Povežimo se

Arhitektura

Deset najskupljih zgrada na svijetu

Koja je zgrada najviša već je odavno stvar prestiža, no koja zgrada je najluksuznija?

1. Hotel Marina Bay Sands

Na prvom mjestu liste najskupljih zgrada na svijetu, smjestio se luksuzni neboder “Marina Bay Sands” u Singapuru. Hotel je koštao vrtoglavih 8 milijardi američkih dolara, a među brojnim sadržajima valja izdvojiti ogromni kasino, muzej, dvije kino dvorane, 2 561 hotelskih soba, klizalište, 7 restorana, shopping-centar…

 

Hotel Marina Bay Sands Dom2

 

Spektakularni kompleks dizajnirao je studio Moshe Safdie Architects, a službeno otvorenje održano je u lipnju 2010. godine. Osim impresivnim sadržajem, “Marina Bay Sands” goste privlači i neobičnim dizajnom inspiriranim slaganjem kuće od karata. Tri hotelska tornja spojena su platformom “Skypark” koja se nalazi na visini od 200 metara.

 

Hotel Marina Bay Sands Dom2

 

 

2. Emirates Palace hotel

Ujedinjeni Arapski Emirati poznati su po moći i raskoši, a hotel “Emirates Palace” u Abu Dhabiju nije iznimka. Svoja vrata otvorio je krajem 2005. godine, a u izgradnji koja je trajala tri godine sudjelovalo je preko 20 tisuća radnika. Hotel se proteže na 850 tisuća četvornih metara, sadrži garažu za 2 500 vozila, vlastitu marinu i uzletište za helikoptere. Hotel broji 302 sobe i 92 apartmana, dok se na zadnjem katu nalazi 6 kraljevskih apartmana koji su rezervirani samo za VIP goste.

 

Emirates Palace hotel Dom2

 

Rekreativci mogu uživati u brojnim sportskim sadržajima među kojima su dva bazena, nekoliko terena za kriket, tenis i nogomet, fitness i spa centar. Okolicu krasi privatna pješčana plaža duga 1.3 kilometra i 85 hektara zelenih površina. Hotel je dizajnirao arhitekt John Elliott RIBA, a troškovi gradnje procjenjuju se na 3,9 milijardi britanskih funti.

 

Emirates Palace hotel Dom2

 

 

3. The Cosmopolitan of Las Vegas hotel

Osim po kocki i dobrom provodu, Las Vegas je svjetski poznat i po svojim ekstravagantnim hotelima. Jedan takav je i “Cosmopolitan of Las Vegas”, koji je sagrađen na nekadašnjem parkiralištu Jockey Kluba.

 

The Cosmopolitan of Las Vegas hotel Dom2

 

Otvoren u prosincu 2010., hotel u prijestolnici zabave nudi gotovo 3 tisuće soba, restorane, wellness centar i teretanu, kao i kazalište s 1800 sjedala. Na čelu dizajnerskog tima našla se grupacija Friedmutter, a projekt je koštao 3,9 milijarde dolara. The Cosmopolitan je drugi po redu hotel u Las Vegasu koji ima podzemnu garažu.

 

The Cosmopolitan of Las Vegas hotel Dom2

 

 

4. Hotel Wynn Las Vegas

Na četvrtom mjestu najskupljih zgrada na svijetu smjestio se Wynn Las Vegas (poznat i pod nazivom “The Wynn”) s 2,7 milijarde dolara troškova izgradnje. Hotel se proteže na 45 katova i sadrži 2 716 soba, a kao i većina drugih hotela u Las Vegasu, sadrži i ogromnu kockarnicu. No glavna atrakcija “Wynn Las Vegasa” je trgovina luksuznih automobila.

 

Hotel Wynn Las Vegas Dom2

 

Trgovina je smještena u blizini parkirališta za goste kompleksa, koji na putu do svog automobila mogu razgledati najnovije modele Maseratija i Ferrarija. U sklopu hotela/kasina nalazi se i dućan Ferrarija koji nudi automobilsku opremu, elektroniku i suvenire, a sadrži i golf igralište. “The Wynn” je otvoren krajem travnja 2005. godine.

 

Hotel Wynn Las Vegas Dom2

 

 

 

5. Hotel Venetian Macao

Kasino/hotel nalazi se na Cotai Stripu u Macau, specijalnoj administrativnoj oblasti Narodne Republike Kine. Vlasnik ove impozantne strukture od 40 katova je korporacija Las Vegas Sands. Projekt koji je koštao 2,4 milijarde dolara, rezultirao je najvećim hotelom u Aziji. “Venetian Macao” je također šesta najveća zgrada na svijetu, a ujedno ima i najveći kasino na svijetu. Hotel dizajnom nalikuje originalnom Venetianu u Las Vegasu.

 

Hotel Venetian Macao

 

“Venetian Macao” broji 3 tisuće hotelskih soba, dok kasino ima 3 400 automata, 800 stolova za kockanje i dvoranu za zabavu i sportske spektakle od 15 tisuća sjedala. Kasino je podijeljen na četiri tematska dijela: Zlatnu ribicu, Crvenog zmaja, Carsku kuću i Feniksa.

 

Hotel Venetian Macao Dom2

 

 

6. Obiteljska kuća Antilia

Nakon hotela i kasina, dolazimo i do jedne obiteljske kuće. Šesto mjesto pripalo je Antiliji – najskupljoj i ujedno najvećoj obiteljskoj kući ikada izgrađenoj. Ovaj spektakularan dom nalazi se u Mumbaiju u Indiji, a izgrađen je za poslovnog magnata Mukesha Ambanija i njegovu obitelj. Antilia je produkt suradnje između arhitektonskih firmi Hirsch Bender Associates i Perkins+Will. Radovi su trajali 3 godine, a rezultat možete vidjeti i sami – pravi neboder koji po luksuzu nimalo ne zaostaje od hotela koji su zauzeli prvih pet mjesta naše liste.

 

Obiteljska kuća Antilia Dom2

 

Zdanje ima 27 katova, dok unutrašnjost skriva sadržaje poput teretane, plesne dvorane, bazena, spa centra, kino dvorane… U garažu stane nevjerojatnih 160 automobila, a za održavanje imanja brine se čak 600 zaposlenika. U prizemlju Antilie nalazi se 6 liftova, dok krov ima 3 heliodroma, pa čak i jedinicu za kontrolu zračnog prometa. Iako troškovi gradnje Antilie nisu točno poznati, procjenjuje se da iznose blizu 2 milijarde dolara.

 

Obiteljska kuća Antilia Dom2

 

 

7. Hotel/kasino Palazzo

(Las Vegas, Nevada, SAD) – cijena projekta: 1,8 milijardi dolara

 

Hotel/kasino Palazzo Dom2

 

 

8. Poslovni neboder Tapei 101

(Tapei, Taiwan) – cijena projekta: 1,8 milijardi dolara

 

Poslovni neboder Tapei 101 Dom2

 

 

9. Hotel/kasino Bellagio

(Las Vegas, Nevada, SAD) – cijena projekta: 1,6 milijardi dolara

 

Hotel/kasino Bellagio Dom2

 

 

10. Najviši neboder na svijetu – Burj Khalifa

(Dubai, Ujedinjeni Arapski Emirati) – cijena projekta procjenjuje se na 1,5 milijardi dolara

 

Najviši neboder na svijetu - Burj Khalifa Dom2

 

 

 

Oglas
Kliknite kako biste komentirali

You must be logged in to post a comment Login

Ostavi komentar

Arhitektura

Zavirite u predivnu vilu u Istri koja oduzima dah!

Vila se sastoji od četiri moderne kuće okružene prirodom, smještene na brežuljku s pogledom na rijeku Mirnu i Jadransko more.

Smještena u jednoj od najpoželjnijih hrvatskih regija za život i svjetskih destinacija za odmor, ova vila oduzima dah!

Vile nose ime rijeke Mirne jer se upravo iznad nje uzdižu, u predivnom zelenom utočištu, a upravo su blaga ćud rijeke, mir i tišina okoline nadahnuli arhitekte Arhitektonskog studia Metrocubo u stvaranju ovog suvremenog arhitektonskog projekta.

Vile čine dvije dvokatnice i dvije prizemnice koje su raspoređene u nizu, jedna ispod druge, na prostranim parcelama od 2000 m 2 . Najveća od njih ima i dodat no poljoprivredno zemljište od 8000 m 2 . Kvadrature vila, od 275 do 320 m 2

Elegantna ljepotica usred Istre – kuća zanimljivog geometrijskog oblika i unutarnjeg dizajna

Sve su okrenute prema jugozapadu, a sadrže četiri sobe s pripadajućim kupaonicama s walk-in tušem, veliku kuhinju, dnevni boravak otvorenog plana i WC.

Iz dnevnog se prostora izlazi u uređen vrt ograđen kamenim zidovima s bazenom i sunčalištem.

U grijanim bazenima može se uživati i tijekom zime, a tu je i predivna natkrivena terasa te savršeno uređenja ljetna kuhinja s roštiljom. Okućnica je ograđena vrtom, a krasi je i popločeno sunčalište uz bazen.

Specifičnost ovih vila su goleme staklene stijene koje omogućuju otvorenu komunikaciju unutarnjeg prostora s vanjskim, što je bila nit vodilja arhitektonskog projekta.

Interijere krase dizajnerske pločice, vrhunski podovi i sanitarije, dok staklene stijene osiguravaju pogled na more iz svih prostorija.

Vile su opremljene klimatizacijskim sustavom i podnim grijanjem na bazi toplinskih pumpi koje osiguravaju veliku uštedu energije. Vlasnici villa Gromače izabrali su i podizno-klizni sustav WICSLIDE 160 kombinaciju izvrsne toplinske izolacije s najvišom funkcionalnošću i dizajnom. ICLINE 75 evo ima najviša svojstva toplinske izolacije i strukturne karakteristike. Svojim vrhunskim tehničkim performansama ovaj aluminijski prozor prilagođen je svim arhitektonskim zahtjevima budućnosti.

Autor fotografija: Igor Popović

Nastavite čitati

Arhitektura

Mogu li se energetski obnoviti građevine pod zaštitom

Nepokretna kulturna baština s utvrđenim svojstvom kulturnog dobra čine pojedinačne građevine koje imaju izrazit povijesni, umjetnički, znanstveni, društveni ili tehnički značaj. Zašto su neke građevine pod konzervatorskom zaštitom i može li se provoditi energetska obnova, zna arhitekt Dražen Arbutina.

U očuvanju kulturnog i povijesnog naslijeđa jedan od ključnih elemenata je konzervacija građevina, a odluka o formalnoj zaštiti građevine donosi se na temelju parametara koje definira zajednica.  

Subjektivna kategorija

“Vrijednosti određenog primjera koji, recimo arhitekture koji uvrstimo u baštinu, ili u nešto što će biti formalno u zakonu tretirano kao državno dobro je zapravo kategorija koja na prvi pogled je subjektivna. Subjektivna je zbog toga što ne možete donijeti numeričke parametre kojima bi odredili da li nešto pripada toj skupini ili ne, ali se taj subjektivitet pokušava riješiti na način da veliki broj ljudi koji poznaju određenu materiju, sudjeluju u procjeni. Ako se slože oko određenoga suda, uvrštavaju to na određeni popis.”, za Dom na kvadrat rekao je dr. sc. Dražen Arbutina dipl. ing. arh.

Formalna zaštita

Formalna zaštita dijeli se u dvije kategorije – zaštićeno kulturno dobro i preventivno zaštićeno kulturno dobro.

“Kad pojednostavnimo tu kategoriju preventivno zaštićena kulturna dobra, prepoznata je njihova vrijednost, donesen je akt o njihovoj određenoj zaštiti. Ali nisu stvoreni apsolutno svi preduvjeti prije svega ovi stručni da se provede kompletna valorizacija kako bi se zapravo utvrdila prava vrijednost i onda oni i zaštitili. S druge strane imamo zaštićena kulturna dobra, koja se nalazi i na posebnoj listi koju dakle vodi Ministarstvo kulture i medija. Onda imate zapravo ta kulturna dobra na listi kulturnih dobara, koja onda imaju i specijalan status. Taj status uključuje obazriv odnos prema baštini. Kad to govorimo, dakle, ta zaštita zapravo uključuje vrlo pažljiv i specifičan odnos svih u tom procesu i to znači od onih koji su takav akt donijeli, pa do onih koji možda nisu vlasnici, ali samo takav prostor koriste.” kaže Arbutina.

Lista zaštićenih ili preventivno zaštićenih kulturnih dobara predstavlja popis svih onih građevina i lokaliteta koji posjeduju iznimne vrijednosti.

Obaveze konzervatora

Smjernice o postupanju s građevinom pod zaštitom donose konzervatori.

“Obveza konzervatora koji djeluju unutar Ministarstva kulture, unutar konzervatorskih odjela, to jest unutar Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode u gradu Zagrebu, je obveza zapravo da osiguraju da će se obazrivo pristupiti svim zahvatima na bilo kojoj od  građevina koja je pod zaštitom. Kad govorim o tome da osiguraju da se obazrivo pristupi, onda to znači da se neće kompromitirati i na drastičan i dramatičan način narušiti one vrijednosti koje su prepoznate zapravo prilikom stavljanja na listu takve građevine.”

Obaveze inžinjera

A problematikom obnove ili bilo kakvog zahvata na zaštićenoj građevini, bave se inženjeri.

“Među njima recimo arhitekti su zapravo ti koji provode i određena istraživanja ili bolje rečeno sintetiziraju istraživanja nekih drugih struka kao što su recimo konzervatori, restauratori. Oni pokušavaju zapravo stvoriti sliku i to cjelovitu sliku o građevini preko konzervatorskih elaborata koji se izrađuju i definirati šta su to najvrjedniji elementi građevine koji se ni na koji način ne smiju kompromitirati, do koje mjere se može i na koji način se može ići u određene intervencije na toj građevini i takvom konzervatorskom elaboratu. Oni te mjere prilažu na provjeru upravo kolegicama i kolegama upravo koji rade u konzervatorskim odjelima.”, objasnio je Dražen.

Dijalog između dvije struke

Upravo između te dvije struke često dolazi do prijepora i nerazumijevanja.

“Kad govorimo o postojećem stanju, onda vrlo često moji kolegice i kolege, pa i građevinski inženjeri posebice ne percipiraju građevni materijal kao jedan od iznimno važnih elemenata u percepciji. Znači tu moramo razdvojiti percepciju od suštine građevine koja je zapravo vrijedna. Dakle, od suštine građevine koja je vrijedna. Materijal je u suštini građevina i zamjena materijala je automatski i zamjena građevine i onda više nemate original.”

Energetska obnova takvih građevina je teška zato što svaki zahvat na njima puno skuplji nego na konvencionalnim građevinama, ali moguća.

“Pitanje energetske obnove i kvantifikacije kvalitete izvršene energetske obnove, nažalost nije kako bih rekao, apsolutno objektivno. Tu su zapravo određeni formalni parametri koji dominiraju svime time. Dakle, vi ste energetski obnovili građevinu ako ste ugradili određeni toplinski sustav, koji je više-manje konvencionalan, jer promatra se ili se u manjoj mjeri promatra na specifičan način ako uključite određene sustave koji onda rješavaju neke druge probleme. S druge strane, u povijesnim građevinama, aplikacija, konvencionalnih sustava ne znači da je apsolutno primjerena.” , zaključio je Dražen Arbutina.

Konzervacija građevina je očuvanje identiteta i dijela naše povijesti za buduće generacije.

Nastavite čitati

Pratite nas na drušvenim mrežama

Izbor urednice