Arhitektura i dizajn
Arhitekti koji su projektirali bazen u obliku dinosaura
Oni su mladi. Tek ulaze u godine tinejdžerstva. Ali iza njih je već bogat opus radova. Neki njihovi radovi sigurno su vam i poznati. Evo koji arhitekti koji stoje iza njih.
Ove godine njihov ured puni 12 godina. Kažu da su dječje godine prošle i da su sada ušli u teenage doba, pa očekuju da krene ludo razdoblje. Djetinjstvo je bilo jako plodno, tako da su ovi arhitekti već s ranim radovima osvojili puno nagrada. Jedno ih pitanje sve ove godine prati – jesu li za ime zaslužni UFO-i ili NLO-i?
“Priča je vezana za sam naš početak kad smo moj partner Nenad Ravnić i ja zapravo bili u začecima osnivanja ureda i razmišljali što smo. Tada smo mi bili neka vrsta organizacije i bili smo neformalna organizacija. Zapravo je NFO jedna izvedenica od neformalne organizacije, koju smo zadržali dan danas i zapravo nam je drago da to i danas izaziva određenu intrigu i ljude zaista zanima što je to točno iza toga”, ispričala je arhitektica Kata Marunica, partnerica u arhitektonskom uredu.
Projekti

Njihovi su projekti raznoliki – od obiteljskih kuća do trgova, šetnica, ali isto tako dizajnirali su spomen obilježje Gordanu Ledereru – Slomljeni pejzaž. No, njihovi radovi se ne mogu prepoznati po nekom specifičnom potpisu.

Sudjeluju na mnogo natječaja koje koriste kao svojevrsni trening. Kako kaže arhitekt Marin Piršić, stalno istražuju nove forme, motive i ideje. Smatraju da je šteta od tolikih mogućnosti, zapasti u jednoznačan izraz samo da budu prepoznatljivi.

Ipak, po nekim će radovima ostati zapamćeni jer nije baš uobičajeno projektirati bazen u obliku dinosaura koji su oni projektirali.
Ključ je graditi održivo

U današnje vrijeme treba graditi održivo, a održivost nije samo broj centimetara toplinske izolacije na građevini, kažu ovi arhitekti.
“Kuća koja je dobro isprojektirana i koja koristi lokalno znanje majstora koji znaju izvesti kako treba, po mom je mišljenju održiva”, smatra arhitekt Piršić.
A kada se kreće u gradnju obiteljske kuće treba se oboružati strpljenjem. Dobro je imati realne želje, a ne sanjati o nečemu što je u sukobu s prostornim planom, lokacijom i slično.
“Često znamo napraviti i varijantu koju je klijent htio, za koju mi znamo da ne funkcionira. Materijaliziramo je jednakopravno kao i ostale varijante, čisto da se uvjeri, da makne taj crv sumnje koji ga nagriza možda od početka”, kaže arhitektica Marunica.

Jer, često su njihova vrlo uspješna rješenja bila ona u kojima su u potpunosti izokrenuli početnu ideju investitora. Zato, opustite se, gradnja kuće je proces koji traje neko vrijeme, ne mora prva ideja biti i posljednja.
Arhitektura i dizajn
Zona pobjede: Kako održavanje zgrada može spasiti domove?
Nova epizoda podcasta Zona pobjede otkriva zašto je održavanje zgrada ključno za sigurnost, vrijednost i dugovječnost svakog doma.

Gradnja nije gotova kada se objekt dovrši — tada tek počinje njegovo stvarno trajanje. Druga epizoda podcasta Zona pobjede, u produkciji Baumit Hrvatska i emisije Dom na kvadrat, otvara temu o kojoj se rijetko govori, a ključna je za sigurnost, kvalitetu i vrijednost svakog doma — upravljanje i održavanje zgrada.
Zgrade u Hrvatskoj sve su starije, a mnogi suvlasnici još uvijek ne razumiju da odgovornost za održavanje nije samo formalnost, već zakonska i građanska obveza. Kroz razgovor s iskusnim stručnjacima, podcast otkriva kako pravodobna obnova i korištenje kvalitetnih, održivih materijala mogu dugoročno uštedjeti novac i produljiti život svakog objekta.
U epizodi gostuju Dražen Pomper, predsjednik Udruge upravitelja zgrada RH i stručnjak s više od 30 godina iskustva, te Miljenko Minković, voditelj projekata u Baumitu, koji gotovo 25 godina prati razvoj energetske obnove i statičkih sanacija. Razgovor vodi Snježana Turalija (GREENiKA poslovno savjetovanje).
Zona pobjede: Novi podcast koji mijenja pogled na gradnju
Tko su gosti i što donose njihova iskustva
Dražen Pomper započinje priču s tri desetljeća iskustva u sektoru održavanja zgrada, u kojem upravlja s više od 350 objekata diljem Hrvatske. Kao predsjednik udruge upravitelja zgrada, ističe da je hrvatsko tržište održavanja zgrada sazrijevalo sporo — od 1997. kada je uveden prvi zakon o upravljanju do danas. U tom razdoblju svijest građana se polako mijenja, no mnogi i dalje očekuju da netko drugi “brine” o zgradi.
“Ljudi znaju da auto mora ići na servis, ali ne i da njihova zgrada ima svoj rok trajanja. To moramo naučiti od početka.” — Dražen Pomper
Miljenko Minković donosi drugu perspektivu: kroz gotovo 25 godina rada u Baumitu svjedočio je evoluciji gradnje u Hrvatskoj — od vremena prije subvencija do današnjih energetski učinkovitih i ekološki usklađenih projekata. Kao voditelj projekata, Minković naglašava važnost partnerstva između proizvođača, arhitekata i izvođača u svakoj fazi obnove.
Zašto je održavanje zgrada ključno za kvalitetan dom
Pomper objašnjava da svaka zgrada ima životni vijek od 70 do 100 godina, no kako bi tijekom tog vremena ostala funkcionalna, potrebno je redovito ulaganje. Prvi ozbiljniji troškovi javljaju se nakon otprilike 30 godina — kada dolazi vrijeme za obnovu krova, fasade ili stolarije. Bez planiranog održavanja, zgrada ubrzano gubi vrijednost, a troškovi popravaka višestruko rastu.
Zgrade su živi sustavi koje treba pratiti i “servisirati”, baš kao i automobile. “Ljudi znaju kada treba promijeniti ulje u autu, ali ne znaju kada treba obojiti zid,” slikovito opisuje Pomper. Ključno je razviti svijest da održavanje nije trošak, već ulaganje u sigurnost i dugoročnu stabilnost doma.

Zelena obnova doma: Ako vam je prioritet održiva gradnja, slijedite ove savjete
Odgovornost suvlasnika – promjena mentaliteta
Veliki izazov i dalje je mentalitet iz prošlih vremena – mnogi i dalje očekuju da netko “iz općine” ili “iz firme” vodi brigu o zgradi. No današnji zakon jasno kaže: suvlasnici su odgovorni za održavanje i dužni su osigurati sredstva kroz pričuvu. Pomper ističe da je edukacija suvlasnika presudna te da suvremene komunikacijske platforme, poput WhatsApp grupa, znatno pomažu u organizaciji i donošenju odluka unutar zgrada.
Nove generacije stanara bolje razumiju digitalne alate i informacije, što olakšava komunikaciju s upraviteljima i izvođačima. Time se poboljšava koordinacija, povećava transparentnost i ubrzava reakcija na tehničke probleme.
Kako Baumit pomaže – stručnost od projektiranja do izvedbe
Baumit u proces upravljanja i obnove zgrada ulazi u više faza — od projektiranja do same izvedbe. Minković objašnjava da tvrtka često sudjeluje već u fazama planiranja, kada s projektantima usklađuje detalje i predlaže optimalne materijale za pojedine objekte. U drugim slučajevima, uključuju se kasnije – tijekom same izvedbe, gdje pomažu u izboru izvođača i nadzoru kvalitete radova.
“Možete imati najbolji materijal na tržištu, ali ako nije pravilno ugrađen, to ne vrijedi ništa. Znanje je najvažniji alat svake obnove.” — Miljenko Minković
Baumit također pomaže u statičkim sanacijama, koje su postale nužne nakon potresa. Tvrtka razvija rješenja koja kombiniraju toplinsku izolaciju, protupožarnu zaštitu i otpornost na potrese, a ujedno smanjuju ugljični otisak proizvodnje. Minković ističe važnost pouzdanih izvođača i solventnih partnera – jer obnova zahtijeva tehničku stručnost i financijsku stabilnost.
NZEB konferencija: Priuštivo i održivo stanovanje do 2030.?
Inovacije koje mijenjaju tržište: CrystalTop i ekološki materijali
Jedna od inovacija na koju je Baumit posebno ponosan je CrystalTop – nova generacija mineralne žbuke u pastoznoj formi, izrađena 95% od prirodnih sirovina. Radi se o materijalu koji kombinira otpornost, paropropusnost i ekološku prihvatljivost te omogućuje dugotrajniju i sigurniju fasadu.
Ovaj proizvod razvijen je nakon dugogodišnjeg istraživanja u Baumitovom ispitnom naselju u Austriji, gdje su različite kuće građene s različitim materijalima i podvrgnute testovima u realnim uvjetima. Rezultati tih istraživanja pomažu Baumitu da razvija materijale koji prate klimatske izazove i zahtjeve modernog stanovanja.
EPS vs kamena vuna – što odabrati?
Jedno od najčešćih pitanja u obnovama jest izbor između stiropora (EPS) i kamene vune.
Pomper i Minković pojašnjavaju da je kamena vuna sigurniji izbor za visoke stambene zgrade jer pruža bolju otpornost na požar, bolju paropropusnost i dugoročno stabilnija svojstva. Iako je nešto skuplja u startu, ušteda kroz trajnost i sigurnost višestruko nadoknađuje početno ulaganje.

Zakon o održavanju zgrada – kazne, promjene i što donosi budućnost
Novi Zakon o održavanju zgrada i prateći pravilnici donose važne promjene: po prvi put uvode kazne za suvlasnike i upravitelje koji ne održavaju objekte prema propisima. Time država želi potaknuti sustavnije upravljanje i dugoročnu odgovornost.
Posebno su istaknuti i problemi koji su dosad bili zanemareni – primjerice, postavljanje klima uređaja na pročelja zgrada, što narušava izgled i sigurnost fasade. Pomper objašnjava da su mnogo važnija pitanja statike, protupožarne sigurnosti i energetske učinkovitosti. Novi pravilnik jasno razlikuje privatne i javne zgrade, pri čemu javne moraju prve dosegnuti nZEB standard, odnosno gotovo nultu emisiju.
Energetski obnovite kuću ETICS fasadnim sustavom
Edukacija i Baumit Akademija – znanje koje gradi kvalitetu
Baumit već dva desetljeća vodi Baumit Akademiju, edukacijski program za izvođače i partnere. Program kombinira teorijski i praktični dio, a sudionici dobivaju certifikate koji potvrđuju stručnost za rad s Baumitovim sustavima. Takvi izvođači imaju prednost pri odabiru na projektima, jer jamče ispravnu ugradnju materijala i dugoročnu kvalitetu radova.
Edukacija je ključna jer čak i najbolji proizvod može podbaciti ako se ne ugradi pravilno. Baumit tako spaja znanje, praksu i inovaciju – što je i srž filozofije “Zone pobjede”.
Što možete učiniti vi?
Ako ste suvlasnik ili upravitelj zgrade, male promjene u pristupu mogu značiti veliku razliku. Evo što možete učiniti već danas:
- Provjerite ima li vaša zgrada međuvlasnički ugovor u kojem su definirane obveze održavanja, pričuva i razlika između zajedničkih i privatnih dijelova.
Pitajte upravitelja ili izvođača koristi li certificirane materijale poput CrystalTop ili druge proizvode s dokazanim svojstvima i dugotrajnošću.
Aktivirajte komunikaciju u vašoj zgradi (WhatsApp grupe, objavne ploče) – informiranost stanara znatno ubrzava donošenje odluka i rješavanje kvarova.
Proučite novi Zakon o održavanju zgrada – znajte koje su vaše zakonske obaveze, koje kazne prijete i kako se regulativa primjenjuje na javne i stambene objekte.
Gdje slušati cijelu epizodu i kako sudjelovati
Cijelu epizodu slušajte na YouTube kanalu Dom na kvadrat i Baumit Hrvatska kanalima.
Uskoro će biti dostupna i na Spotifyju i ostalim podcast platformama.
Pratite nas na kanalima:
Dom na kvadrat: Web, Instagram, Facebook, TikTok i YouTube.
Baumit : Web, LinkedIn, Instagram, Facebook, TikTok, YouTube
Greenika : Web
Pretplatite se, komentirajte i javite koje biste teme voljeli u sljedećim epizodama — jer gradnja budućnosti počinje razgovorima.
Urbanizam
Klimatski neutralni gradovi u borbi protiv klimatskih promjena
Put prema zdravom planetu vodi kroz klimatski neutralne gradove

Gradovi su najveći uzročnici klimatskih promjena, ali i mjesta gdje rješenja mogu donijeti najveći učinak. Više od 70 posto stakleničkih plinova nastaje upravo u urbanim područjima, a do 2050. godine ondje će živjeti čak 85 posto svjetskog stanovništva.
Zato je cilj stvaranja klimatski neutralnih gradova postao prioritet brojnih europskih metropola – pa tako i Zagreba.
Možemo li zaustaviti klimatske promjene i kako to postići?
Europa predvodi tranziciju prema klimatskoj neutralnosti
Klimatski neutralni gradovi nastoje svesti emisije stakleničkih plinova na minimum, a preostale neutralizirati mjerama poput sadnje drveća, korištenja obnovljivih izvora energije ili tehnologija za hvatanje ugljika.
U sklopu EU misije „Klimatski neutralni i pametni gradovi“, odabrano je 112 gradova – 100 iz zemalja članica i 12 iz partnerskih država programa Horizon. Među njima su Ljubljana, Madrid, Lisabon i Stockholm, a jedini hrvatski grad na toj listi je Zagreb.
„Grad Zagreb još uvijek nije dobio službenu oznaku, ali smo u procesu i nadamo se da će to uskoro biti potvrđeno. Očekujemo to u listopadu“, pojašnjava Bernarda Rožman, voditeljica Odjela za opskrbu i sustavno gospodarenje energijom Grada Zagreba. „Bez obzira na formalnu oznaku, mi već provodimo mjere koje vode prema klimatskoj neutralnosti.“

Što gradovi moraju promijeniti?
Da bi postali klimatski neutralni, gradovi moraju preoblikovati način na koji koriste energiju i prostor. Najveći izvori emisija su promet, energetika i gospodarenje otpadom – a upravo na tim područjima Zagreb aktivno djeluje.
„U prometu razvijamo učinkovitiji javni prijevoz, potičemo korištenje bicikala, pješačkih zona i alternativnih oblika mobilnosti. U energetici je fokus na izgradnji solarnih elektrana na javnim zgradama i povećanju udjela obnovljivih izvora. U području otpada razvijamo centre za gospodarenje i sustave recikliranja“, navodi Rožman.
Osim toga, grad ulaže i u obnovu vodne infrastrukture te smanjenje gubitaka u mreži – što dugoročno donosi uštede i veću otpornost na klimatske promjene.

Dobrobiti klimatski neutralnih gradova
Gradovi nisu samo veliki potrošači energije – oni su i najosjetljiviji na posljedice klimatskih promjena. Toplinski valovi, poplave i onečišćenje zraka direktno utječu na kvalitetu života stanovnika.
Postizanjem klimatske neutralnosti smanjuje se ugljični otisak, ali i stvaraju zdravija, sigurnija i ugodnija mjesta za život. „Klimatski neutralni grad nije samo energetski učinkovit – on je i društveno osviješten. Povećava otpornost zajednice, potiče građane na promjene navika i dugoročno donosi bolju kvalitetu života“, ističe Rožman.

Što možemo učiniti sami?
Borba protiv klimatskih promjena ne ovisi samo o institucijama. Građani imaju veliku ulogu u stvaranju klimatski neutralnih gradova kroz male, ali značajne promjene svakodnevice.
„Prije svega, treba smanjiti konzumerizam – i što se tiče energije i što se tiče proizvoda. Energetska obnova doma smanjuje potrošnju i troškove, a ugradnja solarnih elektrana ili korištenje dizalica topline pomažu da se udaljimo od fosilnih goriva“, savjetuje Rožman.
Recikliranje i pravilno razdvajanje otpada dodatno doprinose cilju. „Bitno je da otpad bude kvalitetno razdvojen – plastika u plastici, staklo u staklu. Time osiguravamo da se materijali zaista mogu ponovno upotrijebiti.“
Klimatski neutralni gradovi nisu luksuz već nužnost!
Cilj od 100 klimatski neutralnih i pametnih gradova do 2030. godine nije samo europska ambicija, već i konkretan plan koji već pokreće financijske mehanizme, edukacije i suradnje između država i gradova.
Zagreb, kao jedini hrvatski grad u toj inicijativi, ima priliku postati predvodnik energetske tranzicije u regiji. No, kako ističe Bernarda Rožman, ključ uspjeha leži u suradnji: „Grad može postaviti okvir, ali promjena počinje kod svakog od nas. Kad svaki građanin preuzme svoj dio odgovornosti, klimatski neutralni grad postaje dostižan cilj.“
You must be logged in to post a comment Login