisao – jer mi je u tom trenutku zvučala kao nešto što će mi dati najveću širinu“, prisjeća se Damjan Geber.
„Volim racionalnost, strukturu, red, a u isto vrijeme volim i potpunu slobodu koja ima umjetnost.“

Taj spoj razuma i intuicije postao je temelj svega što danas radi.
Prije nego što je postao glavni direktor Brigade, Geber je radio različite poslove – bio je stjuard, turistički vodič i novinar.
„Apsolutno bilo kakav posao koji bi mi se pružio, priliku sam uzimao i radio. Osim što volim raditi, ti su mi poslovi dali iskustvo u onome što danas radim.“

Kako sam kaže, upravo su ga ta iskustva naučila razumjeti ljude – njihove potrebe, navike i ponašanja. Upravo to danas smatra ključem svakog uspješnog dizajna.

Psihologija prostora i moć intuicije

Nakon nekoliko godina rada u tradicionalnim arhitektonskim uredima, shvatio je da mu nedostaje ono što ga najviše zanima – psihologija čovjeka u prostoru.
„Nedostajalo mi je razumijevanje ljudi i integracija njihovih potreba, navika i intuicije u prostor koji oblikujemo za njih.“

Prekretnica se dogodila na studijskom putovanju u Japan s organizacijom Arhitekti bez granica. Tamo je, zajedno s kolegama, analizirao zašto neke arhitekture aktiviraju zajednicu, a druge ne.
„Tamo su mi se otvorile oči“, kaže Geber.
U Japanu se educirao kod velikog trgovca, a tamo je i otkrio što znači strategijski pristup dizajnu trgovine – kako analizirati prostor, kretanje i ponašanje kupaca te na temelju toga oblikovati iskustvo.

Prostor koji uči iz ponašanja

„Ništa u trgovini nije slučajno“, objašnjava Geber. „Ona se bori za naš fokus. Ona se bori za našu pažnju. Ona mora biti intuitivna, jer apsolutno sve što radimo mi kao ljudi prvenstveno je bazirano na našoj intuiciji.“

U Brigadi su zato razvili metodu kojom analiziraju kretanje korisnika u prostoru.
„Kad uđemo u bilo koji tip trgovine, provedemo nekoliko dana i praćenjem kretanja korisnika koji su potpuno anonimni dobijemo uzorke“, objašnjava.
„Možemo, primjerice, vidjeti da je polica A posjećena 80 posto, dok je polica B samo 20. Ali s police B se možda proda 80 artikala, a s police A samo 20. Tada možemo doći i reći da, ako je cilj da se bolje prodaje voće i povrće, možda trebamo promijeniti poziciju, dizajn ili dodati dvije lampe više.“

Njegovu filozofiju najbolje opisuje primjer koji spominje:
„Postoji priča kada su nizozemski pejzažni arhitekti napravili park i stavili puteljke, a onda su vidjeli da ljudi ne idu po njima, nego ih sijeku dijagonalno. Umjesto da se bore protiv njih, napravili su dijagonalne puteljke. Prihvatili su navike ljudi.“

Upravo to – razumijevanje i prihvaćanje ljudske intuicije i ponašanja – postalo je srž Brigadinog pristupa.

Centar Kaptol – prostor koji živi

Jedan od brojnih Brigadinih projekata je renovacija Centra Kaptol u Zagrebu.
Od zastarjelog trgovačkog centra stvorili su suvremeni urbani prostor koji spaja trgovine, urede, gastronomiju i kulturu.
„Naš cilj nije bio samo estetska obnova, već stvaranje mjesta koje živi. Prostor koji poziva, ne samo da prodaje.“

Upravo se u Centru Kaptol danas nalazi i ured Brigade, što čini projekt simbolično zaokruženim.
„Da bismo napravili svoj ured, morali smo proći apsolutno isti proces koji prolazimo s bilo kojim projektom koji dobijemo“, kaže Geber.
„Napravili smo interne analize, radionice, sami sebe analizirali, što je malo izazovno jer trebaš biti sam sebi psiholog i razumjeti što zapravo mi kao tim želimo.“

Za taj je prostor Brigada osvojila Architecture MasterPrize Grand Prix, i to u konkurenciji s projektima svjetskih korporacija.
„Bitno je da prostor odražava identitet ljudi koji u njemu rade“, naglašava Geber.

Showroom koji spaja dizajn i emociju

Sastavni dio Brigadinog ureda u Centru Kaptol je eksperimentalni showroom – prostor u kojem se izmjenjuju umjetničke i dizajnerske instalacije koje potpisuju članovi Brigade i gostujući kreativci.
Showroom funkcionira kao laboratorij za istraživanje prostornog doživljaja – kako prostor može aktivirati tijelo, emociju i memoriju.

Na Zagreb Design Weeku 2025. Brigada je ondje predstavila izložbu “Dizajn Karusel”, analognu, interaktivnu instalaciju koja vodi posjetitelje kroz povijest dizajna.
Na karuselu se nalazi pet kultnih stolica: Thonet No. 14 (1859), Zig Zag (1934), Tulip (1956), Mezzadro (1957) i Panton (1967).
Svaka od njih nosi duh svog vremena, ali sve dijele istu svrhu – biti mjesto odmora, sjedenja i razmišljanja.

10 najpoznatijih komada namještaja u povijesti dizajna

Od trgovina do svemira

Tijekom karijere, Damjan Geber i Brigada oblikovali su niz projekata – od trgovina i ureda, do javnih prostora i izložbi.
Radili su na preuređenju Branimir Mingle Mall-a, razvoju međunarodnog koncepta Muzeja iluzija, uređenju Tele2 i bio&bio trgovina, Addiko banke, Karla butika, odvjetničkih ureda i privatnih prostora.

Njihovi projekti uvijek polaze od istog pitanja – kako prostor može utjecati na ponašanje, emociju i iskustvo korisnika.
I dok je svoj profesionalni put oblikovao kroz arhitekturu, dizajn i istraživanje ljudske percepcije, jedan mu je san još uvijek neostvaren:
„Volio bih raditi u svemiru“, zaključio je Damjan Geber.

Radio je na raznim projektima – od trgovina i ureda, preko urbanih centara i muzeja, do eksperimentalnih instalacija – ali u svemiru još nije bio.