Arhitektura
Najviši neboder u Europi projektiran u obliku plamena
Gradilo ga je više od 20.000 radnika sedam godina

Arhitekti i graditelji stalno se natječu tko će izgraditi najviši neboder. Dosad je izgrađeno 40 nebodera viših od 400 metara. Najviše ih je u Kini, čak 20, što i nije podatak za čuđenje s obzirom na veličinu njihove populacije. Najviši neboder i općenito najviša građevina u svijetu je neboder Burj Khalifa u Dubaiju, u Ujedninjenim Arapskim Emiratima. Visok je 828 metara i ima 160 katova.
Div iz Rusije
Što se tiče Europe, giganata od betona i stakla ima, no ne kao u spomenutim državama. Titulu najvišeg nosi Lakhta centar u Sankt-Peterburgu u Rusiji. Visok je 462 metra, što ga čini 14. najvišom građevinom u svijetu.

Lakhta je proglašen neboderom godine i dobitnik prestižne nagrade u arhitekturi, Emporis Skyscraper Award.

Ovaj poslovni neboder specifičnog izgleda ima 90 katova, tri su pod zemljom, a 87 ih je iznad. Vanjska struktura zgrade sastoji se od pet krila koja se okreću za gotovo 90 stupnjeva. To je zgradi trebalo dati oblik plamena koji nalikuje logotipu proizvođača prirodnog plina Gazprom, čiji uredi zauzimaju veći dio nebodera.

Lakhta centar gradio se sedam godina, od 2012. do 2019. godine u čemu je sudjelovalo više od 20.000 radnika iz 18 zemalja.
Titulu najviše zgrade u Europi Lakhta je preuzeo od zgrade u Moskvi. Inače, Moskva je dom čak pet najviših zgrada u Europi.
Arhitektura
Neobično zdanje u Grčkoj koje gledano iz zraka nimalo ne liči na kuću
Kuća je u potpunosti u simbiozi s prirodom.

Gledana odnaprijed, lijepa kamena prizemna kuća. No, ako je se gleda iz zraka, onda je nema. Tako bismo mogli opisati ovu vrlo zanimljivu kuću smještenu u pustoši otoka Milos u Grčkoj. No, nije jedina takva tamo izgrađena. Riječ je o posebnom projektu nazvanom Voronoi’s Corrals.

Na području veličine oko 90 000 četvornih metara smješteno je pet ovakvih “koralja”, odnosno objekata. “Ovakav dizajn odvaja ruralna područja krajolika od divljih s jasno definiranim granicama”, naveli su arhitekti.
Ideja je bila da kuće za odmor budu prošarane kulturnim utjecajima obala južne Europe. Također, umjesto da velike površine divljine i poljoprivrednog zemljišta prepuste pritiscima turističke industrije, ti koralji reinterpretiraju lokalno nasljeđe stvaranja teritorija za zajednički život i međusobno očuvanje divljih, ruralnih i domaćih vrsta.

Oko kuće i na samom krovu kuće uzgajaju se brojne biljne vrste. Krugovi koji se vide na krovu su zapravo krovni prozori.

U unutrašnjem dijelu ove kuće u Grčkoj, uobičajena slika modernih interijera. Minimalističko uređenje, naglasak na prirodnim materijalima i puno prirodnog svjetla.
Arhitektura
Znate li što je biofilija?
Gradovi diljem svijeta je prihvaćaju, a biofilija polako ulazi i u hrvatsku arhitekturu.

Biofilija je sve zastupljeniji trend u uređenju interijera, a u posljednje vrijeme sve je češće pronalazimo i u arhitekturi. Ideja “Biofilije” u drevnoj je Grčkoj bila definirana kao “ljubav prema životu”. Taj koncept prvi je 1964. godine uveo psiholog Erich Fromm, a potom ga je 1980. godine popularizirao biolog Edward O. Wilson . Proučavali su nedostatak povezanosti s prirodom uzrokovan gradskim životom.

Nit vodilja je vrlo jednostavna: povezati ljude s prirodom kako bi poboljšali njihovu dobrobit i kvalitetu života. Kako je to mogla arhitektura? Traženjem alternativa za integriranje prirode – bilo kroz prirodne elemente ili tehnike – u njezin dizajn.
Najčešći je pristup ugrađivanje prirodnih obilježja u izgrađeno okruženje. Voda, vegetacija, sunčeva svjetlost i prirodni materijali koriste se prilično često. Ostakljene zgrade, zgrade sa vertikalnim vrtovima i bazenima na krovovima danas nisu rijetkost.

Sljedeća tipična karakteristika biofilnih projekata je uporaba organskih oblika i silueta umjesto ravnih linija. Također, prisutne su i boje koje pronalazimo u prirodi.
Gradovi diljem svijeta prihvaćaju ovu promjenu, a biofilija polako ulazi i u hrvatsku arhitekturu.
