Arhitektura i dizajn

Održana online konferencija u organizaciji DAZ-a “BUDUĆNOST ZAGREBA NAKON POTRESA”

“Grad je suživot ljudskih aktivnosti u urbanom prostoru”

Veliki interes struke, ali i javnosti izazvala je online konferencija pod nazivom BUDUĆNOST ZAGREBA NAKON POTRESA – Arhitektonski pogled. Razgovaralo se o pokretanju nužne obnove Zagreba, budućnosti graditeljskog naslijeđa, doprinosu turizma obnovi grada te o Danima zagrebačke arhitekture.

Konferenciju je organiziralo Društvo arhitekata Zagreba, a njihov predsjednik Tihomil Matković istaknuo je kako pravi izazovi tek slijede. Zakon o obnovi Zagreba, kojim je uređena konstruktivna obnova, je donesen, no Društvo arhitekata želi dodati dodatne vrijednosti na tu obnovu.

Fond za obnovu Grada Zagreba, čija je konstituirajuća sjednica u danima pred nama podržava cjelovitu obnovu. No, nužna obnova ide na trošak Fonda, a razlika do cjelovite na račun stanara zgrada.

Online konferencija u 4 je dana sa više od 23 predavača i dionika okruglih stolova, te s ukupno 20 izvrsnih i stručnih predavanja obradila 4 izuzetno važne teme:

10.11. – urbanizam.ZG – pokretanje nužnog procesa obnove Grada Zagreba
11.11. – arhitektura i naslijeđe – budućnost graditeljskog naslijeđa Grada Zagreba
12.11. – ARTUR – arhitektura i turizam – doprinos turizma obnovi Zagreba
13.11. – Dani zagrebačke arhitekture – budućnost Zagreba utemeljena na 350 g. Sveučilišta u Zagrebu

Dom na kvadrat je kao medijski pokrovitelj podržao i nastaviti će podržavati napore naših arhitekata i svih onih koji sudjeluju u planu obnove grada Zagreba.

Snimke konferencije dostupne su na YouTube kanalu DAZ-a i Doma na kvadrat

Tihomil Matković, dia, Predsjednik DAZ-a, u završnom izlaganju na konferenciji zaključio je:

“Grad je suživot ljudskih aktivnosti u urbanom prostoru. Niti jedan segment pri tome ne treba izostaviti. Šire promatrano i ciljevi zacrtani u Nacionalnoj razvojnoj strategiji do 2030. godine trebaju biti pokretač mnogih dopunskih procesa obnove Zagreba i okolice nakon potresa. Održivost gospodarstva i društva, jačanje otpornosti na krize poput ovog potresa, zelena i digitalna tranzicija te ravnomjeran regionalni razvoj, inovacije i konkurentnost kroz ulaganja u znanje i ljudske potencijale, nužni su segment i obnove Zagreba i okolice od posljedica potresa. U europskim okvirima trebamo se osloniti na viziju „Novog europskog Bauhausa“ promoviranog od strane Europske komisije, koja u traženjima budućnosti Europe poziva na sinergiju znanosti i tehnologije te umjetnosti i kreativnosti kao glavnog oslonca razvoja. Takav razvoj temelji se na tradicijama Europe, u cilju ostvarenja održivosti sa stilom, to je poruka koja nam svima treba ostati u pamćenju pri obnovi nakon potresa.

Interdisciplinarni pristup, sinergijska rješenja uz uvažavanje svih dionika, od stručnjaka svih inženjerskih struka: arhitekata, građevinara, strojara i elektroinženjera, geodeta, prometnih inženjera, te povjesničara umjetnosti, sociologa, demografa, geografa, pravnika, ekonomista do svih drugih stručnjaka i građana našeg grada jedini su put da se destruktivne posljedice potresa od 22. ožujka 2020. godine pretvore u priliku novog razvoja. Grad osviješten potresom postaje svjestan očiglednosti potreba održive urbane obnove. Urbana rekonstrukcija koja je predviđena zakonom nije dovoljna. Treba krenuti prema procesima urbane revitalizacije i regeneracije koji uključuju i društvenu i ekonomsku obnovu s kojom će jezgri Grada Zagreba biti vraćena puna povijesna vrijednost te biti dana dodatna vrijednost kvalitete življenja, boravljenja i korištenja. Za realizaciju tih procesa potrebna je potpuna participacija stručne i opće javnosti u svim procesima, uz novi sustav prostornog planiranja. Kulturna baština grada i države naslijeđe je koje nas čini ponosnim dionikom naše povijesti. U procesima obnove ova vrijedna baština mora biti valorizirana i sačuvana, a nove vrijednosti mogu biti interpolirane u tkivo grada na primjerenim mjestima baštinski nevrijedne i uništene izgradnje.

Gospodarske aktivnosti u urbanim cjelinama osnova su života. Tako i turizam doprinosi kvaliteti života, no njegov razvoj ne smije dominirati, već treba biti u sinergiji s drugim gospodarskim aktivnostima i društvom u cjelini. Prostornim planiranjem treba definirati održivi razvoj turizma koji nadilazi predodređene mu zone, te i za tu potrebu treba razvijati dodatnu infrastrukturu, kako lokalno tako i na nivou države, s naglaskom na javne prostore i željeznički promet. Nove tipologije i novi oblici rada, stanovanja i turizma su već prisutni, isprepliću se, i prema tim promjenama kao društvo trebamo biti otvoreni.

Znanstvena i sveučilišna zajednica našeg grada, obilježavajući 350 obljetnicu Sveučilišta, predstavlja izniman interdisciplinaran splet znanja nužnih za urbanu obnovu grada. Razvoj Sveučilišta i novog kampusa, te obogaćenje studentske, istraživačke i nastavničke populacije s inozemnim gostovanjima, treba unijeti nove vrijednosti u naš grad”

Arhitekti i arhitektonski projekti

Wonderwoods u Utrechtu proglašen globalnim modelom pametne gradnje

Wonderwoods Vertical Forest pokazuje kako arhitektura može integrirati prirodu i potaknuti zdraviji gradski život.

Utrecht, modern architecture, green building

Utrecht, 7. studenoga 2025. — Projekt Wonderwoods Vertikalna šuma iz Utrechta dobio je nagradu “Global Model of Smart Green Building” na ovogodišnjoj dodjeli New Sustainable Cities and Human Settlements Awards 2025, održanoj Ženevi. Riječ je o međunarodnom priznanju koje dodjeljuje Global Forum on Human Settlements (GFHS) uz podršku Ujedinjenih naroda s ciljem poticanja razvoja održivih gradova i naselja širom svijeta.

Zeleni krovovi: Urbane oaze koje hlade grad i oživljavaju prostor

Zeleni krovovi i vertikalni vrtovi – spoj arhitekture i prirode

Photo by: Giovanni Nardi

Nagrada u sklopu globalnog programa za održive gradove

Program nagrada pokrenut je prije 20 godina, a prepoznaje projekte koji doprinose ostvarivanju UN-ovih ciljeva održivog razvoja, posebice cilja SDG 11 — održivi gradovi i zajednice. Ove je godine 19 projekata iz različitih dijelova svijeta nagrađeno za doprinos u području urbanizma i klimatskih rješenja. Žiri su činili međunarodno priznati stručnjaci, među kojima Carlos Moreno, urbanist i autor koncepta “15-minutnog grada”, te Vicente Guallart, bivši glavni arhitekt Gradskog vijeća Barcelone . Nagrade su uručene na svečanosti u sjedištu Svjetske meteorološke organizacije (WMO), uz potpisivanje tzv. Ženevske deklaracije o urbanim transformacijama i održivom razvoju.

Photo by: Giovanni Nardi

Živi vertikalni ekosustav u srcu grada

Wonderwoods Vertical Forest dio je urbanističkog kompleksa u središtu Utrechta koji obuhvaća dvije povezane zgrade — jednu koju je projektirao talijanski studio Stefano Boeri Architetti, a drugu nizozemski MVSA Architects. Boeri je poznat po projektu Bosco Verticale u Milanu, a Wonderwoods je 14. izvedba koncepta “vertikalna šuma”. Zgrada je prepoznatljiva po fasadi prekrivenoj biljkama, stablima i grmljem. U ovoj vertikalnoj šumi raste ukupno oko 360 stabala i 50.000 biljaka, što odgovara površini jednog hektara šume. Ovo je istinski urbani ekosustav potiče bioraznolikost i pruža utočište lokalnim vrstama ptica, zahvaljujući kružnim otvorima za smještaj ptičjih gnijezda posebno integriranim u fasadu zgrada.

Photo by: Giovanni Nardi

Arhitektura posvećena ljudima i prirodi

Projekt nije samo stambena zgrada, već “vertikalni zeleni grad” — s restoranima, uredima, sportskim sadržajima, javnim prostorima i podignutim pješačkim mostom koji povezuje oba tornja. Most na sedmom katu pretvoren je u panoramsku šetnicu i vrt dostupan svim građanima. Stanovi imaju prostrane terase s bogatom vegetacijom, obiljem dnevnog svjetla i otvorenim pogledima na grad, dok sofisticirani sustav senzora upravlja navodnjavanjem i održavanjem bilja.

Photo by: Giovanni Nardi

Tehnička izvedba i održivost

Vertical Forest Wonderwoods je izgrađena korištenjem prefabriciranih elemenata kako bi se smanjio utrošak materijala i vrijeme gradnje. Arhitektonska forma oblikovana je kroz sustav rotirajućih volumena i terasa koje omogućuju optimalno osvjetljenje i prostor za rast bilja. Wonderwoods je dosad već osvojio više međunarodnih priznanja, uključujući MIPIM Awards 2025 i International Architecture Awards 2025.

Photo by: Giovanni Nardi

Primjer nove generacije urbanizma

Vertical Forest Wonderwoods smatra se primjerom novog pristupa urbanom planiranju u kojem se bioraznolikost i klimatska otpornost integriraju u svakodnevni život grada. Svojim pristupom, Wonderwoods pridonosi širem cilju stvaranja održivijih i zdravijih gradskih prostora, što je u središtu suvremenih europskih i globalnih urbanističkih politika.

Nastavite čitati

Arhitektura i dizajn

Zeleni krovovi: Urbane oaze koje hlade grad i oživljavaju prostor

Zeleni krovovi ublažavaju efekt urbanih toplinskih otoka, povećavaju bioraznolikost u gradovima i stvaraju ugodniji mikroklimat za stanare i prolaznike

Iznad gradske vreve niču novi vrtovi – tihi, zeleni i živi. Zeleni krovovi postali su ne samo estetski dodatak, već i važan alat u borbi protiv urbanog pregrijavanja, zagađenja i nedostatka prirodnih površina. U svijetu, ali i u Hrvatskoj, sve više arhitekata i investitora prepoznaje njihovu vrijednost – i funkcionalnu i ekološku.

Klimatski neutralni gradovi u borbi protiv klimatskih promjena

„U Zagrebu, primjerice, park kod hotela Esplanade, iznad garaže Importanne centra, zapravo je krovni vrt. Ljudi često prolaze tim prostorom, a da ne znaju da hodaju po krovu,“ objašnjava Nataša Tiska Vrsalović, dipl. ing. agr. iz tvrtke Dionaea vrtovi. „I Kaptol centar ima sličan koncept – sve zelene površine ondje su zapravo krovni vrtovi jer su izvedeni na različitim etažama.“

Što su zapravo zeleni krovovi?

Iako ih često zamišljamo samo na vrhovima zgrada, zeleni krovovi nisu ograničeni na visoke objekte. Oni uključuju sve površine na kojima biljke rastu iznad prostora koji nije u izravnom dodiru s tlom – bilo da je riječ o garažama, trgovačkim centrima ili uredskim zgradama.

„Puno ljudi ni ne zna da se nalazi u krovnom vrtu jer mnogi od njih izgledaju kao klasični parkovi,“ objašnjava Vrsalović.

Takvi prostori unose prirodu ondje gdje bi inače bila odsutna, a njihova primjena u urbanim sredinama ima brojne prednosti: smanjuju temperaturu zraka, upijaju CO₂ i zadržavaju oborinske vode, čime smanjuju opterećenje na gradske sustave odvodnje.

Ekološki i energetski učinci

Zeleni krovovi značajno doprinose energetskoj učinkovitosti zgrada. Biljni sloj djeluje kao prirodna izolacija – ljeti smanjuje zagrijavanje krova, a zimi gubitak topline.
„Ljeti ta razlika može biti i preko 10 stupnjeva,“ ističe Vrsalović. „Zbog toga je potrebno manje hlađenja, a zimi manje grijanja, što donosi i energetsku i financijsku uštedu.“

Uz to, zeleni krovovi ublažavaju efekt urbanih toplinskih otoka, povećavaju bioraznolikost u gradovima i stvaraju ugodniji mikroklimat za stanare i prolaznike.

Planiranje: Sve počinje u prvoj fazi projekta

Krovni vrt mora biti dio arhitektonskog planiranja od samog početka.

Najvažnije je osigurati da zgrada može podnijeti dodatno opterećenje – od sloja supstrata do biljnog materijala.
„Ako želimo saditi stabla ili grmove, potrebno je osigurati dublji supstrat – 30, 40, pa i više centimetara. Takva opterećenja moraju biti statički planirana,“ objašnjava Vrsalović.
Ako se to ne predvidi na vrijeme, naknadna ugradnja krovnog vrta može biti tehnički i financijski zahtjevna.

Vrste zelenih krovova

Postoje dvije osnovne vrste: ekstenzivni i intenzivni krovni vrtovi.
Ekstenzivni su tanji, s 10–15 cm supstrata, namijenjeni neprohodnim površinama i biljkama koje traže minimalnu njegu – poput seduma, trava i niskih trajnica. Oni imaju prvenstveno ekološku funkciju i često se promatraju s udaljenosti.

Intenzivni krovni vrtovi, s druge strane, imaju dublji sloj supstrata (30–50 cm ili više), pa omogućuju sadnju grmlja, pa čak i manjih stabala. Takvi krovovi mogu biti prohodni, s klupama, stazama i sustavima navodnjavanja – pravi mali parkovi u visini oblaka.

U oba slučaja, ključan je sloj hidroizolacije. „Kod zelenih krovova najvažnije je da hidroizolacija bude izvedena besprijekorno. Ako dođe do propuštanja, popravak je složen jer se mora maknuti sav supstrat i biljke,“ upozorava Vrsalović.

Biljke koje uspijevaju na krovu

Odabir biljaka ovisi o vrsti vrta i njegovoj lokaciji.
Za ekstenzivne vrtove koriste se niskorastuće, otporne vrste – sedumi, trave i skromne trajnice koje podnose sušu.
Za intenzivne krovove izbor je gotovo neograničen: od mirisnog bilja i ukrasnih trava do začinskog bilja, lavande, ružmarina, pa i manjih stabala poput javora ili masline, ovisno o dubini supstrata.

Ovih 5 stabala nikako nemojte saditi u blizini kuće

„Kod viših zgrada važno je voditi računa o vjetru,“ napominje Vrsalović. „Biljke moraju biti otpornije jer vjetar isušuje i njih i supstrat, pa je navodnjavanje obavezno.“

Održavanje i izazovi

„Održavanje krovnog vrta slično je kao i svakog drugog – samo što je logistika zahtjevnija,“ kaže Irena Kolega, voditeljica projekata u Dionaea vrtovima. „Ako se vrt nalazi na krovu višekatnice, treba osigurati pristup, dopremu materijala i sigurno kretanje radnika.“

Biljke na krovu traže redovitu njegu, osobito u prvoj godini nakon sadnje, dok se ne ukorijene. „Zalijevanje je obavezno, a kasnije se potreba smanjuje,“ dodaje Kolega.
Krovni vrtovi zahtijevaju i posebne supstrate – lagane, ali propusne. Kod ekstenzivnih vrtova prevladavaju mineralne tvari (oko 80%), dok intenzivni zahtijevaju više organskog materijala kako bi podržali bujniji rast.

Poseban izazov predstavljaju korovi. „Na krovovima ih je više nego u vrtovima, jer vjetar i ptice donose sjeme. Imali smo slučaj da je u žardinjeri na najvišem katu izrasla vrba visoka dva i pol metra – u samo mjesec dana,“ kaže Kolega kroz smijeh.

Vrijednost koja nadmašuje trošak

Zeleni krovovi jesu skuplji od klasičnih vrtova – zbog posebnih supstrata, dopreme materijala i održavanja. Ipak, njihove prednosti višestruko nadmašuju ulaganje.
Oni povećavaju vrijednost nekretnina, produljuju vijek trajanja krova, poboljšavaju mikroklimu i vraćaju prirodu u betonirane dijelove grada.

U svijetu u kojem svaki kvadrat prirode postaje dragocjen, zeleni krovovi podsjećaju da se i iznad betona može rasti – tiho, održivo i s pogledom na nebo.

Nastavite čitati