Povežimo se

Bilje

Deset najrjeđih cvjetova na svijetu

Posebni životni uvjeti, nekontrolirano ubiranje i klimatske promjene neki su od razloga zašto o pojedinim biljnim vrstama možemo samo čitati u medijima, ili ih vidjeti u nekom od poznatih botaničkih vrtova. U nastavku donosimo listu deset najrjeđih biljaka na svijetu.

Rijetke biljke skrivene su u različitim dijelovima svijeta, a njihovo cvjetanje većina ljudi nikada neće vidjeti. Ako ipak budete u prilici da ih vidite, zastanite i uživajte!

10. ŽADOVA LOZA (Strongylodon macrobotrys)

Žadova loza pripada porodici grahorica, a raste u tropskim kišnim šumama na Filipinima. Biljku krase kandžasti cvjetovi čija boja varira od plavo-zelene do mint zelene, a koji rastu u grozdu koji može narasti i do 3 metra. Biljku je vrlo teško uzgojiti, a zbog uništavanja njenog prirodnog okoliša i smanjenja jedinki koje prirodno oprašuju biljku, žadova ili smaragdna loza ubraja se među ugrožene biljne vrste.

 

Žadova loza Dom2

 

9. CVIJET – STRVINA (Rafflesia arnoldii)

Prirodno stanište jednog od najrjeđih i ujedno najvećih cvjetova na svijetu, Rafflesia arnoldii, indonezijske su tropske kišne šume. Ovaj parazitski cvijet bez stabiljke i korijena naraste i do metar u širinu, a biljka je ovisna o specifičnoj vrsti loze zvanoj Tetrastigma na kojoj raste i iz koje crpi hranjive tvari. Rafflesia arnoldii specifična je i po tome što u vrijeme cvatnje ispušta neugodni miris truleži kojim privlači određene vrste muha i buba koje oprašuju cvijet. Cvijet će uvenuti već tjedan dana nakon što procvjeta.

 

Cvijet Strvina Dom2

 

8. GIBRALTARSKI KLINČIĆ (Silene Tomentosa)

Za ovaj cvijet koji raste samo na visokim stijenama Gibraltara, do 1980-tih se vjerovalo kako je izumro, no lokalni botaničari dokazali su kako je nekoliko primjeraka preživjelo. Ipak, 1992. godine ovoj biljci gube se svi tragovi, da bi dvije godine kasnije jedan planinar pronašao primjerak Silene tomentosa na nepristupačnoj litici na Gibraltaru. Taj je pronalazak ovu rijetku biljku vratio u život, koja se danas može pronaći u gibraltarskom botaničkom vrtu Almeda te kraljevskom botaničkom vrtu Kew u Londonu.

 

Gibraltarski klinčić Dom2

 

7. PAPIGIN KLJUN (Lotus berthelotii)

Predivni narančasti cvijet poznat i pod imenom “Papigin kljun” još je davne 1884. godine smatran iznimno rijetkim. Vjeruje se kako ovaj endemski cvijet potječe s Kanarskih otoka, gdje ga je nekoć oprašivala ptica koja je u međuvremenu izumrla. Od tada se provode eksperimenti kojima se pokušava doći do novog prirodnog oprašivača kako bi cvijet opet rastao u divljini, no za sada nema pozitivnih rezultata.

 

Papigin kljun Dom2

 

6. ČOKOLADNI KOZMOS (Cosmos atrosanguineus)

Ovaj cvijet tamno-crvenih do kestenjasto-smeđih cvjetova potječe iz Meksika no nažalost posljednjih stotinu godina smatra se kako je Čokoladni kozmos u potpunosti izumro u divljini. Biljka danas preživljava kao neplodan klon koji je stvoren vegetativnim razmnožavanjem 1902. godine. Cvijet ima blagi miris čokolade, koji je nešto intenzivniji tijekom ljetnih mjeseci.

 

Čokoladni kozmos Dom2

 

5. TITAN ARUM (Amorphophallus titanum)

Osim što je vrlo rijedak, ovaj cvijet slovi i kao najsmrdljiviji cvijet na svijetu, čiji miris asocira na smrad raspadajuće strvine. Baš kao i Rafflesia arnoldii koja se našla na devetom mjestu naše liste, Titan arum također zovu cvijet-strvina. Biljka vuče korijene iz zapadne Sumatre, a u botaničkim vrtovima predstavlja pravu atrakciju i zbog veličine cvijeta koji u vrijeme cvatnje dosegne visinu i do 3 metra. Ženski cvjetovi cvjetaju jedan do dva dana prije muškog, čime je spriječeno njihovo samooprašivanje. Nakon što cvijet ocvate, iz podzemne lukovice naraste list koji dosegne i do 6 metara u visinu te 5 metara u širinu. Svake godine list strune, a na njegovom mjestu naraste novi. Kad lukovica pohrani dovoljno energije, postaje neaktivna iduća 4 mjeseca, nakon čege se cijeli proces ponavlja.

 

Titan Arum Dom2

 

4.KOKI’O (Kokia cookei)

Ova endemska vrsta drveta prekrasnih jarko crvenih cvjetova potječe s havajskih otoka. Drvo Kokai cookei otkriveno je 1860. godine kada su pronađena samo tri primjerka. Drvo se vrlo teško razmnožava, što je uzrokovalo njegovo izumiranje 1950. godine. Ipak, dvadeset godina kasnije pronađen je jedini primjerak koji je 1978. godine stradao u požaru. Jedna grana drveta ostala je sačuvana te su cijepljenjem stvorene nove biljke. Danas brojimo 23 drveta Kokai cookei koja rastu diljem Havaja.

 

Koki'o

 

3. ŽUTA I LJUBIČASTA PAPUČICA (Cypripedium calceolus)

Ova iznimno rijetka vrsta divlje orhideje naziva žuta i ljubičasta papučica, može se pronaći na nekoliko lokacija diljem Europe. Jedini primjerak u Velikoj Britaniji tako raste na golf terenu koje je desetljećima pod policijskom zaštitom kako bi biljka ostala netaknuta. Pošto sjeme biljke ne pruža nikakve hranjive tvari, ona živi u simbiozi s posebnom vrstom gljivice dok se listovi dovoljno ne razviju i ne preuzmu tu ulogu.

 

Žuta i ljubičasta papučica Dom2

 

2. EUROAZIJSKA DUH ORHIDEJA (Epipogium aphyllum)

Jedna od posebnosti euroazijske duh orhideje svakako su neobične i nepredvidljive lokacije na kojima raste, kao i činjenica da biljka ne sadrži klorofil. Cvijet nema listova, ne vrši fotosintezu te poput žute i ljubičaste papučice ne proizvodi vlastite hranjive tvari, već joj je za to potrebna specifična vrsta gljivica koje rastu u neposrednoj blizini korijena duh orhideje. Za razliku od žute i ljubičaste papučice, ova vrsta orhideje nikada ne razvije listove zbog čega je cijeli svoj vijek ovisna o simbioznom odnosu. Rijetku biljku teško je pronaći i zbog činjenice što godinama može rasti pod zemljom, a procvjeta jedino kada za to ima optimalne uvjete. Ovu vrstu valja razlikovati od američke duh orhideje, Dendrophylax lindenii.

 

Duh orhideja Dom2

 

1. CRVENA MIDDLEMIST KAMELIJA (Middlemist camellia)

Na svijetu postoje samo dva primjerka Middlemist kamelije od kojih se jedna biljka nalazi u vrtu u gradu Waitangi na novozelandskom otočju Catham, dok druga ukrašava Duke of Devonshire konzervatorij u zapadnom Londonu. Cvijet potječe iz Kine, a 1804. godine u Europu ga donosi vrtlar John Middlemist po kojem kamelija i dobiva ime. Iako naziv biljke sugerira drukčije, cvijet je jarko ružičaste boje, a svojom formom podsjeća na ružu.

 

Middlemist kamelija Dom2

 

Oglas
Kliknite kako biste komentirali

You must be logged in to post a comment Login

Ostavi komentar

Bilje

5 navika koje negativno utječu na zdravlje i izgled vaših biljaka

Njih je potrebno izbjegavati

Uzgoj biljaka može biti izuzetno zadovoljavajući hobi, ali kako biste postigli uspjeh, važno je voditi računa o zdravlju biljaka. Nažalost, postoje neke loše navike koje mnogi vlasnici biljaka imaju, a koje mogu negativno utjecati na rast i razvoj biljaka.

U ovom ćemo članku istaknuti pet takvih navika koje bi trebalo izbjegavati kako biste održali zdravlje svojih biljaka.

1. Nedostatak ili pretjerano zalijevanje

Pravilno zalijevanje ključno je za zdravlje biljaka. Nedostatak vode može dovesti do dehidracije, dok pretjerano zalijevanje može izazvati truljenje korijena. Važno je prilagoditi zalijevanje potrebama svake biljke i pažljivo pratiti vlažnost tla.

2. Nedovoljna ili prevelika količina svjetlosti

Svjetlost je bitna za fotosintezu biljaka. Nedovoljno osvjetljenje može dovesti do izduživanja stabljike i gubitka boje lišća, dok prejaka svjetlost može izazvati opekline na lišću.

10 biljaka koje će otjerati komarce – još nije kasno da ih zasadite

Informirajte se o optimalnoj količini svjetlosti potrebnoj za svaku vrstu biljke koju uzgajate i pružite joj odgovarajući stupanj osvjetljenja.

3. Nepravilno gnojenje

Biljkama su potrebne hranjive tvari kako bi se pravilno rasle i razvijale. Ignoriranje pravilnog gnojenja može dovesti do nedostatka hranjivih tvari ili njihovog pretjeranog unosa, što može imati štetne posljedice po biljke.

4. Nedovoljno ili nepravilno rezidba

Pravilna rezidba biljaka može imati pozitivan utjecaj na njihov rast i oblik. Nedovoljna rezidba može dovesti do zagušenja biljke, dok nepravilna rezidba može narušiti njen prirodni oblik.

Redovita rezidba biljaka pomaže poticanju zdravog rasta, poboljšanju cirkulacije zraka i uklanjanju oštećenih ili bolesnih dijelova biljke.

Kako izgraditi povišenu vrtnu gredicu i koje su njene prednosti?

5. Zanemarivanje adekvatne drenaže

Dobro drenirano tlo omogućuje biljkama pravilno upijanje vode i zadržavanje viška vode koje može dovesti do truljenja korijena. Zanemarivanje adekvatne drenaže može dovesti do gušenja biljaka i smanjenja njihove sposobnosti apsorpcije hranjivih tvari.

Provjerite jesu li posude za biljke opremljene rupama za odvod vode i koristite li dobro drenirajući supstrat..

Nastavite čitati

Bilje

10 biljaka koje će otjerati komarce – još nije kasno da ih zasadite

Toplo vrijeme volimo svi, pa i insekti…

Pravo je vrijeme za pripremu protiv najezde komaraca, a to možete učiniti tako da na vrijeme zasadite biljke koje će ih cijelo ljeto držati podalje od vaše kuće svojim mirisom.
Dobra je vijest da je izbor velik, mi donosimo popis biljaka koje se lako održavaju, a vi odaberite onu koja će se odlično uklopiti u vaš vrt.

1. Limunska trava

Možda se radi i o najpoznatijoj biljci koja tjera komarce, a sve zahvaljujući intenzivnom mirisu citrusa koji komarci jako ne vole. Ako niste spremni za sadnju limunske trave možete koristiti i svijeće koje nude isti miris i jednako dobro štite od komaraca.

2. Kadifa

Sade i radi predivnih boja ali i mirisa koji tjera komarce i druge insekte. Ova se biljka jednostavno održava, ali ako redovno odstranjujete stare svjetove i lišće ona će dugo cvjetati i štiti vas od insekata.

kadulja-biljka-domnakvadrat

3. Kadulja

Odličan je dodatak jelima ali i vašem vrtu ako se želite riješiti komaraca. Odlično uspijeva u vrtu i u povišenim gredicama, a možete je zasaditi uz biljke koje često napadaju životinje, a ona će ih štititi svojim intenzivnim mirisom.

Kako izgraditi povišenu vrtnu gredicu i koje su njene prednosti?

4. Ukrasni luk

Većina će cvjetati u proljeću, prije prave sezone komaraca, ali kako se temperature zraka mijenjaju iz godine u godinu, možemo lako računati da će se i oni pojaviti dok traje proljeće. Lako se održavaju ali pružaju jako zaštitu od insekata.

5. Pelargonija

Ona se često sadi u vrtu, a kako ima i citrusni miris, može vas štititi od komaraca. Najbolje ju je saditi blizu ulaza u kuću.

6. Bosiljak

Osim što je idealan za razno razne gastro kombinacije, bosiljak će vam biti od koristi i u borbi protiv ugriza komaraca. Naime, bosiljak je jedan od najjačih repelenata, točnije, tvari koja se nanosi na kožu, odjeću ili druge površine koje odvraćaju insekte. Bosiljak će svojim mirisom otjerati komarce, i druge insekte. Bit će djelotvoran i ako vas komarac ugrize. Protrljajte mjesto ugriza listovima bosiljka i smanjit ćete svrbež.

bosiljak-biljka-domnakvadrat

7. Ružmarin

Komarci i ružmarin se nikako ne vole! Teglicu ružmarina stavite na dasku od prozora, i tako ste onemogućili komarcima ulaz u prostoriju, pogotovo kada je ružmarin u cvatu. Ako želite ekstra rastjerati dosadne insekte, protresite teglicu ružmarina i tako dodatno pojačajte njegovu učinkovitost.

10 najljepših vrsta cvijeća na svijetu – uživajte u njima!

No, ako se koji uporni komarac ipak provuče kroz zasjedu i ugrize vas, ružmarin će vam opet biti od pomoći. Lišće ove biljke ublažit će svrbež nastao ugrizom. Ne čudi stoga da se od eteričnog bilja ružmarina rade preparati protiv ugriza komaraca i drugih insekata.

8. Lavanda

Opće je poznato da je lavanda itekako učinkovita u borbi protiv moljaca, te ju stoga mnogi sušenu stavljaju u platnene vrećice u ormare. No, ova biljka nije samo djelotvorna na tom polju. Lavanda svojim mirisom tjera i komarce, a ujedno osvježava prostor te utječe na raspoloženje.

9. Neven

Još jedna biljka koja se našla na našem popisu je neven. Osim što cijelo ljeto svojim cvijetom uljepšava prostor, neven itekako ima još jednu bitnu ulogu. Svojom mirisom neven će otjerati komarce i druge insekte, a djeluje i na valjkaste crve, nematode, i druge nametnike u zemlji.

10. Menta

Osim što nikako s komarcima nije na ‘ti’ i tjera ih, menta će svojim mirisom otjerati i mrave, buhe i razne druge insekte. Buketići suhe mente pak imaju neugodan miris za miševe.

Nastavite čitati

Pratite nas na drušvenim mrežama

Izbor urednice